Mjesecima prije nego što su ruske snage izvršile invaziju na Ukrajinu, 24. februara 2022. lažni narativi o Ukrajini i njenim saveznicima već su se množili po internetu. Mnoge od njih je promovisao aparat za dezinformacije Kremlja. Od lažnih tvrdnji o genocidu koje je počinila Ukrajina nad Ukrajincima koji govore ruski, pa sve do navoda da nacistička ideologija pokreće ukrajinsko političko vođstvo - sve te tvrdnje se koriste za opravdavanje ruske invazije u Ukrajini.
U rubrici Zašto? Radija Slobodna Evropa (RSE) donosimo listu od 10 najčešćih lažnih informacija i mitova koji se pojavljuju na internetu.
Nestinite tvrdnje o genocidu i vladi u Kijevu koja podržava nacizam su među najčešćim lažnim vijestima koje se pojavljuju na internetu prema analizi američke organizacije NewsGuard koja se bavi monitoringom i kredibilnošću vijesti i informacija na web-stranicama.
Ova organizacija kaže da se državnim ruskim medijima pridružuju manje poznate internet stranice u plasiranju i promovisanju lažnih narativa. Objavili su 10 najčešćih "ratnih mitova" među Kojima je "napad" na hemijsko postrojenje u istočnoj Ukrajini i tvrdnje o legitimitetu referenduma o pridruživanju Krima Rusiji 2014. godine.
NewsGuard je identofikovao i pratio 114 web domena uključujući i ruske državne medijske izvore, ali je upozorio da internet stranice koje nemaju direktnu vezu sa Kremljem takođe plasiraju lažni sadržaj da velikim platformama društvenih medija.
Tu se nalaze anonimne web-stranice, fondacije i istraživački sajtovi sa neodređenim izvorima finansirana.
Nakon početk rata u Ukrajini Facebook i Instagram su u ponedeljak, 28. februara rekli da su širom Evropske unije (EU) blokirali pristup ruskim državnim medijima RT (Russia Today) i Sputnjik.
TikTok je uradio isto, dok je YouTube blokirao emitere na svojoj platformi u Velikoj Britaniji i Evropi, a Twitter je naznačio da će blokirati RT i Sputnjik u EU.
Pročitajte i ovo: Tehnološki džinovi u informacionom ratu Zapada i RusijeOvo je lista od vodećih 10 lažnih narativa koje je identifikovala organizacija NewsGuard:
1. "Stanovnici u Donbasu koji govore ruski jezik prolaze genocid."
Međunarodni krivični sud, kancelarija visokog povjerenika UN-a za ljudska prava i Organizacija za evropsku sigurnost i saradnju (OSCE) rekli su da nisu pronašli dokaze o genocidu u Donbasu, istočnoj ukrajinskoj regiji koju su dijelom okupirali ruski separatisti od 2014.
Misija SAD-a pri OSCE-u nazvala je tvrdnju o genocidu "isključivom laži" u objavi od 16. februara 2022. na svom službenom Twitter nalogu. U njemu se navodi da misija "ima potpuni pristup područjima Ukrajine pod kontrolom vlade i NIKADA NIJE prijavila ništa što bi ni blizu bilo nalik na ruske tvrdnje".
2. "Saboteri koji govore poljski jezik pokušali su da podmetnu bombe u fabriku hlora u Donbasu."
Video "napada", za koji nema dokaza snimljen je danima prije nego što se navodi da se desio. Nekoliko dana prije nego što je Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu, regija Donjeck u istočnoj Ukrajini koju podržava Rusija i koju je pored Luganska priznao ruski predsjednik Vladimir Putin 21. februara, podijelila je video uz tvrdnju kako se na snimku vidi da milicija spriječava "sabotere" koji govore poljski da bombom raznesu kontejnere hlora u postrojenju za pročišćavanje otpadnih voda u blizini grada Horlivka pod kontrolom separatista u Donjecku 18. februara 2022.
Separatisti Donjecka takođe su rekli da su diverzanti bili dio "dvije grupe posebne namjene VFU [ukrajinske vojske]". Međutim, pokazalo se da je video namješten, te nema dokaza da su diverzanti pokušali takav napad u Horlivki.
3. "Ukrajinske snage su bombardovale obdanište u Lugansku, istočna Ukrajina 17. februara 2022."
Ruski mediji tvrde da je ukrajinska vojska bombardovala obdanište u selu Novaja Kondrašovka, za koje su rekli da se nalazi u regiji Lugansk pod kontrolom ruskih separatista u istočnoj Ukrajini. Međutim, analitičari Bellingcata izvijestili su da i lokacija obdaništa i dokazi s lica mjesta ukazuju na to da je granatiranje došlo s juga gdje se nalaze snage separatista koje podržava Rusija.
Vaš browser nepodržava HTML5
Granatiran vrtić na istoku Ukrajine
4. "Rusija nije ciljala civilnu infrastrukturu u Ukrajini na početku invazije."
Dan nakon početka invazije Amnesty International je dokumentovao najmanje tri napada ruske vojske na civilna područja u Ukrajini. Kako je počela opšta invazija na Ukrajinu 24. februara, ruska vlada je tvrdila da ruska vojska koristi precizno vođena oružja koja ciljaju samo vojne mete, ne civilnu infrastrukturu. Ove tvrdnje su bez propitivanja ponavljanje na ruskim državnim medijima.
Zapravo, Amnesty International je dokumentovao višestruke napade ruske vojske na civilne ciljeve u Ukrajini. Amnesty International je rekao da Rusija izvodi "neselektivne napade na civilna područja i napade na zaštićene objekte kao što su bolnice", nakon što je dokumentovao tri incidenta u gradovima Vuhledar, Harkiv i Uman, u kojima se vjeruje da je smrtno nastradalo najmanje šest civila i ranjeno još najmanje 12 civila.
5. "Nacizam je raširen u ukrajinskoj politici i društvu, a podržavaju ga vlasti u Kijevu."
Kandidat krajnje desne nacionalističke stranke Svoboda osvojio je 1,6 posto glasova na predsjedničkim izborima 2019. godine, kada je predsjednik postao Volodimir Zelenski.
Ova tvrdnja ide ruku pod ruku sa lažnim tvrdnjama o antisemitizmu u Ukrajini. Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je da je došlo do "divljanja" "antisemitskih snaga" u određenim dijelovima Ukrajine, što je izjava koju su osporili predstavnici ukrajinske Jevrejske zajednice.
Predstavnici Jevrejske zajednice potpisali su otvoreno pismo Putinu u kojem navode da njegove tvrdnje o porastu antisemitizma ne odgovaraju "stvarnim činjenicama". Osim toga, izvještaj Grupe za praćenje prava nacionalnih manjina iz 2018., nevladine organizacije koja prati antisemitizam i ksenofobiju u Ukrajini, kaže da broj antisemitskih incidenata u Ukrajini opada posljednjih godina.
Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski, koji je Jevrejin porijeklom, obratio se ruskoj javnosti 24. februara 2022. u govoru navodeći da ove tvrdnje ne odražavaju "pravu" Ukrajinu. "Govori vam se da smo nacisti. Ali može li narod koji je izgubio više od osam miliona života u borbi sa nacizma da podržava nacizam?"
Vaš browser nepodržava HTML5
Kako to da Jevrejin Zelenski može biti nacista?
6. "Zapad je postavio državni udar kako bi zbacio prorusku ukrajinsku vladu 2014."
Ne postoje dokazi koji podržavaju teoriju da je revolucija na Majdanu 2014. bila državni udar koji su orkestrirale zapadne države.
Vaš browser nepodržava HTML5
Ukrajina: Masovne demonstracije se nastavljaju
U novembru 2013. hiljade Ukrajinaca pohrlile su na Kijevski Trg nezvisnosti u znak protesta protiv odluke tadašnjeg predsjednika Viktora Janukoviča da obustavi pripreme za potpisivanje sporazuma o pridruživanju i slobodnoj trgovini s Evropskom unijom. Sljedećih mjeseci protesti, koji se često nazivaju "Euromajdan" po trgu na kojem su se održavali, su rasli.
Pregovori između ukrajinske vlade i proevropske opozicije, uz posredovanje ministara vanjskih poslova Francuske, Njemačke i Poljske, doveli su do sporazuma potpisanog 21. februara 2014., kojim se ukrajinskom parlamentu daje više ovlašćenja i da se planiraju predsjednički izbori do kraja godine.
Pročitajte i ovo: 1922: Godina koja je zapečatila sudbinu Rusije i njenog susjedstva7. "SAD imaju mrežu laboratorija za biološko oružje u istočnoj Evropi."
Ove tvrdnje se zasnivaju na pogrešnom predstavljanju programa za smanjenje biološkij prijetnji američkog Ministarstva odbrane.
SAD pružaju pomoć ukrajinskim laboratorijima od 2005., kada su ukrajinsko Ministarstvo zdravstva i Ministarstvo odbrane SAD-a potpisali sporazum s ciljem ograničavanja prijetnje bioterorizma provedbom mjera zaštite na smrtonosne patogene iz programa biološkog oružja iz sovjetske ere. Program za smanjenje biološke prijetnje od tada je pomogao u izgradnji i modernizaciji ukrajinskih laboratorija. Same laboratorije vodi i finansira prvenstveno ukrajinska vlada.
Služba sigurnosti Ukrajine (SBU) je kao odgovor na tvrdnje o prisutnosti američkih vojnih bioloških laboratorija u izjavi iz maja 2020. istaknula da "u Ukrajini ne djeluje nijedna strana biološka laboratorija".
8. "NATO ima vojne baze u Odesi, južna Ukrajina."
Strane vojne baze nisu dozvoljene u Ukrajini prema članu 17 Ustava. Ne postoje dokazi za takvu tvrdnju.
Interaktivna karta NATO-a, koja pokazuje gdje se nalaze sistemi nadgledanja i centri za obuku Alijanse, ne prikazuje NATO bazu ili centar ili bilo koji drugi vojni objekt u Ukrajini. Na web-stranici koja je posljednji put ažurirana u januaru 2022., NATO je napisao da "Izvan teritorije NATO-a, Alijansa ima samo vojno prisustvo na Kosovu i u Iraku".
Pročitajte i ovo: Zašto Ukrajina nije članica NATO saveza?9. "Krim se pripojio Rusiji legalno."
Skupština Ujedinjenih nacija (UN) je proglasila da je referendum 2014. kojim se podržava pripajanje Krima Rusiji bio nezakonit.
Krajem februara 2014. godine, trupe koje su djelovale bez nacionalnih obilježja zauzele su vladine objekte i kontrolne tačke na ukrajinskom poluostrvu Krimu, uključujući zgradu parlamenta u Simferopolju.
Na konferenciji za medije u aprilu 2014. ruski predsjednik Putin priznao je da su ruske trupe raspoređene na Krim kako bi podržale lokalne odbrambene snage, nakon što je mjesec dana ranije insistirao da su naoružani ljudi lokalne odbrambene snage. U martu 2014. novopostavljeni ruski separatistički premijer Sergej Aksjonov održao je referendum o statusu Krima, čiji su rezultati bili velikom većinom u korist toga da se poluostrvi pridruži Rusiji. Ruska vlada lažno je tvrdila da se Krim legalno pridružio Rusiji jer je referendum održan u skladu s međunarodnim pravom.
Pročitajte i ovo: Kriza u Ukrajini: Sukobi na protestima, ruske snage zauzele bazu10. "Modernu Ukrajinu je upotpunosti stvorila komunistička Rusija."
Rusija i Ukrajina dijele naslijeđe koje ide unazad više od 1.000 godina. Samo tri dana prije nego što je Rusija pokrenula invaziju 21. februara 2022., samo tri dana prije nego što je Rusija pokrenula potpunu invaziju na Ukrajinu, ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je "Modernu Ukrajinu u potpunosti je stvorila Rusija, tačnije boljševička, komunistička Rusija", rekao je Putin, žaleći što je Vladimir Ilič Lenjin tim republikama "dao pravo da napuste Sovjetski Savez bez ikakvih uslova".
Pročitajte i ovo: Uloga crkve u istorijskim tenzijama Rusije i UkrajineIstina je da današnja Rusija i Ukrajina, obje bivše sovjetske republike, dijele duga razdoblja istorije. Međutim, proveli su znatno više vremena odvojeno nego zajedno.
Zajedničko naslijeđe Rusije i Ukrajine datira više od 1.000 godina, kada je Kijev bio centar prve slovenske države, Kijevske Rusije, srednjovjekovnog carstva koje su osnovali Vikinzi u 9. vijeku i rodno mjesto Ukrajine i Rusije.
Istorijska stvarnost Ukrajine je komplikovana istorija stara 10 vijekova - pomicanje granica i višestruka osvajanja suparničkih sila. Dok su dijelovi današnje Ukrajine vijekovima postojali unutar Ruskog carstva, drugi dijelovi na zapadu pali su pod kontrolu Austro-Ugarskog carstva, Poljske ili Litvanije.