Europski sud za ljudska prava (ECHR) donio je nekoliko odluka u kojima se domaćim političkim čelnicima nalaže da izmijene Daytonski ustav, a EU je naglasila da Bosna i Hercegovina ne može ući u EU bez toga, saopćili su 22. januara iz Ambasade Sjedinjenih Američkih Država u ovoj zemlji.
U saopćenju se navodi da se najistaknutije od ovih odluka suda u Strasbourgu odnose se na tročlano Predsjedništvo BiH.
Sjedinjene Američke Države, navodi se, snažno podupiru napore političkih čelnika zemlje da postignu kompromise potrebne za izmjenu Ustava BiH u vezi s Predsjedništvom BiH na način da ga usklade s presudama Europskog suda za ljudska prava.
"Međutim, to nije moguće učiniti izmjenama Izbornog zakona BiH. Potrebni su ustavni amandmani", naglasili su iz Ambasade SAD-a.
U saopćenju se podsjeća da su međunarodni pravni stručnjaci, uključujući Venecijansku komisiju, bili su nedvosmisleni po tom pitanju 2021. i 2022. godine tijekom razgovora o ustavnoj ili izbornoj reformi s političkim strankama uz posredovanje EU-a i SAD-a.
"Ova temeljna pravna činjenica nije se promijenila", zaključuje se u saopćenju.
The European Court of Human Rights (ECHR) has issued several rulings directing local political leaders to amend the Dayton Constitution, and the EU has underscored that Bosnia and Herzegovina cannot join the EU without doing so. The most prominent of these rulings address the…
— US Embassy Sarajevo (@USEmbassySJJ) January 22, 2024
Dragan Čović, predsjednik Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH kazao je u Mostaru 22. januara da su lideri vladajućih stranaka proteklog vikenda došli do dogovora oko "pet-šest zakona".
Pročitajte i ovo: Lideri u BiH dogovorili ispunjavanje uslova Brisela do travnja, kaže ČovićIzmeđu ostalog, kazao je kako je njegova stranka uputila i prijedlog izmjena Izbornog zakona BiH te kazao kako trenutno nema dvotrećinske većine za izmjene Ustava BiH što je potrebno kako bi se provele presude suda u Strasbourgu.
Prema Ustavu BiH, na izborima za tročlano Predsjedništvo BiH se mogu kandidirati i biti izabrani samo Hrvat i Bošnjak koji se biraju na prostoru cijele Federacije BiH i Srbin iz Republike Srpske. Sud u Strasbourgu je to proglasio diskriminatornim.