Jedna ruska državna agencija bi trebalo da finansira izgradnju autoputa Sarajevo-Beograd, rekao je ministar saobraćaja i veza Bosne i Hercegovine (BiH) Vojin Mitrović nakon sastanka državnih, entitetskih i zvaničnika Brčko Distrikta o nastavku i ubrzavanju izgradnje ovog autoputa.
Nakon sastanka održanog u Sarajevu 28. decembra, državni ministar saobraćaja i veza je novinarima rekao da je „sporazumom definisano da finansiranje ide od Turske, međutim nije to baš tako“ i da je „zadatak turske Vlade bio da obezbijedi finansiranje“.
„Postavljeni su uslovi, mislim da su počeli razgovori oko uslova finansiranja od strane ruske državne agencije“, rekao je Mitrović.
Infographic - highway Sarajevo - Belgrade, February 2019, Balkan service
Kako pojašnjava Mitrović, Rusija će finansirati, Turska će biti izvođač radova, a BiH će vraćati kredit.
„Turci pregovaraju o komercijalnom ugovoru, oko uslova finansiranja pregovora, ako je gradnja puta kroz Republiku Srpsku (RS), razgovara Vlada RS, i Autoputevi RS, a ako gradnja kroz Federaciju BiH (FBiH), onda je to Vlada FBiH i autoceste FBiH“, pojasnio je ministar saobaćaja i veza.
Na sastanku ministra saobraćaja i veza sa entitetskim premijerima, predstavnicima Brčko Distrikta, te direktorima Autoputeva RS i Autocesta FBiH, ključno pitanje je bilo kuda će ići trasa kroz Brčko.
Pročitajte i ovo: Za dvije decenije izgrađeno tek 102 kilometara autoputa u BiH„Trenutno je zavod za projektovanje i izgradnju dobio pet ili šest varijanti, te predložio jednu od tih varijanti, međutim predstavnici vlasti Brčko Distrikta nisu se usaglasili oko toga. Predložena varijanta je u odnosu na plansku dokumentaciju mnogo duža“, istakao je Mitrović.
On dodaje da je planskom dokumentacijom predviđeno da dužina kroz Brčko distrikt bude oko 31 km, a sve druge varijante koje su razmatrane i predložene od strane Zavoda su dužine 53-54 km.
Mitrović je kazao novinarima da konačna odluka o izboru trase kroz Brčko pripada distriktu.
Između ostalog, nakon sastanka je zaključeno da bi gradonačelnik Brčkog Esad Kadrić u narednim danima trebalo da organizuje sastanak da se imenuju nosioci ispred entiteta i definiše datum kada će se sastati i razmotriti varijante za dionicu autoputa Sarajevo-Beograd koji prolazi kroz Brčko.
Sastanku su sem ministra prisustvovali predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković, premijer Federacije BiH Fadil Novalić, gradonačelnik Brčkog Esad Kadrić, te direktori „Autoputeva RS“ Dušan Topić i „Autocesta FBiH“ Elmedin Voloder, predsjednik Skupštine Brčko distrikta Siniša Milić i supervizor za Brčko distrikt Majkl Skenlan.
Radovi u BiH još nisu počeli
Planom za izgradnju autoputa Beograd-Sarajevo predviđena je izgradnja trase brze autoceste od Sarajeva preko Pala i Višegrada do granice sa Srbijom, te izgradnje autoputa od Sarajeva preko Zenice, Tuzle, Brčkog i Bijeljine do granice BiH sa Srbijom na Rači, gdje je predviđena izgradnja novog mosta i pripadajućeg graničnog prelaza.
Ukupna vrijednost projekta je oko četiri milijarde evra koji je dijelom trebala finansirati Republika Turska.
Članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine – Milorad Dodik, Šefik Džaferović i Željko Komšić i turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan su u Ankari, 16. marta, potpisali Sporazum o izgradnji autoputa Beograd-Sarajevo.
Pročitajte i ovo: Predsjedništvo BiH potpisalo u Ankari Sporazum o autoputu Sarajevo-BeogradBosna i Hercegovina i Srbija potpisale su 13. decembra 2019. godine međudržavni Sporazum o saradnji na realizaciji projekta autoputa Beograd-Sarajevo.
Početak radova u Srbiji je u oktobru 2019. godine obilježen u Sremskoj Rači na severozapadu Srbije u prisustvu predsednika Srbije i Turske, Aleksandra Vučića i Tajipa Redžepa Erdogana i članova Predsjedništva BiH Dodika, Džaferovića i Komšića.
Radovi sa strane BiH još uvijek nisu počeli jer nisu ustanovljeni načini finansiranja ovog projekta.
Sporazum o saradnji u infrastrukturnim i građevinskim projektima, koji uključuju i projekat izgradnje autoputa Beograd-Sarajevo, utvrdio je Savjet ministara BiH na prijedlog Ministarstva komunikacija i transporta BiH.
Iz Savjeta ministara je ranije saopšteno da se traži model finansiranja i da je moguće da će biti „putem turskih banaka ili međunarodnih kreditnih institucija“.