Teške borbe bjesne na istoku Ukrajine dok se crnomorska luka Odesa našla pod ruskim raketnim napadom, te je pojačan napad na čeličanu u Mariupolju gdje posljednji ukrajinski branioci nastavljaju da pružaju čvrst otpor.
U područjima Luganska, Harkiva i Dnjepra, rano 10. maja mogle su se čuti sirene za vazdušni napad.
Gradsko vijeće Odese saopštilo je kasno 9. maja da su projektili ispaljeni na grad, uništavajući nekoliko zgrada.
Jedna osoba je poginula, a pet je povrijeđeno kada je sedam projektila pogodilo trgovački centar i skladište, objavile su ukrajinske oružane snage na Facebooku.
"Ovako slave svoj Dan pobjede. Očigledno, jedino što su okupatori osvojili je zdrav razum i humanost", rekao je Maksym Marchenko, načelnik regionalne vojne uprave Odesa.
Ruske trupe su ranije 9. maja ispalile četiri projektila na oblast Odesa sa okupiranog Krima. Do raketnog udara došlo je kada je predsjednik Evropskog vijeća Charles Michel posjetio grad, prisiljavajući njega i ukrajinskog premijera Denisa Shmyhala u sklonište za bombe.
U međuvremenu, Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) saopštila je 10. maja da će se ukrajinska ekonomija ove godine smanjiti za skoro jednu trećinu nakon invazije Rusije.
Banka sa sjedištem u Londonu saopštila je da će se proizvodnja Ukrajine smanjiti za 30 posto u poređenju sa prognozom EBRD-a od minus 20 posto datom u martu, ubrzo nakon vojne invazije Moskve.
EBRD je dodao da će se ukrajinska ekonomija oporaviti za 25 posto sljedeće godine u odnosu na martovsku prognozu od 23 posto.
Britansko ministarstvo odbrane navelo je u svom dnevnom obavještajnom biltenu 10. maja da je ruska pogrešna procjena ukrajinske odlučnosti rezultirala neuspjesima na bojnom polju i spriječila ruskog predsjednika Vladimira Putina da se pohvali uspjehom tokom svog govora na vojnoj paradi 9. maja u Moskvi.
Potcjenjivanje ukrajinskog otpora dovelo je do "dokazljivih operativnih propusta", navodi ministarstvo, "sprečavajući Putina da objavi značajan vojni uspjeh" 9. maja.
Putin je umjesto toga opravdao rusku ničim izazvanu invaziju na Ukrajinu kao neophodan potez za "odbranu domovine", tvrdnja za koju je Britanija rekla da odražava fašizam i tiraniju koji su izazvali Drugi svjetski rat.
Pročitajte i ovo: Zašto je 9. maj važan datum za Vladimira Putina?Sa druge strane, američki predsjednik Joe Biden je 9. maja potpisao uglavnom simboličan zakon za ponovno pokretanje programa lend-lease iz Drugog svjetskog rata koji je pomogao u porazu nacističke Njemačke.
Prije potpisivanja zakona, Biden je rekao da "Putinov rat" "još jednom donosi bezobzirno uništenje Evrope", pozivajući se na godišnjicu savezničke pobjede 1945. godine.
Putin, koji je predsjedavao paradom na Crvenom trgu kojom je obilježio ulogu Sovjetskog Saveza u porazu nacističke Njemačke 1945. godine, ponovio je svoju tvrdnju da NATO stvara prijetnje tik uz njegove granice i da je invazija Ukrajine bila neophodna preventivna akcija.
Pročitajte i ovo: Putin nema sumnju da će ruska operacija u Ukrajini dati rezultatU svom govoru kojim je obilježio poraz nacističke Njemačke 1945. godine, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski uporedio je borbu saveznika protiv Hitlera sa borbom svoje nacije da odbije rusku agresiju.
"Nikada nećemo zaboraviti šta su naši preci radili u Drugom svjetskom ratu, gdje je stradalo više od osam miliona Ukrajinaca. Svaki peti Ukrajinac se nije vratio kući", rekao je Zelenski i dodao, "uskoro će u Ukrajini biti dva Dana pobjede".
Ruske snage do sada nisu uspjele da završe okupaciju strateške luke Mariupolj u Azovskom moru, gdje se, kako se procjenjuje, 2.000 ukrajinskih boraca nastavlja pružati otpor u širokoj mreži podzemnih tunela i bunkera čeličane Azovstal.
Potpuno zauzimanje Mariupolja lišilo bi Ukrajinu vitalne luke, omogućilo Rusiji da završi kopneni koridor do ilegalno anestiranog poluostrva Krim i oslobodilo trupe za borbu na drugim mjestima.
Više od 5,5 miliona Ukrajinaca i Ukrajinki pobjeglo je iz svoje zemlje od ruske invazije koja je počela 24. februara, pokazuju podaci Ujedinjenih nacija koji su situaciji u ovoj zemlji proglasili najbrže rastućom izbjegličkom krizom u Evropi od Drugog svjetskog rata.