Kada je taksista u ruskom gradu Brjansk u prvoj polovini juna odbio da vozi studenta iz Konga, video snimak njihove rasprave je vrlo brzo postao viralan. Student, koji je to snimio, pitao je vozača je li on rasista. "Naravno", stigao je odgovor, piše redakcija Radija Slobodna Evropa na engleskom jeziku.
Nakon nekoliko sati služba Jandeks taksija (Yandex Taxi) objavila je da vozač više ne radi za njih i da neće tolerisati rasizam i nepristojnost svojih zaposlenika i saradnika. Potez je brzo dobio pohvale, a mnogi Rusi su na društvenim medijima osudili vozačeve diskriminatorne postupke.
Međutim, ubrzo se pojavila jednako glasna grupa ljudi koji smatraju da je njegovo otpuštanje bilo pretjerano i diskriminatorno prema etničkim Rusima. Na Tviteru (Twitter) je objavljeno na stotine postova koji brane vozačevo navodno pravo da odbije mušteriju, često navodeći odluku o njegovom otpuštanju kao primjer uvezene političke korektnosti koja nije u skladu s ruskim vrijednostima.
"Zašto @Yandextaxi suzbija prava ruskih vozača i uskraćuje im pravo izbora mušterija?", napisao je jedan korisnik Tvitera pitajući za kompaniju kao sastavni dio američke tehnološke grupe Uber koja zapošljava slobodne vozače koji koriste privatna vozila.
"Zar Rus u svojoj zemlji više nema pravo zabraniti nekome da sjedi u njegovom automobilu?", pitao je drugi korisnik Tvitera.
Neki su pitali kako je kompanija mogla otpustiti frilensera za vrijeme ekonomske recesije uzrokovane pandemijom ili su pokušali opravdati vozačev postupak navodeći primjere navodnog lošeg ponašanja vozača iz Centralne Azije koji rade za Jandeks taksi. Ostali postovi se nisu mnogo trudili da prikriju svoj rasistički ton. Za vozačev povratak na posao pokrenuta je i peticija na internetu.
"Kulturni rat"
Rasprava dolazi nakon nasilne smrti Džordža Flojda (George Floyd), Afroamerikanca, kojem je tokom hapšenja krajem maja bijeli policajac u Minesoti koljenom pritiskao vrat uslijed čega je on preminuo, što je potaknulo masovne proteste protiv društvene nepravde i policijske brutalnosti širom Sjedinjenih Američkih Država i drugih zemalja - ali i ideološki sukob u Rusiji između najmanje dva otvorena tabora.
"Kulturni rat poput onog koji se u Sjedinjenim Državama vodio 30 ili više godina između ‘konzervativaca’ i ‘liberala’, u Rusiji se stvarno odvija", napisao je novinar i komentator Konstantin Egert u svojoj kolumni 9. juna za onlajn medij Snob.
Postovi koji su branili vozača iz grada Brjansk često su navodili demonstracije u Sjedinjenim Državama - nerijetko narušavane nasiljem, pljačkama i sukobima demonstranata i policije - kao upozoravajuću priču o opasnosti pretjerane "progresivnosti".
Rasprava je također ukazala na one koji su se posljednjih sedmica putem društvenih medija osvrtali na odgovor uglednih ruskih javnih ličnosti na razdor u SAD i čije objave su kritikovane kao rasističke i bez sluha.
Ruska TV voditeljica Ksenija Sobčak objavila je 2. juna na Instagramu fotografiju na kojoj pozira s crncem u tradicionalnoj afričkoj haljini. "Kategorično sam protiv rasizma, brutalnosti policije i drugih oblika diskriminacije", piše ona. Dalje opisuje pljačkaše u američkim gradovima kao ljude koji "nisu uspjeli po pravilima kapitalističkog svijeta".
Dva dana kasnije istaknuti kolumnist Oleg Kašin tvitovao je sliku na kojoj se prikazuje crnac okružen kutijama za cipele marke Najki (Nike) i torbama marke Lui Viton (Louis Vuitton) s natpisom "Martin Looter (pljačkaš) King". Mnogi su ga odmah kritikovali zbog rasističkog komentara, no Kasin je to kasnije odbranio u intervjuu za jednu rusku radio stanicu.
Poput mnogih koji brane brjanskog vozača koji je odbio da vozi studenta iz Konga, on je upozorio na navodne opasnosti zapadne progresivnosti.
"Razgovarali smo o tome da li ono što se događa na Zapadu prijeti i Rusiji. Doista, primamljivo je zamisliti da naši Afrorusi (u našem slučaju to prije svega znači ljudi iz Centralne Azije, a možda i Kavkasci) razbijaju prozore GUM-a", rekao je hipotetički evocirajući prizore pljačke pripadnika najveće ruske migrantske populacije u trgovačkom centru GUM pored Crvenog trga.
‘Značajno drugo'
Da su protesti protiv društvene nepravde u Sjedinjenim Državama pokrenuli raspravu o rasizmu u Rusiji nije iznenađujuće, kaže Ivan Kurila, istoričar rusko-američkih odnosa na Evropskom univerzitetu u Sankt Peterburgu. Sjedinjene Države su ono "značajno drugo" za Ruse, napisao je nedavno u kolumni za nezavisni medij Meduza.
"U raspravama o Sjedinjenim Državama, [Rusi] mogu izbjeći samocenzuru i ove rasprave o američkim protestima oslikavaju složenu sliku ruskog društva", rekao je. "Imamo primjere rasizma, podjele na lijeve i desne i podršku policiji - izražene daleko otvorenije nego što su ti isti ljudi spremni govoriti o problemima u svojoj zemlji."
'Tolerancija' i 'liberalizam' su pojmovi koje konzervativni mediji u Rusiji rutinski ismijavaju, kao i desničarski komentatori koji tvrde da su ti pojmovi naveli mnoge zapadne zemlje da napuste određene "tradicionalne vrijednosti" temeljne za njihove identitete.
Kako predstoji glasanje o ustavnim promjenama u Rusiji, koje će zemlju dodatno preusmjeriti u konzervativnom smjeru - između ostalog definisanjem braka kao zajednice isključivo muškarca i žene ili navođenjem pobožnosti kao ključnog elementa ruskog identiteta - neki komentatori smatraju da su ljutite reakcije Rusa na američke proteste ili nastojanja da se kazni rasističko ponašanje u Brjansku motivisani glasnim dijelom društva koji svjesno odbija liberalne vrijednosti koje se zagovaraju na Zapadu.
"Ono što Zapad odbaci, čini se da je dobro za Rusiju", napisao je politički analitičar Fjodor Krašeninikov u kolumni, komentarišući incident u Brjansku. "Dakle, iz toga slijedi da ako je na Zapadu trend da se ne bude rasista, u Rusiji je često bolje steći reputaciju rasiste nego biti osumnjičen za toleranciju."