Dok se Kijev priprema da pošalje svoju delegaciju u Saudijsku Arabiju na razgovore sa Sjedinjenim Državama o potencijalnom mirovnom rješenju, Rusija je pojačala svoje napade na Ukrajinu intenzivirajući napade na civilne ciljeve i nove proboje na ratištu.
U ruskim vazdušnim udarima tokom noći sa 8. na 9. mart na istoku Ukrajine poginulo je najmanje 50 ljudi u regionu Donjecka, prema lokalnim zvaničnicima, a najmanje 11 smrtnih slučajeva je prijavljeno u gradu Dobropilja.
Rusija je objavila da je ponovo preuzela tri sela koja je Ukrajina ranije zauzela u njenoj oblasti Kursk -- uz nepotvrđene izvještaje da hiljade ukrajinskih vojnika rizikuju da budu opkoljeni od ruskih snaga. Napadi su uslijedili dan nakon što je Rusija pokrenula masivan napad raketama i dronovima ciljajući energetsku i gasnu infrastrukturu u više regiona Ukrajine.
"Takvi udari pokazuju da su ciljevi Rusije nepromijenjeni", napisao je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski na društvenim mrežama kasno 8. marta. "Stoga je veoma važno da nastavimo činiti sve da zaštitimo živote, ojačamo našu protivvazdušnu odbranu i povećamo sankcije Rusiji."
Pročitajte i ovo: Ciljevi Rusije su nepromijenjeni, izjavio Zelenski nakon novih ruskih udaraSerija udara i pritisaka na ratištu predstavljaju još jedan neuspjeh za Kijev uoči ključnih pregovora sa Sjedinjenim Državama sljedeće sedmice u Saudijskoj Arabiji, gdje će se ukrajinski zvaničnici sastati sa svojim američkim kolegama radi pregovora o tome kako okončati trogodišnji rat.
Zelenski je takođe rekao da je Ukrajina "potpuno posvećena" konstruktivnom dijalogu s američkim predstavnicima u Saudijskoj Arabiji sljedeće sedmice o potencijalnom mirovnom rješenju.
"Ukrajina traži mir od prve sekunde ovog rata. Realni prijedlozi su na stolu. Ključ je da se krećete brzo i efikasno", objavio je na mreži X.
Pročitajte i ovo: Koliko su obaveštajni podaci SAD važni Ukrajini?Ukrajinski predsjednik je rekao da će 10. marta otputovati u Saudijsku Arabiju i sastati se sa saudijskim princom Mohamedom bin Salmanom. Nakon toga će delegacija ukrajinskih diplomatskih i vojnih predstavnika ostati na sastanku 11. marta sa američkim pregovaračkim timom.
"Sa naše strane, potpuno smo posvećeni konstruktivnom dijalogu i nadamo se da ćemo razgovarati i dogovoriti se o potrebnim odlukama i koracima", rekao je Zelenski.
Zelenski neće biti dio američko-ukrajinskih pregovora, koje će umjesto toga voditi delegacija u kojoj će biti ukrajinski ministar vanjskih poslova Andri Sibiha, šef kabineta Zelenskog Andrij Jermak i ministar odbrane Rustem Umerov.
Oni će se sastati s američkom delegacijom u kojoj će navodno biti izaslanik američkog predsjednika Donalda Trumpa za Bliski istok Steve Witkoff, državni sekretar Marco Rubio i savjetnik za nacionalnu sigurnost Mike Waltz.
Ruski diplomata Aleksandar Darčijev (64) se uglavnom fokusirao na Sjevernu Ameriku otkako je Ronald Reagan bio predsjednik SAD-a.
Vaš browser nepodržava HTML5
Zabrinutost na Baltiku posle američkog pauziranja pomoći Ukrajini
Predstojeći razgovori u Saudijskoj Arabiji su kulminacija sedmica teške diplomatije i pregovora koje je predvodio Washington od kada se u februaru sastao s ruskom delegacijom u Rijadu.
Pročitajte i ovo: Zelenski napustio Bijelu kuću nakon svađe s Trumpom; 'Može da se vrati kada bude spreman za mir', rekao predsjednik SADOdnosi između SAD-a i Ukrajine su od tada narušeni, a tenzije su kulminirale raspravom u Ovalnom uredu krajem februara između Zelenskog, Trumpa i američkog potpredsjednika JD Vancea, zbog koje je ukrajinski predsjednik napustio Bijelu kuću bez potpisivanja ključnog sporazuma o mineralima s Washingtonom.
Od tada je Trumpova administracija pauzirala vojne pošiljke i razmjenu obavještajnih podataka s Ukrajinom. Potpuni opseg obavještajnog prekida je nejasan, ali je izazvao bojazan da bi to moglo dovesti do ukrajinskih neuspjeha na linijama fronta, jer Rusija želi da iskoristi prednost.
Institut za proučavanje rata (ISW), istraživački centar sa sjedištem u Washingtonu koji prati razvoj događaja na ratištu, rekao je da su ruske snage "intenzivirale svoju višesmjernu kampanju kako bi eliminisale preostali ukrajinski istureni dio u Kursku" u posljednja dva dana.
Evropske zemlje poput Britanije i Francuske su se pojačano angažovale kako bi omogućile više razmjene obavještajnih podataka s Ukrajinom, ali navodno još uvijek nisu u stanju zamijeniti američke izvore u punom obimu.
Waltz je 5. marta sugerisao da bi Trump mogao ukinuti pauzu za vojnu pomoć kada se dogovore mirovni pregovori i mjere za izgradnju povjerenja.
U danima koji prethode razgovorima, Trump je kritikovao pojačane napade Moskve na Ukrajinu uoči pregovora i pomenuo potencijalne sankcije Kremlju.
Ali on je takođe rekao da ruski predsednik Vladimir Putin "radi ono što bi bilo ko" i novinarima u Ovalnom kabinetu 7. marta kazao da mu je "lakše" raditi sa Rusijom nego sa Ukrajinom, te da Putin "želi da okonča rat".
Pročitajte i ovo:
Kako je NATO smanjio novac za odbranu dok je Rusija prijetilaKoliko su obaveštajni podaci SAD važni Ukrajini?Trump razmatra uvođenje sankcija Rusiji posle novog napada na UkrajinuAmerička diplomatija oko okončanja rata u Ukrajini izazvala je bojazan da bi Washington mogao gledati skrajnuti Kijev na marginu u pregovorima i prisiliti ga na nagodbu koja je više u skladu sa uslovima Moskve.
Uoči predstojećeg sastanka u Saudijskoj Arabiji i kao odgovor na još jednu noć razornih ruskih udara, poljski premijer Donald Tusk upozorio je da ne treba biti previše popustljiv prema Rusiji u pregovorima.