Turska kritikuje plan SAD i odbija da snosi teret migrantske krize

Turska je u utorak kritikovala program Sjedinjenih Država koji nudi preseljenje Afganistanaca koji bi mogli biti meta talibanskog nasilja zbog njihovih veza sa Amerikancima, saopćivši da bi taj potez izazvao "veliku migracijsku krizu" u regiji.

Američki State Department u ponedjeljak je najavio novi program prema kojem će još hiljade Afganistanaca imati priliku preseliti se kao izbjeglice u Sjedinjene Države. Afganistanci koji bi bili dio programa morali bi sami otputovati u treću zemlju, gdje će čekati 12 do 14 mjeseci da se njihova prijava obradi.

Naime, State Department objavio je 2. augusta da sadašnji i bivši afganistanski zaposlenici američkih agencija za pomoć i razvoj, te drugih humanitarnih grupa koje se finansiraju iz američkih sredstava, kao i novinskih organizacija čije je sjedište u SAD sada ispunjavaju uslove za status izbjeglice u SAD.

Visoki dužnosnik State Departmenta rekao je da je Washington razgovarao sa susjednim zemljama o potencijalnim migracijama stanovnika, dodajući da je važno da granice Pakistana s Afganistanom ostanu otvorene, dok bi drugi mogli putovati u Tursku preko Irana.

Tursko ministarstvo vanjskih poslova u svom je saopćenju navelo da odbija pozivanje na Tursku kao moguću migracijsku rutu za Afganistance i dodaju da Turska - vodeći svjetski domaćin izbjeglicama u kojoj boravi više od četiri miliona migranata - neće "preuzeti novu migracijsku krizu u ime treće zemlje".

"Kao Turska, ne prihvatamo neodgovornu odluku Sjedinjenih Država koju su donijele bez konsultacija s našom zemljom. Ako Sjedinjene Države žele odvesti te ljude u svoju zemlju, moguće ih je direktno prebaciti avionom u svoju državu", objavilo je Ministarstvo.

"Niko ne bi trebao očekivati da će turska nacija snositi teret migrantske krize prouzrokovane odlukama trećih zemalja u našoj regiji", dodaje se.

Stotine Afganistanaca proteklih je sedmica prešlo u Tursku zbog sve većeg nasilja u Afganistanu, izazivajući zabrinutost zbog novog priliva migranata.

Veze između Ankare i Washingtona bile su napete oko niza pitanja, od poteza Ankare da kupi rusku odbrambenu opremu do pravnih pitanja i političkih razlika u Siriji, Libiji i istočnom Mediteranu.

Ankara se ponudila da čuva i upravlja međunarodnim aerodromom Hamid Karzai u Kabulu nakon povlačenja snaga SAD i NATO saveza iz Afganistana, što bi moglo stvoriti područje za saradnju između saveznika u NATO -u.

SAD su već počele evakuaciju hiljada podnosilaca zahtjeva za imigracione vize, koji su ugroženi mogućom odmazdom talibana, jer su radili za američku vladu.

U SAD je 30. jula stigla prva grupa od 200 osoba od njih 2.500 koji su prošli sve korake za dobijanje vize i koji se očekuju u narednim sedmicama.

Američka administracija ranije je saopštila da razmatra objekte širom SAD i u drugim zemljama gdje bi mogli da budu smješteni podnosioci zahtjeva i njihove porodice.

Posebne vize dostupne su građanima koji su bili angažovani kao prevodioci ili na drugim poslovima za američku vladu nakon intervencije u Afganistanu koju su SAD predvodile od 2001. godine.

Šta se dešava u Afganistanu?

Inače, predsjednik SAD Joe Biden je najavio da će se američke snage povući iz Afganistana do kraja augusta, a u koordinaciji s njima povlače se i strane trupe pod komandom NATO-a.

Talibani su vladali Afganistanom od 1996. do 2001. kada su zbačeni intervencijom međunarodnih snaga na čelu sa Amerikom.

Rat u Afganistanu počeo je u vrijeme kada je George W. Bush bio predsjednik nakon napada na SAD 11. septembra 2001. godine.

Washington je tada talibanskom lideru Muli Omaru dao ultimatum da preda lidera al-Kaide Osamu bin Ladena i demontira kampove za obuku militanata ili će se suočiti sa vojnom intervencijom. Omar je to odbio, a koalicija predvođena SAD-om započela je invaziju u oktobru.

Biden je ponovio da će SAD ostati angažovane u Afganistanu kroz humanitarnu pomoć. Amerika se također obavezala da će ulagati 4,4 milijarde dolara godišnje za finansiranje afganistanskih sigurnosnih snaga do 2024. godine.