Jehovini svjedoci na udaru policijske torture u Rusiji

Jevgenij Karajk: Sebe sam nazvao nečim što ja nisam, niti sam ikada bio.

U jutro 15. februara, Jevgenija Kajrjakova (Yevgeny Kayryak) i njegovu suprugu probudilo je glasno lupanje na ulaznim vratima njihovog doma u Surgutu, gradu u zapadnom Sibiru. Kajrjak je rekao da je otvorio vrata grupi od 10 ljudi od kojih su dvojica bili naoružani i maskirani, piše Radio Slobodna Evropa (RSE).

Supružnicima je naređeno da legnu na tlo, a Kajrjaku je saopšteno da je optužen za ekstremizam, te da mu prijeti kazna od 10 godina zatvora. Odmah je posumnjao da je napad povezan s njegovim vjerskim ubjeđenjima. Kao Jehovin svjedok, on podržava vjersku grupu čije je sjedište u SAD-u, a koju je Rusija zabranila u aprilu 2017. godine, od kada je podložna sve većoj represiji.

U intervjuu za RSE, Kajrjak je rekao da je odveden u policijsku stanicu, gdje je bio mučen i izložen pritisku da da lažnu izjavu - da je registrovani član lokalne vjerske skupine. Rekao je da je morao ležati na tlu s licem okrenutim prema zidu, te da su mu više puta stavljali plastičnu vreću na glavu dok se on borio da udahne. Rekao je da su ga tukli po preponama pištoljem za omamljivanje, da su njegovi prsti bili iskrivljeni, a gležanj pregažen.

Ukupno 40 Jehovinih svjedoka su tog dana priveli policajaci iz Istraživačkog komiteta Surguta, tvrdi Džarod Lopez (Jarrod Lopes), glasnogovornik iz sjedišta organizacije u New Yorku. Najmanje sedam osoba je podvrgnuto mučenju koje uključuje puške za omamljivanje i gušenje, troje ih sada vene u istražnom pritvoru, a krivične istrage su pokrenute protiv 19 osoba, rekao je Lopez.

"Vrijeme postaje zamućeno u takvim trenucima, kada doživljavate strašnu bol i strah od gubitka života", kazao je Kajrjak.

POGLEDAJTE: U Kirovu su dva člana Jehovinih svjedoka nakon puštanja iz zatvora stavljena u kućni pritvor da se brinu o bolesnim članovima porodice.

Vaš browser nepodržava HTML5

Vezani zakonom: Kućni pritvor za Jehovinog svjedoka u Rusiji

'Zbog ovoga smo morali doći iz Moskve'

Hapšenja u Surgutu dio su sve oštrijeg obruča usmjerenog protiv ruskih Jehovinih svjedoka, i dolaze usred konfliktnih poruka iz Kremlja, uključujući i samog predsjednika Vladimira Putina.

Putin je 11. decembra, na sastanku sa svojim Vijećem za ljudska prava, predložio da politika vlade prema nekim vjerskim grupama bude 'liberalnija'. "Vjerovatno možemo, a možda i u nekom trenutku trebamo, biti mnogo liberalniji prema predstavnicima različitih religijskih sekti", rekao je Putin.

Vraćajući se na istu temu kasnije, na sastanku je dodao: "Jehovini svjedoci su također kršćani. Ne razumijem zašto su progonjeni. Dakle, ovo bi trebalo razmotriti. To se mora učiniti."

Pojedine vlade su organizaciju Jehovinih svjedoka, čije je sjedište u Sjedinjenim Američkim Državama, dugo posmatrale sa sumnjom zbog stajališta njihovih članova u pogledu vojne službe, glasanja i vlasti uopšte. Grupa kaže da ima oko 170.000 sljedbenika u Rusiji.

U svojoj odluci iz 2017. godine, Vrhovni sud Rusije naložio je oduzimanje imovine grupe i efektivno zabranio okupljanje Jehovinih svjedoka u zemlji. Desetine ljudi uhapšeno je u racijama širom zemlje, a 140 se sada suočava sa krivičnim prijavama, tvrdi Lopez.

Ruski Istražni odbor odbacio je optužbe za mučenje u Surgutu

​Ruski Istražni odbor negira da su Jehovini svjedoci bili mučeni tokom ispitivanja.

U Surgutu, Kajrjak tvrdi da je bio zadržan do 11 sati uvečer. Ispitivali su ga o njegovoj pripadnosti Jehovinim svjedocima i gdje je poricao pripadnost ilegalnoj lokalnoj skupini. U intervjuu za RSE Kajrjak je izjavio da se nikada nije prijavio u organizaciju, ali da jeste održao kontakte s nekim od članova u gradu.

Kajrjak tvrdi da je tog popodneva i večeri dva puta vraćan u prostoriju u kojoj je njegov ispitivač sjedio, a dva puta je mučen zbog toga što nije dao potvrdan odgovor na pitanje da li je član skupine. Ispričao je da su mu četvorica muškaraca, koji su nadgledali njegovo mučenje, u jednom trenutku rekli: "Samo zbog ovoga smo morali doći iz Moskve“.

Ruski Istražni odbor odbacio je optužbe za mučenje u Surgutu. U e-mail porukama za RSE, Oleg Menšik (Menshikh), glasnogovornik Istražnog odbora Surguta, poriče da su njegovi policajci koristili torturu protiv Jehovinih svjedoka, rekavši da su istražitelji snimali sva svoja saslušanja od 15. februara i da nije primijećeno nikakvo nasilje.

"Zaposleni u Istražnom odboru Ruske Federacije ne koriste nelegalne metode vođenja istraga u svom radu", naveo je.

Međutim, izvještaji su se pojavili otprilike u isto vrijeme kada je Istražni odbor pokrenuo istragu o navodima iz objavljivanih članaka u kojima su detaljno pobrojani slučajevi mučenja.

"Mi nismo imali pritužbi od Jehovinih svjedoka, ali smo odlučili da pokrenemo ovu istragu", rekao je predstavnik (Odbora) državne novinske agencije TASS.

Slomljen

Kajrjak kaže da je na kraju bio slomljen i da je ispitivaču dao odgovore koje je ovaj zahtijevao.

"Ja sam sebe nazvao nečim što nisam i što nikada nisam bio. Uglavnom, (rekao) sam ono što su htjeli čuti od mene", izjavio je, misleći na svoje prisilno priznanje da je bio član lokalne skupine Jehovini svjedoci.

Također, pod pritiskom je otkrio imena nekoliko drugih članova u gradu, nešto što je odbio učiniti prije početka mučenja.

Kajrjak i njegova supruga sada su u svojoj kući u Surgutu. Tokom pretresa, policija je konfiskovala laptop, dvije kamere, dva pametna telefona, nekoliko dnevnika i bilježnica, te kopije Biblije na različitim jezicima.

Dva dana nakon njegovog pritvora, ispitivač ga je pozvao i zatražio lozinku za njegov laptop. Kajrjak ju je izdiktirao bez riječi protesta, rekao je za RSE. On sada čeka suđenje kao i desetine drugih Jehovinih svjedoka u Surgutu.

Igor Černikov (Chernikov), advokat koji zastupa mnoge od njih, izjavio je za RSE da su gradske bolnice odbile izdati dokumente koji potvrđuju da su žrtve bile izložene nasilju. Također je rekao da je policija proslijedila svaku od njegovih žalbi istom onom Istražnom odboru koji je optužen za počinjenje tih djela.

"Rekli su: 'Spremni smo da vas razmatramo, ali vas nećemo ispitivati. Nećemo snimati vaše povrede'", rekao je on. "Istražni komitet očigledno vrši pritisak na doktore. Ove povrede se moraju zabilježiti sada, jer tragovi nestaju svakim danom. Ali nam to oni neće dozvoliti."

Za Kajrjaka i druge kao što je on, glavni pravni problem je nejasan tekst zakona protiv ekstremizma: Jehovinim svjedocima je zabranjeno da se okupljaju radi molitvi, dok njihov status vjernika nije nezakonit.

Međutim, Černikov smatra da vlasti rijetko uzimaju u obzir tu nijansu.

"Problem je što oni ne razlikuju nezavisne vjernike od članova Jehovinih svjedoka", rekao je on. "Ako kaže da je Jehovin svjedok, automatski ga vežu za zabranjenu lokalnu vjersku organizaciju."