Ruski fotograf koji je ovekovečio Prvi balkanski rat, a zatim nestao

Fotografija iz Prvog balkanskog rata koju je napravio Samson Černov

Fotografija iz Prvog balkanskog rata koju je napravio Samson Černov

Arhiv u Srbiji čuva retke fotografije rata kojim je Balkan pre 110 godina oslobođen od otomanske vlasti. Fotograf koji je napravio upečatljive slike nestao je bez traga.

Ova fotografija zarobljenog otomanskog generala tokom Prvog balkanskog rata 1912-13, jedna je od niza slika sukoba koje je napravio fotograf Samson Černov.

Srpske snage ulogorene u zimu 1912-13.

Srpske snage ulogorene u zimu 1912-13.

Prvi balkanski rat pokrenut je 8. oktobra 1912. godine savezom pravoslavnih hrišćanskih kraljevina Bugarske, Srbije, Grčke i Crne Gore protiv muslimanskog Osmanskog carstva.

Turski zarobljenici kod Svilengrada, u današnjoj Bugarskoj.

Turski zarobljenici kod Svilengrada, u današnjoj Bugarskoj.

Sukob je završio katastrofom za osmanske snage. Konstantinopolj je izgubio oko 83 odsto svoje evropske teritorije, a više od 120.000 otomanskih vojnika palo je u bici ili umrlo od bolesti.

Fotografija pod naslovom "Pozdrav palom drugu"

Visokokvalitetne fotografije rata su retke, ali u Državnom arhivu Srbije u Beogradu kristalno jasne slike Černova oživljavaju ovaj sukob.

Fotograf Samson Černov stoji ispred srpskog položaja tokom Prvog balkanskog rata.

Černov je bio jevrejsko-ruski slikar iz Rjazanja, blizu Moskve, koji je prvo stekao ime u fotografiji dokumentujući Rusko-japanski rat 1904-05.

Neidentifikovani vojnici čiste sneg sa položaja tokom zimske oluje.

Umetnik je u Srbiju stigao početkom Prvog balkanskog rata kao dopisnik ruskih i francuskih publikacija.

Srpski oficiri slave osvajanje Jedrena, u današnjoj Turskoj, 1913.

Černov je brzo ostavio utisak na srpske snage u koje je bio uključen - svojom hrabrošću u borbi, kao i "paklenom drskošću" pred ratnim vojnim propisima.

Zbrinjavanje ranjenog vojnika

Savremenik je opisao fotografa kao "čudnog i misterioznog" čoveka koji je izazvao skandal dovodeći svog "debelog i punokrvnog Mađara" ljubavnika sa sobom na prve redove.

Srpski sveštenici drže liturgiju

Pored svog rada na frontu, Černov je takođe maksimalno iskoristio pristup koji mu je sukob dao svakodnevnom životu Balkana.

Crnogorski vojnici se cenkaju sa prodavcem duvana u neidentifikovanom gradu.

Ulica u Jedrenu, u današnjoj zapadnoj Turskoj, koju je fotografisao Černov, očigledno nakon opsade i zarobljavanja od strane bugarskih i srpskih snaga. U pozadini su minareti Selimije džamije.

Unutrašnjost Selimije džamije.

Bugarski oficiri gledaju u telo osmanskog vojnika.

Černov je navodno bio poznat po tome što je režirao neke od svojih fotografija sa bojnog polja.

Srpski vojnik hrani ovce ispred svog zemuničkog položaja.

Takve prakse bile su uobičajene među ratnim fotografima tog doba, kada su glomazne i spore kamere činile iskrene fotografije sukoba koji se brzo odvijaju gotovo nemogućim.

Deca čiste na napuštenom turskom položaju.

Većina Černovljevih fotografija, međutim, čini se da beleže autentične trenutke iz rata, koji je preoblikovao jugoistočnu Evropu.

Srpske trupe tokom "rotacije".

Srpski istoričar je fotografije Černova nazvao "jednim od najvažnijih segmenata srpske istorije sačuvanih na fotografskom papiru".

"Srpski četnici"

Posle Prvog balkanskog rata, Černov je ostao na Balkanu i pokrivao Prvi svetski rat. Godine 1916. prešao je u pravoslavno hrišćanstvo.

Mladi srpski vojnik sa medaljom na frontu.