Ovosedmični napad bespilotnim letjelicama na Kijev i druge gradove pokazuje da se Rusija sve više oslanja na korištenje dronova iranske proizvodnje kako bi podržala svoje ratne napore i održala kampanju vazdušnog terora u Ukrajini.
Dok Teheran i Moskva negiraju upotrebu iranskih dronova u Ukrajini, zapadni obavještajni podaci nagovještavaju nove isporuke iranskog oružja Rusiji, daleko smrtonosnijeg od dronova, što ukazuje na jačanje saveza ovih autoritarnih režima izgrađenog na neprijateljstvu prema Zapadu, pišu svjetski mediji.
Talas 'kamikaza' na Kijev
Talas dronova kamikaza pogodio je Kijev i druge ukrajinske gradove u ponedjeljak ujutro (17. oktobra), što se činilo kao najveći napad dronovima koji je Rusija pokrenula na civilne ciljeve od početka rata, nastavljajući kampanje vazdušnog terora, ističe američki televizijski kanal ABC njuz (ABC News).
Pročitajte i ovo: Iran pristao isporučiti projektile i dronove Rusiji prkoseći ZapaduRusija je lansirala 43 bespilotne letjelice, a Ukrajina je uspješno oborila sve osim šest, saopštilo je ukrajinsko ratno vazduhoplovstvo. Vlada u Kijevu navodi da su bespilotne letjelice korištene u napadima uglavnom bile iranske Šahed-136 (Shahed-136), takozvana velika lutajuća municija, koju Rusija koristi kao spore, male krstareće rakete.
Mada su znatno sporije od ruskih naprednih krstarećih raketa, one su, tvrde stručnjaci, i dalje u stanju da lete stotinama kilometara, sposobne da dosegnu skoro bilo gdje u Ukrajini i mogu da uzrokuju značajnu štetu.
Čini se da Rusija koristi iranske bespilotne letjelice da održi kampanju vazdušnog terora s ciljem suzbijanja volje Ukrajinaca za borbom, ukazuje ABC njuz na mišljenja stručnjaka uz ocjenu da Rusija posebno cilja na energetsku infrastrukturu Ukrajine, nadajući se da će je oštetiti kako se zima približi.
Zapadni i ukrajinski zvaničnici tvrde da je Rusija, uslijed nedostatka raketa dugog dometa, naručila stotine vojnih bespilotnih letjelica od iranske vlade, nastojeći da popuni rupe u svom arsenalu kako bi nastavila svoju terorističku kampanju i degradirala ukrajinsku infrastrukturu.
Vaš browser nepodržava HTML5
Rusija izvela nove napade na ukrajinsku energetsku infrastrukturu
Iako je iranska vlada negirala da isporučuje dronove Rusiji za upotrebu u Ukrajini, njihovo raspoređivanje je, dodaje ABC njuz, već naširoko dokumentovano od septembra.
Nove pošiljke i smrtonosnije oružje iz Irana
Iran jača svoju posvećenost snabdijevanju Rusije oružjem za napad na Ukrajinu, time što je potajno pristao da pošalje ne samo dronove, već i ono što su neki zvaničnici opisali kao prve iranske rakete zemlja-zemlja namijenjene za napade na ukrajinske gradove i vojne položaje, ukazuje Vašington post (The Washington Post).
Kao očigledan znak proširene uloge Irana kao vojnog snabdjevača Moskve, Teheran je 18. septembra poslao zvaničnike u Rusiju da, ističe list, finaliziraju uslove za dodatne isporuke oružja, uključujući dvije vrste iranskih raketa zemlja-zemlja, navode zvaničnici iz SAD i savezničke zemlje koja pomno prati iransko oružje.
U obavještajnoj procjeni koju su proteklih dana podijelili ukrajinski i američki zvaničnici tvrdi se da iranska industrija naoružanja priprema prvu pošiljku projektila Fateh-110 i Zolfaghar, dvije dobro poznate iranske balističke rakete kratkog dometa koje mogu pogoditi ciljeve na udaljenosti od 300 i 700 kilometara. Ako se izvrši, ukazuje Vašington post, to bi bila prva isporuka takvih projektila Rusiji od početka rata.
Zvaničnici informisani o planiranoj isporuci projektila rekli su da Teheran također priprema nove isporuke dronova za Rusiju, uključujući "desetine" dodatnih dronova iz serije Mohadžer-6 i veći broj Šahed-136, poznatih kao "kamikaze". Iranski tehnički savjetnici posjetili su područja pod ruskom kontrolom posljednjih sedmica kako bi dali uputstva za rukovanje dronovima, rekli su zvaničnici.
Posljedice napada dronom kamikaza na stambeni blok u Kijevu, 17. oktobar 2022.
Poput Irana, Rusija je negirala zapadne izvještaje o isporuci iranskog oružja za svoju ukrajinsku kampanju, a glasnogovornik ruskog predsjednika Dmitrij Peskov ismijavao je takve izvještaje kao "lažne". Međutim, ističe Vašington post, iranske bespilotne letjelice već su ostavile svoj trag, uništivši nekoliko ukrajinskih tenkova i oštetivši civilnu infrastrukturu u napadima u protekle tri sedmice.
Stručnjaci za rakete kažu da bi iranski projektili zemlja-zemlja mogli dati Rusiji novo moćno oružje u vrijeme kada kijevske snage vraćaju okupiranu teritoriju na velikim dijelovima južne i istočne Ukrajine. Taj uspjeh, napisao je vašingtonski list, dijelom je posljedica artiljerije koju je dostavio Zapad.
Pozivi na kažnjavanje Irana
Sjedinjene Američke Države se namjeravaju dalje obračunati s Iranom zbog pomaganja Rusiji u ratu protiv Ukrajine, rekao je američki zvaničnik 17. oktobra nakon izvještaja da Teheran planira poslati rakete Moskvi za korištenje na bojnom polju, piše Politiko (Politico).
Pročitajte i ovo: Kremlj poriče da koristi iranske dronove za napade na UkrajinuKazne, koje će vjerovatno uključivati ekonomske sankcije i moguće određene kontrole izvoza, također bi bile usmjerene na treće strane koje pomažu Teheranu i Moskvi, rekao je američki zvaničnik, govoreći pod uslovom anonimnosti zbog osjetljivosti teme. Zvaničnik je, dodaje Politiko, odbio da ulazi u detalje budućih kazni ili direktno komentariše nedavne izvještaje o iransko-ruskim sporazumima o oružju.
Pozivima da se Iran kazni zbog ove prodaje oružja pridružili su se i pojedini američki i evropski političari. Kongresmen Adam Kinzinger napisao je na Tviteru (Twitter) napisao da predsjednik Bajden (Joe Biden) mora "glasno govoriti o režimu u Iranu te osigurati vazdušnu odbranu Ukrajine".
Estonski ministar vanjskih poslova Urmas Reinsalu pozvao je na snažne i hitne sankcije protiv Irana koje bi trebale biti "jake da odvrate Iran od daljih aktivnosti u tom kontekstu".
Međutim, ističe Politiko, taj poziv ne bi bio laka opcija za Evropsku uniju (EU) koja nastoji da uspostavi balans između kažnjavanja Irana zbog pomaganja i podržavanja Rusije i pokušaja da se očuvaju pregovori o nuklearnom sporazumu JCPOA s Iranom pod vodstvom EU.
Raščišćavanje ulica Kijeva nakon ruskih napada
Dok je Ukrajina pozvala na masovnu osudu Irana, visoki predstavnik EU za zajedničku vanjsku politiku i sigurnost Žozep Borelj (Josep Borrell) je rekao da Brisel "veoma pomno prati ovu upotrebu dronova". Ipak, dodaje Politiko, Borelj je naglasio da Evropska unija prikuplja dokaze i da će biti spremna da reaguje "alatima koji su na raspolaganju".
Savez izgrađen na neprijateljstvu prema SAD
Bespilotne letjelice iranske proizvodnje koje je Rusija poslala na glavni grad Ukrajine pružile su najočitiji dokaz do sada da je Teheran postao rijedak, sve bliži saveznik Kremlju, nudeći i oružje i međunarodnu podršku koja Rusiji itekako nedostaje, napisao je Njujork tajms (The New York Times).
Iranski dronovi iz serije Šahed-136 u svom lansirnom okviru
Dvije autoritarne vlade, obje pod zapadnim sankcijama, dijele isti pogled na Sjedinjene Države kao na svog velikog neprijatelja i prijetnju njihovoj moći. Obje zemlje su duboko u ekonomskoj i političkoj krizi, ističe list i dodaje da Iran pokušava ugušiti ulične proteste koji predstavljaju najozbiljniji izazov za vladu u posljednjih nekoliko godina, dok se Rusija suočava sa sve većim nesuglasicama zbog posrnulog ratnog napora.
Pojava saveza Moskve i Teherana, prema ocjeni Njujork tajmsa, ima višestruke međunarodne implikacije, potencijalno umanjuje izglede za novi sporazum o obuzdavanju iranskog nuklearnog programa i ujedno povećava pritisak na Izrael, zakletog neprijatelja Irana, da stane na stranu Ukrajine u ratu.
Odnosi između Rusije i Irana razvijaju se godinama, podsjeća list i dodaje da je ruski predsjednik Vladimir Putin rasporedio svoje vazdušne snage u Siriji počevši od 2015. godine kako bi spriječio kolaps režima predsjednika Bašara al-Asada, dugogodišnjeg saveznika Teherana.
Sirija je bila jedan od primjera napora dvije vlade da pronađu načine da naruše američku snagu i prestiž gdje god su mogli u svijetu. Ukrajina, napisao je njujorški list, pruža sličnu priliku u još većem i vidljivijem obimu.
Nakon revolucije 1979. godine, Iran je formulisao vanjsku politiku oko slogana "Ni istok ni zapad", jednako oprezan prema Sovjetskom Savezu i Sjedinjenim Državama.
Sada, ukazuje Njujork tajms na mišljenja analitičara, Islamska Republika bira strane, dok je slike iranskih dronova koji precizno pogađaju svoje mete prikazuju kao regionalnu silu koju treba ozbiljno shvatiti.