Otac Grigorije, ruski pravoslavni sveštenik koji služi u selu van Sankt Peterburga, smatra da je njegova trenutna situacija slična onoj kod ranih hrišćana koje su proganjali Rimljani, piše redakcija Radija Slobodna Evropa (RSE) na engleskom jeziku.
"Prefekt i poneki hrišćanin bi mogli da žive u istoj ulici, a hrišćaninu se ništa ne bi desilo sve dok prefekt zvanično ne proglasi da je čovjek hrišćanin", objasnio je Grigorij, koji je, iz straha od posljedica, tražio da se njegovo pravo ime ne spominje.
"Onda bi se otvorio slučaj. Tako je i sada. Dok neko ne napiše zvanično ništa se ne dešava. Ali čim dođe do prijave, oni ti pregledaju finansije i obiđu tvoje radno mjesto. Onda budete optuženi za "diskreditaciju ruskih vlasti'".
"Kada razgovaramo o tome šta se dešava ovih dana, govorimo kao u knjigama o Hariju Poteru - o 'onom koji ne smije da bude imenovan'", dodao je on, misleći na ruskog predsjednika Vladimira Putina.
Grigorije je jedan od, zasad neutvrđenog broja, ruskih sveštenika koji se tiho protive invaziji Moskve na Ukrajinu i Putinovoj sve autoritarnijoj i nacionalističkoj politici.
Oni se bore da zadrže svoje pozicije i veze sa zajednicama iako ih savjest tjera da se suprotstave zvaničnoj podršci Ruske pravoslavne crkve ratu i Putinu - čiju je vladavinu lider crkve, patrijarh Kiril, svojevremeno nazvao "čudom Božjim".
"Ja se ponašam kao partizan kad god mogu", rekao je Grigorije.
Sveštenik obavlja službu u pravoslavnoj crkvi u Sankt Peterburgu.
Bjeloruska teologinja Natalja Vasilevič, osnivačica organizacije Hrišćani protiv rata, koja prati represiju protiv hrišćana u Rusiji, Ukrajini i Bjelorusiji zbog njihovih antiratnih stavova i pruža pomoć žrtvama, kaže da ima "mnogo" takvih sveštenika u Rusiji.
"Kada sveštenici govore protiv rata, oni to rade ne privlačeći pažnju", rekla je. "Oni jednostavno pokušavaju da spasu svoju crkvu i svoju zajednicu od ovog virusa, zaraze mizantropijom."
"U ovim okolnostima, neučestvovanje u zlu postalo je veoma važan čin", dodala je Vasiljevič.
'To je bila moja dužnost'
Ruski pravoslavni patrijarh Kiril dugo je bio zagovarač rata i blizak Putinov saveznik, zatvarajući oči pred njegovim autoritarnim načinima, dok je uživao u svojoj promociji društvenog konzervativizma.
U prvim danima rata, Patrijaršija je naredila sveštenicima da se mole za mir, ali je u septembru preformulisala molitvu kako bi umjesto toga apelovala na pobjedu Rusije. Sveštenici su ohrabreni da pomognu u prikupljanju trupa i da ih blagosiljaju pred polazak na front.
Kiril je rekao da "žrtvovanje u vršenju vojne dužnosti pere sve grijehe".
Protojerej Andrej Tkačev, na primjer, dobio je ogromnu publiku na društvenim mrežama, ima više od 1,5 miliona pratilaca na Telegramu, jer pruža vatrenu podršku ratu i insistira da je Rusija "novi Izrael" koji je "omražen od strane Božjih neprijatelja".
Pravoslavni sveštenik Andrej Tkačev ima više od 1,5 miliona pratilaca na Telegramu.
Međutim, u martu 2022., grupa pravoslavnih sveštenika objavila je otvoreno pismo pozivajući na prekid rata. Od tada ga je potpisalo skoro njih 300.
Među prvim potpisnicima bio je i otac Aleksandar, koji također vodi seosku crkvu udaljenu oko sat i po vožnje van Sankt Peterburga; i koji je tražio da mu se promijeni ime za ovu priču.
"Kao sveštenik, kao osoba sa određenom javnom ulogom, morao sam da iznesem svoj stav", rekao je Aleksandar o pismu za RSE. "To je bila moja dužnost."
Nakon što je pismo objavljeno, kaže Aleksandar, pozvan je na privatni sastanak na kome je, kako kaže, vršen pritisak na njega da obeća da više neće potpisivati pisma. Također mu je naloženo da javno ne daje izjave o ratu.
"Dao sam riječ", rekao je. "I od tada više nije bilo sastanaka. "
Neki sveštenici su, međutim, zahvaćeni opštim obračunom protiv kritičara, koji je s odugovlačenjem rata pojačan.
U martu 2022., otac Jan Burdin je kažnjen nakon što su državni organi tvrdili da je "diskreditovao oružane snage". On je prvi Rus koji je kažnjen prema zakonu koji je po hitnom postupku usvojen nakon invazije Rusije i koji je postao ključni element u suzbijanju antiratnih aktivnosti. Nakon toga, Burdin je smijenjen sa svoje funkcije uslijed osuda konzervativnih pravoslavnih aktivista.
Sveštenik služi parastos za ruske vojnike koji su poginuli tokom ruske invazije na Ukrajinu, u Samari, Rusija, 3. januara.
Aleksandar je rekao da je lokalni stanovnik pokrenuo slične napore da izvrši pritisak na crkvu da on bude smijenjen.
"Neko koga ne poznajem je skupljao potpise u našem malom selu protiv mene", rekao je Aleksandar. "Neki parohijani su mi rekli da takvo pismo postoji. Ali, koliko znam, niko ga nije potpisao."
'Njegov mozak se konačno upalio'
Od 2014. godine, kada je Moskva okupirala ukrajinski region Krim i podstakla separatistički sukob u dijelovima istočne Ukrajine, parohijani su dolazili Grigoriju tražeći njegov blagoslov za svoje planove da se dobrovoljno bore u ukrajinskom regionu Donbas.
Sveštenik je rekao da pokušava da ih ubijedi da se predomisle.
"Jednog sam definitivno spasio", rekao je Grigorije za RSE. "I ponosan sam na to. Ima petoro djece i htio je da bude dobrovoljac! Već je predao dokumenta, ali ih je uzeo nazad. Mozak mu je konačno proradio."
"Glavni razlog zašto idu u rat je taj što nemaju posao", dodao je on.
Ruski vojni obveznici pozvani na vojnu službu odlaze u garnizone na željezničkoj stanici u Omsku u Rusiji u novembru 2022.
Aleksandar kaže da ne blagosilja dobrovoljce jer su takvi obredi za ljude koji su u naletu donošenja odluke, a ne za one koji su već izabrali svoj put.
Sveštenici koji se protive ratu žive u stalnom strahu da budu smijenjeni, rekao je Aleksandar, što se može desiti "potezom olovke".
"Moj posao kao sveštenika je da dam ljudima, najbolje što mogu, uputstva kako da spasu svoje duše u sadašnjim uslovima", kazao je.
"Ako je čovjek stalno ljut na druge i svijet oko sebe, ako ga grize osjećanje zavisti, tlači malodušnost, ako je uplašen ili ugnjetavan, onda je moj posao da ga nekako, kako kažu, podignem sa koljena".
'Kako disati pod vodom'
Andrej Kordočkin je ruski pravoslavni sveštenik u crkvi u Madridu, u Španiji, koji je također prijavljen i ukoren zbog svojih antiratnih izjava.
Kordočkin je bio koautor pisma protiv rata iz 2022. godine, za koje kaže da je kritikovano zbog toga što je "nedovoljno radikalno" u osudi rata i izbjegavanja termina kao što su "agresija" i "invazija".
"Međutim, cilj crkve je uvijek njegovanje pokajanja", rekao je on u odbranu svoje poruke. "To ne može biti uvredljivo ili ponižavajuće. Ne može da bude sudija nad ljudima jer na kraju krajeva svi stojimo pred Bogom."
Andrej Kordočkin jedan je od autora pisma protiv rata iz 2022.
Kordočkin vjeruje da u Rusiji postoji značajan broj antiratnih sveštenika.
"Mnoge od njih lično poznajem", rekao je. "Oni su apsolutno protiv rata, ali su pred teškim izborom: da bi javno govorili, morali bi da emigriraju."
U suprotnom bi, kako je rekao, mogli da se suoče sa hapšenjem i zatvorom poput oca Jana Kurmojarova, koji se od jula 2022. nalazi u Sankt Peterburgu pod optužbom za "diskreditaciju" ruskih oružanih snaga.
Kordočkin je dodao da je sveštenike proganjao slučaj oca Jana Kovalja, moskovskog sveštenika koji je u maju raščinjen zbog promjene teksta obavezne molitve O Svetoj Rusiji da se zalaže za "mir" umjesto za "pobjedu".
"U tom slučaju to nije bila samo presuda protiv njega", rekao je Kordočkin. "To je bila presuda svima nama. Svi smo bili natjerani da shvatimo šta je dozvoljeno, a šta zabranjeno. "
Teškoće pravoslavnih sveštenika u Rusiji koji su protiv rata podsjećaju na tekst ruske rok legende Borisa Grebenščikova u kojem traži od Boga da nas "nauči kako da dišemo pod vodom", rekao je Kordočkin.
"Ove riječi savršeno oslikavaju trenutnu situaciju", rekao je on. "Nema ispravnih odluka pod ovim okolnostima. Doživljavamo brzu radikalizaciju društva, tako da nema više javnog mjesta za oponiranje. I to važi i za društvo i za crkvu."