Donji dom ruskog parlamenta odobrio je nekoliko kontroverznih zakona za koje su aktivisti za ljudska prava i opozicija rekli da unazađuju demokratske procese, piše redakcija Radija Slobodna Evropa na engleskom jeziku.
Među zakonima koje je odobrila Duma, donji dom ruskog parlamenta, 23. decembra bili su i amandmani na kontroverzni zakon o "stranim agentima" koji traži od organizacija na listi da prijavljuju svoje aktivnosti i budu predmet finansijskih inspekcija.
Promjene su proširile listu pojedinaca i grupa koje mogu biti označene kao "strani agenti" i predočile nove restrikcije, registraciju i obavezno podnošenje izvještaja, kao i obaveze medija da u svojim izvještavanjima kada spominju pojedince ili grupe sa lista navedu njihov status.
prije godinu dana Putin potpisao zakon o stranim agentimaNovi zakon kaže da pojedinci, uključujući i strane novinare, koji su povezani sa ruskom politikom ili sakupljaju materijale i podatke u vezi sa pitanjima odbrane ili nacionalne sigurnosti Rusije, moraju biti stavljeni na listu stranih agenata.
Takođe se kaže da će pojedincima koji su označeni kao "strani agenti" biti zabranjeno da rade u državnoj službi, zakon ih prisiljava da svoja pisma upućena vlastima i drugi materijal obilježavaju oznakom "strani agent".
u novembru prošle godine Ruski korak ka 'internjetu'U novembru je Amnesty International kritikovao predloženu legislativu rekavši da će "drastično ograničiti i oštetiti rad, ne samo organizacija građanskog društva koje primaju finansijska sredstva izvan Rusije, već i mnoge druge grupe".
Zakon koji se odnosi na "strane agente", odobren 23. decembra otvara mogućnost kažnjavanja do pet godina zatvorska za pojedince ili organizacije koji su označeni kao strani agenti i koji ne informišu zvanična tijela o njihovom status i/ili odbiju da informišu ruske vlasti o svojim aktivnostima.
Proizvoljna primjena na civilno društvo i aktiviste
Zakon o "stranim agentima" je usvojen 2012, njime se od označenih organizacija traži da prijave svoje aktivnosti i prođu finansijske inspekcije. Kritičari kažu da je zakon proizvoljno primijenjen na ruske organizacije civilnog društva, branitelje ljudskih prava i političke aktiviste, uključujući Fondaciju za borbu protiv korupcije kritičara Kremlja Alekseja Navaljnog.
Zakon pogađa i naveće platforme za društvene medije kao što su YouTube, Facebook i Twitter
Dalje mjere kojima se mediji finansirani iz inostranstva proglašavaju "stranim agentima" usvojene su 2017. godine, prema kojoj je rusko Ministarstvo pravde navelo nekoliko servisa Radija Slobodna Evropa/Radio Liberty (RFE/RL), Current Time i Glas Amerike (VOA) kao "strane agente". Current Time je mreža na ruskom jeziku koju RFE/RL vodi u saradnji sa VOA.
Uticaj na Glas Amerike i Radio Slobodna Evropa
Američki državni sekretar Michael Pompeo u avgustu je upozorio da će predstojeće izmjene zakona o "stranim agentima" "nametnuti nove opterećujuće zahtjeve" na operacije RFE/RL u Rusiji, kao i na operacije VOA. Pompeo je za RFE/RL 12. avgusta rekao "mislimo da možemo izvršiti stvarni pritisak i uvjeriti ih da je ispravno dopustiti slobodu štampe."
"Osudili smo ga (zakon). Takođe smo uveli ogromne sankcije Rusiji zbog drugih elemenata njihove zlonamjerne aktivnosti", rekao je Pompeo.
"Nadamo se da će nam se u tome pridružiti i ostatak svijeta. Nadamo se da će se pridružiti one nacije koje cijene slobodu štampe, koje žele da nezavisni novinari mogu postavljati pitanja, čak i ako se ponekad ne sviđaju liderima", naveo je.
Pompeovo upozorenje Washington zabrinut zbog novih napora Rusije da utječe na rad stranih medijaAmerički državni sekretar Michael Pompeo (na fotografiji) je upozorio da će predstojeće izmjene zakona o "stranim agentima" "nametnuti nove opterećujuće zahtjeve" na operacije RFE/RL u Rusiji, kao i na operacije VOA.
Državna Duma takođe je usvojila u završnom čitanju 23. decembra nacrt zakona kojim bi se državnom regulatoru za medije Roskomnadzoru omogućilo da blokira web stranice koje "diskriminišu ruske medije". Roskomnadzor će moći da djelimično ili upotpunosti uspori pristup web stranicama za koje utvrdi da narušavaju zakon.
Zakon pogađa i naveće platforme za društvene medije kao što su YouTube, Facebook i Twitter.
Rusko Ministarstvo pravde je još 2017. godine navelo nekoliko servisa Radija Slobodna Evropa, Current Time i Glas Amerike (VOA) kao "strane agente". (na fotografiji kamera Current Timea)
Zatvorske i novčane kazne
Državna Duma je takođe odobrila zakon o uvođenju zatvorskih kazni za ljude proglašene krivima za davanje klevetničkih komentara na internetu ili u medijima.
Prema zakonu, osoba osuđena za klevetu na internetu mogla bi da dobije do dvije godine zatvora i novčanu kaznu do milion rubalja (13.300 američkih dolara). Ljudi optuženi za "klevetu" kojom optužuju za silovanje ili druga teška krivična djela mogli bi se suočiti s kaznom do pet godina zatvora.
Među ostalim zakonima odobrenim 23. decembra je i onaj koji stranim licima zabranjuje finansijsku podršku javnih događaja. Taj zakon uključuje zabranu finansiranja javnih događaja u Rusiji od strane stranih vlada, organizacija, građana, pojedinaca i organizacija označenih kao "strani agenti", ruskih državljana mlađih od 16 godina, anonimnih saradnika i ruskih organizacija koje su registrovane manje od godinu dana prije finansiranja javnog događaja.
Sve zakone odobrene 23. decembra i dalje mora odobriti Gornji dom parlamenta prije nego što ih predsjednik Rusije Vladimir Putin zvanično odobri.