Pregovori SAD i Rusije o produženju posljednjeg nuklearnog sporazuma mogli bi biti dovedeni u pitanje uslijed insisitiranja administracije predsjednika Donalda Trampa (Trump) da razgovori i obaveze uključe i Kinu koja to čvrsto odbacuje, čime bi svijet mogao ostati bez ograničenja u kontroli nuklearnog naoružanja, pišu svjetski mediji.
Očuvanje posljednjeg pakta
Američki i ruski pregovarači zaključili su u Beču krug pregovora o kontroli nuklearnog naoružanja čiji je cilj stvaranje novog sporazuma koji će zamijeniti sporazum ‘Novi START’ koji ističe u februaru i predstavlja posljednji preostali pakt koji ograničava arsenale dviju glavnih svjetskih nuklearnih sila, piše agencija Asošijetid pres (The Associated Press).
Američki pregovarač Maršal Bilingsli (Marshall Billingslea) rekao je novinarima u utorak, 23. juna, da je dan "maratonskih rasprava na visokom nivou" završen u ponedjeljak, 22. juna, kasno navečer i da je bio dovoljno produktivan da se zaključi osnivanjem nekoliko tehničkih radnih grupa koje će dublje istražiti probleme s idejom utiranja puta za drugi krug razgovora krajem jula ili početkom avgusta.
Novi START nameće ograničenja u broju američkih i ruskih nuklearnih bojevih glava i bacača, naglašava AP dodajući da je dogovor sklopljen 2010. godine. To je posljednji pakt dve zemlje o nuklearnom naoružanju nakon što su SAD prošle godine raskinule sporazum o nuklearnim snagama srednjeg dometa (INF) s Rusijom, što je sporazum iz razdoblja hladnog rata za koji su se obje strane nekoliko puta međusobno optuživale zbog kršenja.
Ugovor o INF-u također je kritikovan jer nije obuhvatao Kinu ili raketnu tehnologiju koja prije nekoliko decenija nije postojala. Bilingsli je novinarima u utorak kazao da svaki novi sporazum mora sadržavati svo nuklearno oružje, a ne samo strateško nuklearno oružje.
Kazao je da je Kina odbila američki poziv da učestvuje u razgovorima u Beču, ali da se nada da će međunarodna zajednica izvršiti pritisak na Peking da učestvuje u budućnosti. Rusija, čija se delegacija vratila kući u ponedjeljak navečer, nije imala prigovor na to da li bi Kina trebala biti uključena u razgovore, ali je, dodaje AP, također željela da se uključe zapadnoevropske nuklearne sile - Velika Britanija i Francuska.
'Umjetnički performans'
Glavni američki pregovarač o kontroli nuklearnog oružja s Rusijom prozivao je Kinu zbog odbijanja da učestvuje sastanku u Beču, postavljajući sliku kineskih zastava postavljenih na prazna mjesta oko pregovaračkog stola, a što je Peking odbacio kao čin "umjetničkog performansa", piše agencija Rojters (Reuters).
"Kina se ne pojavljuje", napisao je američki specijalni predsjednički izaslanik za kontrolu oružja Maršal Belingsli u ponedjeljak, 22. juna na Tviteru (Twitter), otprilike u vrijeme kada je stigao na početak razgovora u palatu koja se nalazi uz austrijsko Ministarstvo vanjskih poslova.
Dodao je kako se Peking nastavlja skrivati iza "Velikog zida tajni" zbog svog nuklearnog osnaživanja, dok je njegov post sadržavao fotografiju kineskih zastava na praznim mjestima oko pregovaračkog stola – bez objašnjenja zašto su one bile postavljene iako Kina nije trebala prisustvovati, naglašava Rojters.
Reagovao je generalni direktor odjela za kontrolu oružja u kineskom Ministarstvu vanjskih poslova, Fu Cong: "Kakav čudan prizor! Slika kineskih nacionalnih zastava na pregovaračkom stolu bez kineskog pristanka!", odgovorio je tvitom. Također, dodaje agencija, reagovala je i kineska misija pri Ujedinjenim narodima u Beču, postavljajući komentar pored Bilingsijeve fotografije: "Američki umjetnički performans?".
Kritike Rusije i Kine
Rusija i Kina kritikovale su SAD nakon što je njegov glavni pregovarač o kontroli oružja pokušao osramotiti Peking objavom fotografije praznih stolica za delegate koji nisu imali zakazano prisustvovanje razgovorima usmjerenim spašavanju ključnog nuklearnog ugovora, piše Blumberg (Bloomberg).
Ruski ambasador u Austriji, Dmitrij Ljubinski, objavio je fotografiju sastanka na Fejsbuku (Facebook) bez ikakvih kineskih zastava. "U pregovaračkoj sobi nije bilo kineskih zastava i nije moglo biti rusko-američkih savjetovanja o strateškoj stabilnosti", rekao je on državnoj informativnoj službi RIA Novosti.
U tvitovanju kasnije u ponedjeljak, Bilingsli je rekao da je prvi krug razgovora bio "vrlo pozitivan", te je u tvit uključio fotografiju njega i njegovog ruskog kolege Sergeja Rjabkova. Razgovori o SAD i Rusiji završeni su bez jasne izjave o rezultatima i izgledima za nastavak pregovora, naglašava Blumberg.
Razgovori o kontroli naoružanja između visokih američkih i ruskih zvaničnika odvijali su se prije isteka sporazuma Novi START, kojim se ograničavaju strateški arsenali dviju najvećih svjetskih nuklearnih sila. Administracija predsjednika Donalda Trampa tvrdi da bi svaki novi sporazum trebao uključivati Kinu.
Kina je odbila, dok Rusija optužuje Sjedinjene Države da su pokušale iskoristiti to pitanje kao izgovor da "zakopa" ugovor Novi START. Moskva tvrdi da bi se SAD i Rusija prvo trebale usredotočiti na dogovor o produženju sporazuma na pet godina.
Bojeve glave u devet zemalja
Ranije ovog mjeseca Kina je ponovila svoje stajalište da nema namjeru učestvovati u razgovorima s Rusijom i SAD-om o kontroli nuklearnog naoružanja jer "još nije pravi trenutak", ističe evropski televizijski kanal Juronjuz (Euronews).
Procjenjuje se, dodaje Juronjuz, da je kineski nuklearni arsenal značajno manji u odnosu na američki i ruski, a Peking kaže da su te dvije zemlje prvenstveno odgovorne za razoružavanje.
Stiven Pajfer (Steven Pifer), saradnik Brukings instituta (Brookings Institution) izrazio je sumnju da će Bilingslijev "pokušaj sramoćenja Kine preko Tvitera natjerati Peking za pregovarački sto".
Devet zemalja širom svijeta imaju zalihe nuklearne bojeve glave. Rusija i SAD zajedno posjeduju oko 91 odsto svih nuklearnih bojevih glava, prema Federaciji američkih naučnika (FAS).
Vašington, Moskva i London smanjuju svoje kapacitete, dok su Francuska i Izrael zadržale relativno stabilne zalihe, objavio je FAS u aprilu. Ali Kina, Pakistan, Indija i Sjeverna Koreja povećavaju zalihe. Procjenjuje se da Peking ima preko 300 nuklearnih bojevih glava.
Povećanje kineskog arsenala u narednoj deceniji
Rat na Tviteru između američkih i kineskih zvaničnika nije dobar za Trampov cilj da izradi novi sporazum koji bi ograničio sve ruske, kineske i američke nuklearne bojeve glave, ukazuje Volstrit žurnal (The Wall Street Journal).
Kinesko odbijanje da se pridruži razgovorima u Beču nije iznenađenje, ističe list dodajući da je Peking u više navrata tvrdio da je njegov nuklearni arsenal daleko manji od američkog i ruskog. No, Trampova administracija tvrdi da će se kineski skromni arsenal barem udvostručiti u sljedećoj deceniji i da je vrijeme da Peking dođe za pregovarački stol.
Sporazum Novi START se može nastaviti do pet godina obostranim pristankom, što je – uoči bečkog sastanka - zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Sergej Rjabkov nazvao "ispravnim i logičnim". Tramp, međutim, nije rekao je li spreman produžiti sporazum. Neki konzervativni američki analitičari tvrde da Vašington to ne bi smio učiniti, osim ako Moskva ne signalizira da je spremna da u budući sporazum uključi taktičko nuklearno oružje.
Nije odmah objavljeno kada će se američki i ruski pregovarači ponovno sastati, a čini se da su dvije strane imale različita očekivanja od bečkih razgovora. Trampova administracija opisala je sastanak kao početak velikih novih pregovora o kontroli naoružanja.
Istovremeno, rusko Ministarstvo vanjskih poslova objavilo je saopštenje uoči sastanka opisujući ga kao jednu u nizu periodičnih rasprava o održavanju stabilnosti u utrci nuklearnog naoružanja, uključujući i pitanje produženja Novog START-a.
Do konačne odluke
SAD i Rusija su nastavili razgovore o svojim nuklearnim arsenalima nakon više od godinu dana uz nesigurnosti oko toga je li Donald Tramp u posljednja četiri mjeseca prije izbora zainteresovan za spas kontrole naoružanja, ukazuje britanski list Gardijan (The Guardian).
Tramp je insistirao da se Kina pridruži onome što je decenijama bio bilateralni dijalog, dodaje britanski list napominjući da se sporazumom Novi START koji važi do februara 2021. ograničava broj američkih i ruskih razmještenih strateških bojevih glava na po 1.550.
Američki saveznici lobiraju da Trampova administracija pristane na produženje ugovora uz poticanje Kine da se pridruži širim pregovorima o kontroli oružja. Vladimir Putin je rekao da je spreman produžiti ugovor, ali Trampova administracija tek treba donijeti konačnu odluku.
Američki zvaničnici rekli su da žele širi sporazum Novi START koji će obuhvatiti nestrateško naoružanje i još strožiju provjeru, kao i učešće Kine. No, naglašava Gardijan, za sve takve izmjene bili bi potrebni mjeseci, ako ne i godine. U slučaju prestanka važenja sporazuma Novi START jasno je da - prvi put u gotovo pola vijeka - neće preostati nijedno dogovoreno ograničenje u pogledu širenja nuklearnog oružja.