Generalni sekretar NATO-a Mark Rutte rekao je u četvrtak da bi pobjeda Rusije protiv Ukrajine potkopala moć najvećeg vojnog saveza na svijetu i koštala ga trilione eura da povrati kredibilitet.
NATO pojačava prisutnost na istočnom krilu prema Rusiji, Bjelorusiji i Ukrajini, šaljući hiljade vojnika i vojne opreme kako bi spriječio Moskvu da proširi svoj rat na teritorije bilo koje od 32 članice Alijanse.
"Izgubi li Ukrajina, tada će za obnovu moći odvraćanja ostatka NATO-a cijena biti mnogo veća nego što trenutno razmatramo u pogledu povećanja naših troškova i industrijske proizvodnje", rekao je Rutte.
"To neće biti u milijardama više, nego u trilionima", istakao je govoreći na marginama Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu u Švicarskoj.
Rutte je naglasio da bi zapadni saveznici Ukrajine trebali "povećati, a ne smanjiti" podršku koju pružaju toj zemlji, gotovo tri godine nakon početka ruske invazije punog obima.
"Moramo promijeniti putanju rata", rekao je Rutte, dodajući da Zapad "ne može dopustiti da u 21. vijeku jedna zemlja napadne drugu i pokuša je kolonizirati".
U Evropi raste strah da bi američki predsjednik Donald Trump mogao tražiti brzo okončanje rata kroz pregovore s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom pod uslovima koji su nepovoljni za Ukrajinu, ali je Rutte bio oprezan u iznošenju brzih zaključaka.
"Ako postignemo loš dogovor, to bi značilo da bismo vidjeli predsjednika Rusije kako slavi s liderima Sjeverne Koreje, Irana i Kine, a to ne možemo prihvatiti", rekao je bivši holandski premijer.
"To bi bila velika geopolitička greška", dodao je Rutte.
Trumpov novi izaslanik za specijalne misije Richard Grenell kritizirao je saveznike koji govore o nastavku rata, ali ne povećavaju svoje izdatke za odbranu u skladu sa smjernicama NATO-a.
Rekao je da Amerikanci smatraju "skandaloznim" to što administracija prethodnog američkog predsjednika Joea Bidena nije pristala na razgovore s Putinom.
Lideri NATO-a su se složili da svaka članica mora izdvojiti barem dva posto svog bruto domaćeg proizvoda za odbranu.
Savez procjenjuje da će 23 zemlje ispuniti ovaj cilj ove godine, iako će gotovo trećina zaostati. Poljska i Estonija najviše troše na osnovu BDP-a.
"Ne možete tražiti od američkog naroda da proširi kišobran NATO-a kada sadašnje članice ne plaćaju svoj dio", rekao je Grenell.
čitajte Da li bi Trump mogao da sklopi dogovor s Putinom i ignoriše Ukrajinu?Trump je posljednjih dana dao svoje najoštrije komentare do sada na račun Putina, o kome je ranije često govorio s divljenjem.
Trump je 22. januara upozorio Moskvu da će se suočiti s novim visokim carinama, porezima i sankcijama ako brzo ne zaustavi invaziju na Ukrajinu.
Dan ranije, naveo je da će uvesti dodatne sankcije Rusiji ako Putin ne pristane na pregovore o okončanju rata.
Dok je 20. januara, prvog dana nakon preuzimanja drugog predsjedničkog mandata, Trump istakao da Putin "uništava" Rusiju odbijanjem okončanja rata u Ukrajini.
Rat u Ukrajini započeo je 2014. godine ilegalnom invazijom i aneksijom Krima od strane Kremlja, a eskalirao je u invaziju punog obima u februaru 2022. godine.