Zapadne sankcije nikada neće natjerati Rusiju da promijeni svoj stav prema Ukrajini, saopšteno je iz Kremlja u utorak prenosi Reuters.
Odgovarajući na niz zapadnih sankcija zbog ruske invazije na Ukrajinu, glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je: "Računaju da će nas natjerati da promijenimo svoj stav. To ne dolazi u obzir."
Peskov je rekao novinarima da je predsjednik Vladimir Putin obaviješten o prvoj rundi razgovora između ruskih i ukrajinskih zvaničnika u ponedjeljak, ali da je prerano suditi o ishodu.
Pročitajte i ovo: Ukrajinci tvrde da je oslobođena cijela kijevska regija, evakuisano 4.200 ljudi na istoku zemljeNema planova za razgovore između Putina i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, rekao je, dodajući da Moskva i dalje priznaje Zelenskog kao ukrajinskog lidera.
Zelenski bi, kako je rekao, mogao spriječiti dalje žrtve ako bi dao komandu da se položi oružje.
Ukrajina je odbila da se preda i njene snage su pružile snažan otpor ruskom napadu sa sjevera, istoka i juga, što Moskva opisuje kao specijalnu operaciju demilitarizacije i "denacifikacije" zemlje - opravdanje koje Kijev i Zapad odbacuju kao ratnu propagandu.
Peskov je odbacio navode o ruskim udarima na civilne ciljeve i upotrebi kasetnih bombi i vakuum bombi kao lažne. On je kategorički negirao da je Rusija počinila ratne zločine.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da je Rusija 28. februara ispalila rakete na grad Harkov, ističući da je to "bio očiti ratni zločin".
Pročitajte i ovo: Zelenski optužio Rusiju za ratne zločine, traži zabranu letovaMeđunarodni krivični sud saopštio je ranije da pomno prati situaciju u Ukrajini.
Tužilaštvo ovog suda saopštilo je da prati razvoj događaja sa "sve većom zabrinutošću", te potvrdilo da će istražiti svaki zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin počinjen u Ukrajini. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je 27. februara da je zemlja podnijela tužbu najvišem sudu UN u Hagu.
Rusko bombardovanje civilnih ciljeva u drugom ukrajinskom gradu po veličini, Harkovu, krši međunarodna pravila rata, izjavio je u utorak visoki predstavnik Evropske unije za vanjsku politiku Josep Borrell.
„Granatiranje civilne infrastrukture u Harkovu krši zakone rata. EU nepokolebljivo stoji na strani Ukrajine u ovim dramatičnim trenucima“, rekao je Borrel nakon razgovora sa ukrajinskim ministrom vanjskih poslova.
Ranije je pogođena i stambena zgrada u Kijevu, a grad je gađan artiljerijom i granatama. Desetine civila ubijene su u ruskim raketnim napadima na drugi po veličini ukrajinski grad Harkov, izvijestio je MUP.
Vaš browser nepodržava HTML5
U Harkovu je prijavljeno na desetine smrtnih slučajeva nakon intenzivnog granatiranja
Savetnik ukrajinskog predsjednika Aleksij Arestovič rekao je da ruske snage pokušavaju da opkole Kijev i Harkov.
Ruske trupe su tokom noći iz artiljerije gađale Kijev, Harkov i južni lučki grad Marijupolj, dok je ukrajinska strana oborila ruske vojne avione oko prestonice, rekao je Arestovič na televizijskom brifingu.
U šest dana ruske invazije na Ukrajinu Evropska unija, kao i SAD su uvele niz sankcija za Rusiju. Pojedine banke su isključene iz SWIFT sistema, sankcionisani su ruski mediji, zabranjeno je korištenje EU neba za ruske avione, sankcionisani su i Vladimir Putin i Sergej Lavrov pojedinačno kao i brojni drugi.
Pročitajte i ovo: Koje su sankcije Rusiji do sada uvedene i kakav će uticaj imati?Ruske snage započele su napade na Ukrajinu 24. februara, po nalogu predsjednika Vladimira Putina.
Putin je rekao da je odobrio "specijalnu vojnu operaciju" kako bi se uklonila, po njegovim navodima, ozbiljna prijetnja iz Ukrajine.
Svrha operacije je, rekao je Putin, "demilitarizacija" južnog susjeda Rusije.
Prije toga je proglasio nezavisnost dvije separatističke regije na istoku Ukrajine.
Zapad je oštro osudio ruske postupke, nazivajući ih kršenjem suvereniteta i teritorijalnog integriteta Ukrajine.
Rusko granatiranje Kijeva