Kao jedina zemlja Zapadnog Balkana, Bosna i Hercegovina(BiH) će dobiti dodatnu Kancelariju Ambasade Ruske Federacije – i to u Banjaluci, administrativnom centru Republike Srpske(RS), jednom od dva bh. entiteta.
U ukazu od 25. maja, koji je potpisao predsjednik ruske Vlade, Mihail Mišustin, navodi se da tamošnja Vlada prihvata predlog Ministarstva spoljnih poslova Rusije o osnivanju Kancelarije.
Od Ministarstva se očekuje da obezbijedi određen broj radnika, koji će raditi puno radno vrijeme, za ovu Kancelariju.
Kako se navodi u ukazu, dostupnom na državnom sajtu zvaničnih pravnih informacija, ona će od iduće finansijske godine dobijati novac iz budžetskih sredstava namijenjenih diplomatskim institucijama.
Iz ruske Ambasade u Sarajevu nije odgovoreno na upit Radija Slobodna Evropa (RSE) gdje će se nalaziti Kancelarija, čime će se baviti, ni kada će biti otvorena.
U najvećem gradu RS se od septembra 2018. godine gradi rusko-srpski hram, a pored njega kulturni centar. Kako je najavljeno, u centru bi trebalo da se izučavaju ruski jezik i drugi sadržaji.
Crkva u izgradnji se nalazi nedaleko od zgrade Vlade Republike Srpske
Predviđeni hram i kulturni centar se nalaze u širem centru grada, nedaleko od zgrade Vlade RS, na prostoru od 6.500 kvadratnih metara.
Za hram je entitetska Vlada u septembru 2018. godine odobrila tri miliona maraka (1,5 miliona evra), te dodatnih milion maraka (pola miliona evra) u maju 2019. godine.
Pročitajte i ovo: Rusko-srpski hram u Banjoj Luci: Nakon trogodišnje gradnje temelj i pokoji stubOdlukom Vlade od 10. februara, hram je stavljen na listu prioritetnih za finansiranje iz budžeta.
Šta je prethodilo odluci ruske Vlade?
Osnivanje kancelarije ruske ambasade u Banjaluci je ideja koje postoji duže vrijeme. U žiži javnosti se našla 18. oktobra prošle godine, kada je član Predsjedništva BiH, Milorad Dodik, na sjednici tog tijela bio protiv njenog otvaranja.
Dodik od kraja avgusta prošle godine učestvuje u radu Predsjedništva BiH, ali glasa protiv tačaka o kojima se raspravlja na sjednicama.
Političari iz RS, prema zaključku Narodne skupštine RS-a (NSRS), nisu učestvovali u radu državnih institucija od kraja jula 2021. do februara 2022. godine, nakon što je bivši visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko nametnuo dopune u Krivičnom zakonu BiH kojima se zabranjuje i kažnjava negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca.
Dodik je tada pokrenuo vitalni nacionalni interes po ovom pitanju, što po zakonu znači da se o tome raspravlja i u parlamentu entiteta, gdje je za odbacivanje odluke potrebna dvotrećinska većina.
Na sjednici entitetskog parlamenta 27. oktobra poslanici nisu podržali Dodikov veto u potrebnom broju, i zaključak o otvaranju kancelarije je automatski postao važeći.
Pročitajte i ovo: Skupština RS-a nije potvrdila Dodikov veto na odluke Predsjedništva BiHSada, kada su i ruske vlasti odobrile otvaranje kancelarije, Dodik smatra da je dobra vijest "otvaranje konzulata" u Banjaluci.
On je 27. maja novinarima u Banjaluci rekao da će on biti otvoren "u skladu sa sporazumom kojeg su napravili Ministarstvo inostranih poslova u Savjetu ministara, Predsjedništvo BiH odobrilo, a ruska Vlada za to izdvojila sredstva".
"Drago mi je da, pored britanskog i američkog konzulata, koje smo vidjeli u Banjaluci, sada postoji i ruski i to je dobra vijest", istakao je on.
Ministarka inostranih poslova BiH Bisera Turković, tokom sastanka sa ruskim šefom diplomatije Sergejem Lavrovim u Sočiju 21. decembra, je poručila da je "postignut konsenzus" o otvaranju kancelarije u Banjaluci.
Pročitajte i ovo: Turković na sastanku sa Lavrovim potvrdila otvaranje Ruskog centra u Banjoj LuciTokom tog susreta, ona je svom ruskom kolegi pojasnila da je "u Rusiju došla s dobrim vijestima" o tome.
"To smo čekali neko vrijeme zbog nemogućnosti državnih institucija da rade, ali to je sad riješeno", rekla je tada Turković i dodala kako se "očekuje i donošenje odluke o otvaranju ruskih kulturnih i humanitarnih centara u BiH".
Nastavak prethodne politike
Politički analitičar iz Sarajeva, Adnan Huskić, u otvaranju ruske kancelarije u Banjaluci ne vidi nagovještaje nečega novog u odnosima BiH i Rusije, jer je Rusija, zbog invazije na Ukrajinu, zaokupljena drugim pitanjima.
Dodaje da se radi o prethodnom dogovoru koji se tek sada realizuje.
"Ovo je u stvari politika pojačanih kontakata između Ruske Federacije i vlasti u Republici Srpskoj, s tim da je ovo, rekao bih, prvi put da Ruska Federacija na neki način prema RS ide, jer je do sada sve ostalo bilo na štetu ili je to finansijski snosila Republika Srpska", rekao je Huskić za RSE.
On ocjenjuje da pojačavanje ruskog prisustva u Banjaluci pomaže Dodiku.
Pročitajte i ovo: Most: Da li će ruska agresija na Ukrajinu oslabiti Dodika?"Ovo mi se više čini da je oportunistička politika Dodika, prvo zato što ovdje nema nikakve dodatne investicije, nije učinio nikakav dodatni napor da bi se ta stvar desila, i njemu odgovara čini mi se, jer se on snažnije u vizuri građana sada veže sa Rusijom. A isto tako, ako je prst u oko Zapadu i institucijama BiH – super", ocjenjuje Huskić.
Ističe da je Dodik prvobitno bio "malo zbunjen situacijom", sa početkom ruskog napada na Ukrajinu, ali je vrlo brzo shvatio da i dalje može da se "poigrava sa rusofilijom".
Velizar Antić, politikolog iz Banjaluke, za RSE tvrdi da će od kancelarije imati koristi svi u BiH.
"Neće od ove kancelarije koristi imati samo građani RS, već i Bošnjaci iz Federacije BiH – zašto bi neko od Bihaća išao u Sarajevo, ako posao vezan za rusku ambasadu može da završi u Banjaluci", smatra Antić.
Podsjeća da, ukoliko bi se otvaranje kancelarije dovelo u vezu sa opštim izborima u BiH, zakazanim za oktobar, to bi mogla da iskoristi vlast u Republici Srpskoj.
Ističe da je javno mijenje u RS proruski orijentisano, te da bi ruska ambasada, ukoliko želi da se pokaže kao nepristrasna, trebalo da razmisli o datumu otvaranja Kancelarije.
"Otvaranje te kancelarije na 10-15 dana prije izbora, to bi i SNSD i Dodik iskoristili za svoju predizbornu kampanju. Ako se to zaista i desi, onda će to značiti da Rusija podržava upravo Milorada Dodika, SNSD, i na neki način mu daje podršku na ovim izborima", ocjenjuje Antić.
Pročitajte i ovo: Navijači 'specijalne operacije' Moskve u Republici SrpskojDirektor nevladinog Centra za regionalizam iz Novog Sada, Aleksandar Popov, smatra da Rusija želi da bude što prisutnija u onim zemljama gdje računa da može imati podršku, i očekuje da će Kancelarija biti iskorištena za propagandu.
"To je ono što je najavljivano i očekivano nakon agresije Rusije na Ukrajinu, da će ona pojačati napore da se destabilizuje situacija na Balkanu, kako bi se skrenula pažnja sa ukrajinske krize", rekao je Popov za RSE.
Prema njegovim riječima, radi se o nastavku ranijih ruskih napora da budu što prisutniji u regionu, u želji "da što više utiču na javnost i na političare u ovim zemljama".
Kako Rusija utiče na BiH?
Milorad Dodik, član Predsjedništva BiH, često se sastaje sa ruskim ambasadorom u BiH, Igorom Kalabuhovim, a posljednji put se to desilo 20. maja, kada je Dodik poručio da "BiH nije uvela sankcije Rusiji i da predstavnici Republike Srpske to nikada neće dopustiti".
Dodik je od početka rata u Ukrajini žestoki protivnik sankcija Ruskoj Federaciji, i zalaže se za bh. neutralnost po pitanju ovog sukoba.
Ruski ambasador, Kalabuhov, od invazije njegove države na Ukrajinu, u javnosti se oglašavao po pitanju evroatlantskih integracija BiH, i upozoravao na moguću reakciju Rusije u slučaju približavanja BiH NATO savezu.
Pročitajte i ovo: Remećenje stabilnosti BiH spolja i iznutra"Ako BiH odluči da bude članica bilo čega, to je unutrašnja stvar. Ali druga stvar je naša reakcija", poručio je Kalabuhov za Federalnu TV 15. marta.
Rusija je zajedno sa Kinom pokušala da spriječi imenovanje Kristijana Šmita (Christiana Schmidta) za novog visokog predstavnika u BiH. Nakon što je imenovan, obje zemlje su objavile da ne priznaju njegov legitimitet.
Između ostalog, Rusija u posljednjih pet godina nije podržala niti jedan zaključak Upravnog odbora Savjeta za provođenje mira (PIC) u kojem se ističe da entiteti nemaju pravo na otcjepljenje, kojima se podržavaju odluke Ustavnog suda BiH i osuđuju odluke RS-a o vraćanju nadležnosti.
Pročitajte i ovo: Sverusko prisustvo u BiHIstovremeno, Milorad Dodik se prethodnih godina često sastajao sa ruskim političarima, a sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u Kremlju 2. decembra prošle godine.
Dan kasnije, 3. decembra, Dodik je razgovarao u Sankt Peterburgu sa Aleksejem Milerom, direktorom ruskog energetskog giganta "Gazprom".
Ruska motociklistička grupa "Noćni vukovi", bliska sa ruskim predsjednikom, posljednjih godina često posjećuje RS.
Ovo udruženje ima svoj ogranak u RS, a njihovi predstavnici su redovni gosti u Banjaluci na obilježavanju Dana RS, koji se proslavlja 9. januara svake godine, iako je Ustavni sud BiH ovaj praznik dva puta proglasio neustavnim.
Za Dodika oni tvrde da je kao i Putin veliki prijatelj "Noćnih vukova".
Ruske kancelarije i humanitarni centri u regionu
Rusija nema u zemljama Zapadnog Balkana dodatna predstavništva, mimo ambasada i konzulata u glavnim gradovima.
U Srbiji, 2012. je otvoren Srpsko-ruski humanitarni centar kod Niša, najvećeg grada na jugu zemlje.
Tada je navedeno, da je cilj centra da "pomažu u slučaju elementarnih nepogoda i drugih vanrednih situacija".
Formiran je na osnovu sporazuma vlada Srbije i Rusije i u zajedničkoj je nadležnosti Ministarstva za vanredne situacije Rusije i Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije.
Pročitajte i ovo: Pozivi za zatvaranje simbola bliskosti Srbije i Rusije u NišuOvaj centar godinama unazad prate optužbe pojedinih zapadnih zemalja, prije svega Sjedinjenih Američkih Država (SAD) da je riječ o pokušaju uspostavljanja ruske vojne baze.
Sumnju na to su izazvali, između ostalog, i zahtjevi zvanične Moskve da se ruskom osoblju zaposlenom u Centru dodijeli diplomatski status, ali vlasti u Srbiji za sada nisu odobrili takav status.
Popov tvrdi da niko ne zna čemu konkretno služi humanitarni centar.
"Mnogi kažu da je to špijunski centar. Da li jeste ili nije ja to ne znam, bile su neke inspekcije, bila je čak i američka inspekcija tamo, međutim niko u Nišu ne zna koju je humanitarnu akciju do sada izveo taj centar", naglašava Popov.
Na Kosovu, Rusija od 2005. godine ima svoje diplomate, kada je u Prištini otvorena Kancelarija za vezu.
U javnosti se malo zna kakve aktivnosti sprovodi ruska kancelarija, pošto je zvanična Moskva protivnik nezavisnosti Kosova, ta zajedno sa Srbijom, radi i na spriječavanju učlanjenja Kosova u međunarodne organizacije.
Pročitajte i ovo: Kosovo - otvorena kapija za rusku diplomatijuOna funkcioniše u okviru misije UNMIK (Misije Ujedinjenih nacija na Kosovu) i na osnovu Rezolucije 1244 Savjeta bezbjednosti UN.
Zaposleni u toj kancelariji ne podliježu nikakvom viznom režimu, dobijaju posebna dokumenta od UN-a, pa mogu da uđu i izađu sa teritorije Kosova kada god požele.
Imaju puni imunitet, te ne podliježu lokalnom krivičnom zakonu.
U žiži javnosti kancelarija Rusije u Prištini je bila 22. oktobra prošle godine, kada je predsjednica Kosova, Vjosa Osmani, dvojicu ruskih diplomata proglasila nepoželjnim.
Kako je saopšteno, dvije osobe kancelarije su protjerane sa Kosova, jer su "narušile nacionalnu bezbjednost i ustavni poredak".