Nove američke sankcije protiv Irana, koje je predsjednik Donald Trump nazvao "najsnažnijim ikad", stupile su na snagu u ponedjeljak, a meta im je energetski, transportni, brodogradilišni i finansijski sektor Teherana.
Ministar finasija SAD Steven Mnuchin je prilikom objave rekao:
"Uvođenjem finansijskog pritiska bez presedana na Iran, ministarstvo šalje jasnu poruku iranskom režimu da će se suočiti sa sve većom finansijskom izolacijom i ekonomskom stagnacijom dok iz temelja ne promijene destabilizujuće ponašanje."
Sankcijama je obuhvaćeno 50 iranskih banaka i njihovih podružnica, više od 200 osoba kao i brodovi iz pomorskog transportnog sektora, kažnjena je i nacionalna avio kompanija Iran Air kao i više od 65 njihovih aviona.
Mnuchin je rekao da očekuje da će evropske nacije, koje se protive ovim sankcijama poštovati kaznene mjere, ali da ima određenih izuzetaka za pojedine transakcije uključujući i humanitarne.
Potez SAD se tumači kao dio napora američkog predsjednika Donalda Trumpa da dodatno ograniči iranski nuklearni program kao i da zaustave raketni program, te da obustave pružanje pomoći saveznicima u Jemenu, Siriji, Libanu i drugim mjestima na Bliskom istoku.
Državni sekretar Mike Pompeo je u ponedjeljak ponovio da je Iran destabilizujuća snaga na Bliskom istoku danas.
Evropska unija, Francuska, Njemačka i Britanija, kao i Kina su saopštile da žale zbog odluke SAD i da će tražiti zaštitu za evropske kompanije koje rade po zakonu sa Teheranom.
"Mi vjerujemo da je nuklearni sporazum sa Iranom omogućio da svijet bude sigurniji" saopšteno je iz kabineta britanske premijerke Theresa May. Dok god se Iran bude pridržavo obaveza iz sporazuma, Britanija će se pridržavati ugovora, takođe se navodi.
Prošlog mjeseca su EU zvaničnici najavili novi platni mehanizam koji će omogućiti plaćanje iranske izvozne nafte i koji je trebalo da počne sa radom do 4. novembra, ali je objavljeno da on neće biti operativan do početka sljedeće godine.
Ministar vanjskih poslova Irana Mohamad Džavad Zarif je rekao da "nasilničko" ponašanje SAD sa ponovnim uvođenjem sankcija Iranu čini Vašington a ne Teheran sve više izolovanim.
Podrška obnovljenim američkim sankcijama za Iran stigla je samo od izraelskog premijera Benjamina Netanyahua, koji je to nazvao hrabrom odlukom američkog predsjednika. Iran je istorijski neprijatelj Izraela.
Iranski predsjednik Hasan Rohani u jutrošnjem je govoru ovaj čin nazvao "ratnom situacijom" ali je obećao da će "ponosno zaobići" američke sankcije i prodavati naftu.
Rohani kaže da je administracija američkog predsjednika Trumpa ovisna o uvođenju sankcija ali da je riječ o psihološkom ratu koji neće dati rezultate.
"Mi smo prodavali našu naftu i nastavićemo da je prodajemo pod bilo kakvim okolnostima. Imamo tu moć. Kažu da je Iran zaobilazio sankcije. Da i mi sa punim ponosom najavljujemo da ćemo zaobići vaše nelegalne i surove sankcije, zato što su vaše sankcije tiranske i suprotne sa međunarodnim pravilima", poručio je u obraćanju Rohani.
"Prebrodićemo ćemo kroz sankcije. Učinićemo da Amerika zažali. Vratićemo strane investicije u našu zemlju", naglasio je.
U međuvremenu je iranska državna televizija objavila snimke dvodnevnih vojnih manevara sa vazdušnim odbrambenim sistemom koji se održavaju na sjeveru zemlje.
Nekoliko sati prije toga, Trump je sankcije nazvao najoštrijim koje su Sjedinjene Države ikada uvele protiv Irana.
"Vidjećemo što će se dogoditi sa Iranom. Ali ne ide im dobro", rekao je Trump misleći na ekonomske nevolje u kojima se ova zemlja našla zbog prethodnog kruga američkih sankcija. Ipak, iranski vjerski lideri su odbacili zabrinutost zbog uticaja sankcija na privredu.
No, Trump navodi: "Iran je mnogo drugačija država nego što je bila kada sam ja preuzeo dužnost. Željeli su da preuzmu kompletan Bliski istok, sada samo žele da prežive."
Trump: Iran je drugačija država
Činjenica je da ekonomija Irana posrće dok je državna valuta rial značajno izgubila na vrijednosti što je uzrokovalo i proteste u nekim gradovima u zemlji.
Donald Trump se u maju povukao iz sporazuma koji je prethodna američka administracija Baracka Obame zajedno sa još pet svjetskih sila postigla sa Iranom 2015. kojim je dogovoreno da Teheran obustavi nuklearni program u zamjenu za popuštanje međunarodnih sankcija.
Ostale potpisnice sporazuma, Britanija, Francuska, Njemačka, Kina i Rusija saopštile su da neće napustiti sporazum.
EU se snažno protivi odluci SAD-a, ponovio je evropski komesar za ekonomske poslove Pierre Moscovici.
"EU ih ne odobrava", rekao je Moskovici radiju Franceinfo.
Problem je što će meta američkih sankcija biti svi koji posluju sa Iranom, zbog čega je već počelo povlačenje nekih kompanija iz te zemlje uključujući i nekih velikih evropskih imena i pored obećanja EU da će nastaviti da se pridržavaju odredbi ugovora sa Iranom.
Kina, Indija, Južna Koreja, Japan i Turska su vodeći uvoznici iranske nafte i među osam država za koje se očekuje da će im biti omogućeno privremeno izuzeće od američkih sankcija da bi se osigurala stabilnost cijene sirove nafte.
I pred ovih izuzeća Pompeo i Mnuchin su najavili "agresivnu primjenu sankcija".
Prethodno je u nedjelju američki državni sekretar Mike Pompeo u nedjelju na pitanje novinara CBS šta će se dogoditi ako Iran obnovi svoj nuklearni program rekao: "Mi smo uvjereni da Iranci neće donijeti tu odluku".
Cijene nafte su jutros zbog objave sankcije pale međutim, kako navodi Reuters, sirova brent nafta je bila na stabilnih 72. 83 dolara, oko podneva.