Bivši ministar vanjskih poslova BiH Muhamed Šaćirbegović (Šaćirbej), za kojeg se sumnja da je prisvojio državni novac, ne može biti izručen iz SAD u BiH, saopštio je danas Federalni žalbeni sud na Menhetnu.
Sud je u obrazloženju odbijanja izručenja naveo da protiv Šaćirbegovića u BiH nikad nije formalno podignuta optužnica pred nadležnim sudom.
Protiv Šaćirbegovića je Kantonalno tužilaštvo u Sarajevu podiglo optužnicu 2001. godine, ali je, ocijenivši da je Šaćirbegović bio državni službenik, predalo slučaj 2004. godine Posebnom odjelu državnog Tužilaštva za organizovani kriminal i korupciju, koje protiv Šaćirbegovića nikad nije podiglo optužnicu nego je sve ostalo u fazi istrage.
U izjavi koju je Šaćirbegović nakon odluke Federalnog žalbenog suda danas proslijedio medijima u BiH navodi se da je sud odredio i da mu se ukinu sve mjere ograničavanja slobode.
Šarćirbegović je kazao da osjeća olakšanje nakon godina psihičkog i fizičkog pritiska, ali i povjerenje u američki pravosudni sistem, te naveo da će se nastaviti baviti politikom i promovisanjem pitanja koja su važna Amerikancima, Bosancima i Hercegovcima, kao i svima koji se vide kao građani svijeta.
Šaćirbegović je bio uhapšen 25. marta 2003. godine u svojoj kući u Njujorku na osnovu međunarodnog naloga za hapšenje, izdatog u Bosni i Hercegovini, a zbog zloupotrebe položaja i nesavjesnog poslovanja, zbog čega je BiH oštećena za oko 2,5 miliona dolara.
Neko vrijeme proveo je u pritvoru, a Okružni sud u Njujorku prije tri godine donio je odluku da SAD izruče Šaćirbegovića Bosni i Hercegovini.
Američki okružni sudija u Njujorku Barbara Džons (Barbara Johns) navela je tada u presudi da je bilo dovoljno dokaza za Šaćirbegovićevo izručenje i to na osnovu ugovora iz 1902. godine između Sjedinjenih Država i tadašnje Kraljevine Srbije, čija država nasljednica i Bosna i Hercegovina.
ŠAĆIRBEGOVIĆ ODBACUJE OPTUŽBE
Komisija Ministarstva vanjskih poslova BiH je 2001. godine utvrdila nepravilnosti prilikom raspolaganja sredstvima u vrijeme Šaćirbegovićevog mandata.
Komisija je tom prilikom ustanovila da je tokom 2000. godine Šaćirbegović podigao sa računa Misije pri UN-u i Generalnog konzulata BiH u Njujorku 610.000 dolara, od čega je validnom dokumentacijom opravdano svega 86.000 dolara.
Utvrđeno je i da je Šaćirbegović sa računa Vlade BiH povukao 1,8 miliona dolara, a još uvijek je nepoznato gdje je i kako potrošio taj novac.
Komisija je tada navela kako Muhamed Šaćirbegović tvrdi da je pismeno o svojim poslovima izvještavao tadašnjeg lidera SDA i bivšeg predsjednika Predsjedništva BiH Aliju Izetbegovića.
Šaćirbegović je tvrdio kako je novcem Misije plaćao i delikatne poslove o kojima ne može govoriti ili podnositi dokumentaciju.
U pismu upućenom Izetbegoviću, Šaćirbegović je svojevremeno naveo da je sredstva trošio, između ostalog, i na troškove advokatskog tima koji zastupa BiH pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu u slučaju tužbe BiH protiv tadašnje SRJ za agresiju i genocid, za studiju istraživanja zločina u Srebrenici, za izdatke za kandidaturu Sarajeva za dobijanje organizacije igara dobre volje 2003. godine, za troškove sarajevskog hora na proslavi u Dejtonu itd.
Šaćirbegović je još 2006. Ustavnom sudu BiH podnio zahtjev u kojem traži da se procijeni da li je istraga koja se protiv njega vodi u skladu sa Ustavom BiH i Evropskom konvencijom o ljudskim pravima. Također, Šaćirbegović je najavio i žalbu Evropskom sudu za ljudska prava.
Bivši bh. ambasador pri UN-u je u ranijim komentarima iznio kako je riječ o politički motivisanom postupku zbog njegovih odnosa sa Alijom Izetbegovićem.
U intervjuu portalu Sarajevo-x.com u septembru prošle godine Šaćirbegović je optužio američku ambasadu u Sarajevu i one koji su predali 'Alžirsku grupu' Americi, da rade i na njegovom slučaju.
Sud je u obrazloženju odbijanja izručenja naveo da protiv Šaćirbegovića u BiH nikad nije formalno podignuta optužnica pred nadležnim sudom.
Protiv Šaćirbegovića je Kantonalno tužilaštvo u Sarajevu podiglo optužnicu 2001. godine, ali je, ocijenivši da je Šaćirbegović bio državni službenik, predalo slučaj 2004. godine Posebnom odjelu državnog Tužilaštva za organizovani kriminal i korupciju, koje protiv Šaćirbegovića nikad nije podiglo optužnicu nego je sve ostalo u fazi istrage.
U izjavi koju je Šaćirbegović nakon odluke Federalnog žalbenog suda danas proslijedio medijima u BiH navodi se da je sud odredio i da mu se ukinu sve mjere ograničavanja slobode.
Šarćirbegović je kazao da osjeća olakšanje nakon godina psihičkog i fizičkog pritiska, ali i povjerenje u američki pravosudni sistem, te naveo da će se nastaviti baviti politikom i promovisanjem pitanja koja su važna Amerikancima, Bosancima i Hercegovcima, kao i svima koji se vide kao građani svijeta.
Šaćirbegović je bio uhapšen 25. marta 2003. godine u svojoj kući u Njujorku na osnovu međunarodnog naloga za hapšenje, izdatog u Bosni i Hercegovini, a zbog zloupotrebe položaja i nesavjesnog poslovanja, zbog čega je BiH oštećena za oko 2,5 miliona dolara.
Neko vrijeme proveo je u pritvoru, a Okružni sud u Njujorku prije tri godine donio je odluku da SAD izruče Šaćirbegovića Bosni i Hercegovini.
Američki okružni sudija u Njujorku Barbara Džons (Barbara Johns) navela je tada u presudi da je bilo dovoljno dokaza za Šaćirbegovićevo izručenje i to na osnovu ugovora iz 1902. godine između Sjedinjenih Država i tadašnje Kraljevine Srbije, čija država nasljednica i Bosna i Hercegovina.
ŠAĆIRBEGOVIĆ ODBACUJE OPTUŽBE
Komisija Ministarstva vanjskih poslova BiH je 2001. godine utvrdila nepravilnosti prilikom raspolaganja sredstvima u vrijeme Šaćirbegovićevog mandata.
Komisija je tom prilikom ustanovila da je tokom 2000. godine Šaćirbegović podigao sa računa Misije pri UN-u i Generalnog konzulata BiH u Njujorku 610.000 dolara, od čega je validnom dokumentacijom opravdano svega 86.000 dolara.
Utvrđeno je i da je Šaćirbegović sa računa Vlade BiH povukao 1,8 miliona dolara, a još uvijek je nepoznato gdje je i kako potrošio taj novac.
Komisija je tada navela kako Muhamed Šaćirbegović tvrdi da je pismeno o svojim poslovima izvještavao tadašnjeg lidera SDA i bivšeg predsjednika Predsjedništva BiH Aliju Izetbegovića.
Šaćirbegović je tvrdio kako je novcem Misije plaćao i delikatne poslove o kojima ne može govoriti ili podnositi dokumentaciju.
U pismu upućenom Izetbegoviću, Šaćirbegović je svojevremeno naveo da je sredstva trošio, između ostalog, i na troškove advokatskog tima koji zastupa BiH pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu u slučaju tužbe BiH protiv tadašnje SRJ za agresiju i genocid, za studiju istraživanja zločina u Srebrenici, za izdatke za kandidaturu Sarajeva za dobijanje organizacije igara dobre volje 2003. godine, za troškove sarajevskog hora na proslavi u Dejtonu itd.
Šaćirbegović je još 2006. Ustavnom sudu BiH podnio zahtjev u kojem traži da se procijeni da li je istraga koja se protiv njega vodi u skladu sa Ustavom BiH i Evropskom konvencijom o ljudskim pravima. Također, Šaćirbegović je najavio i žalbu Evropskom sudu za ljudska prava.
Bivši bh. ambasador pri UN-u je u ranijim komentarima iznio kako je riječ o politički motivisanom postupku zbog njegovih odnosa sa Alijom Izetbegovićem.
U intervjuu portalu Sarajevo-x.com u septembru prošle godine Šaćirbegović je optužio američku ambasadu u Sarajevu i one koji su predali 'Alžirsku grupu' Americi, da rade i na njegovom slučaju.