Slab promet ponovno je uspostavljen na mostu koji povezuje anektirani ukrajinski poluotok Krim sa Rusijom, nekoliko sati nakon što je u subotu, 8. oktobra, snažna eksplozija srušila dijelove ceste.
Ruski istražitelji navode da su tri osobe poginule u eksploziji na najdužem mostu u Evropi, koji je simbol nelegalne ruske aneksije Krima 2014. godine.
Žrtve su bile u obližnjem automobilu kada je eksplodirao kamion, tvrde ruski istražitelji.
Ruske vlasti ističu da se radi i bombaškom napadu, što je izazvalo spekulacije da ukrajinske snage ponovo ciljaju na operativnu podršku moskovskoj sedmomjesečnoj invaziji.
Snimke koje su podijeljene na društvenim mrežama prikazuju požar na željezničkom dijelu Krimskog mosta preko Kerčkog tjesnaca, 8. oktobra 2022.
Video objavljen 8. oktobra na proukrajinskim društvenim mrežama prikazao je požar na željezničkoj dionici dvostrukog cestovnog i željezničkog mosta i urušeni raspon na obližnjem dijelu puta.
"Danas u 6:07 sati na drumskom saobraćaju na Krimskom mostu... eksplodirala je auto-bomba, zapalivši sedam cisterni za naftu koji su se željeznicom prevozili na Krim", prenijele su 8. oktobra ruske novinske agencije riječi Nacionalnog antiterorističkog komiteta.
Rekacije ukrajinskih vlasti
Ukrajina zvanično nije preuzela odgovornost. No, savjetnik ukrajinskog predsjednika Mykhailo Podolyak napisao je "Krim, most, početak. Sve nelegalno mora biti uništeno, sve ukradeno mora biti vraćeno Ukrajini, sve što je Rusija okupirala mora biti protjerano".
Ukrajinsko ministarstvo odbrane usporedilo je eksploziju mosta s potonućem ruske raketne krstarice Moskva u aprilu ove godine. "Dva ozloglašena simbola ruske moći na ukrajinskom Krimu su pala", objavilo je Ministarstvo na Twitteru.
Rusko ministarstvo vanjskih poslova saopćilo je da je "reakcija režima u Kijevu na uništavanje civilne infrastrukture dokaz njegove terorističke prirode."
Pojačane mjere sigurnosti
Saobraćaj za automobile na neoštećenom dijelu mosta ponovo je otvoren nekoliko sati nakon eksplozije, a 8. oktobra navečer je obnovljen i željeznički saobraćaj.
Krimski čelnik kojega je na tu dužnost postavila Rusija Sergej Aksjonov rekao je da je most preko Kerčkog tjesnaca koji povezuje anektirani poluotok s Rusijom djelomično ponovno otvoren za promet vozova i automobila.
"Građevinski objekt dug 19 kilometara zasad ostaje zatvoren za kamione", napisao je na Telegramu. Ranije je rusko ministarstvo prometa objavilo da se mogu nastaviti koristiti dvije neoštećene trake.
Rusko ministarstvo vanjskih poslova objavilo je video koji naizgled prikazuje automobile kako prolaze mostom.
Predsjednik Rusije Vladimir Putin naredio je pojačane mjere sigurnosti na mostu koji vodi od Rusije do Krima, kao i na infrastrukturi koja opskrbljuje poluotok električnom energijom i prirodnim plinom, objavila je agencija Interfax.
U dekretu izdanom nekoliko sati nakon što je most oštećen, Putin je rekao da će sigurnosna služba FSB-a biti odgovorna za jačanje mjera zaštite.
Rusija je zauzela Krim 2014. godine, a 19 kilometara dug most, koji taj poluotok povezuje s cestovnom i željezničkom mrežom Rusije, otvorio je uz veliko slavlje ruski predsjednik Vladimir Putin četiri godine kasnije.
Krimski most važna je ruta za snabdijevanje ruskim snagama koje su preuzele kontrolu nad većinom pokrajine Herson na jugu Ukrajine.
U međuvremenu, Kijev je zabilježio dobitke u svojim tekućim kontraofanzivama u istočnoj i južnoj Ukrajini tokom protekle nedelje, dok su proruske snage ostvarile prve uspehe u više od mjesec dana u istočnoj oblasti Donjecka oko Bahmuta.
Nastavljene borbe
Izvještaji o intenzivnim borbama u mnogim područjima nastavljeni su, dan nakon što je Nobelova nagrada za mir dodijeljena aktivistima za ljudska prava u Bjelorusiji, Rusiji i Ukrajini u pozadini oštrih obračuna Moskve i njenih saveznika u Minsku na neslaganje i rusku invaziju na Ukrajinu.
Kasnije slike pokazuju da je najmanje jedna cisterna zapaljena na željezničkom dijelu mosta.
Ruski TASS citirao je glasnogovornicu uprave Taman federalnih autoputeva Ruske Federalne agencije za puteve (Avtodor) koja je rekla da "osoblje ruskog Ministarstva za vanredne situacije i službe za puteve rade na licu mjesta kako bi suzbili požar."
Zajedničke slike prikazuju crni dim koji suklja iz ogromnog požara na jednom kraju 19-kilometarskog cestovnog i željezničkog mosta preko Kerčkog moreuza, koji je završen 2019.
Kerčki most je najduži u Evropi i imao je za cilj da konsoliduje rusku kontrolu nad Krimom, koji je napala i anektirala 2014.
"Prema preliminarnim informacijama gori rezervoar goriva na jednoj od dionica Krimskog mosta; brodski lukovi nisu oštećeni", objavile su Ria-Novosti, citirajući lokalnog zvaničnika.
Nije bilo početnih naznaka šta je izazvalo eksploziju, a ukrajinski zvaničnici nisu preuzeli nikakvu odgovornost.
Pročitajte i ovo: Ukrajina pozvala ruske trupe da polože oružjeNekoliko sati ranije, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je u svom noćnom obraćanju kasno 7. oktobra da su ukrajinske snage vratile više od 770 kvadratnih kilometara i 29 opština u protekloj sedmici od ruskih "lažnih" referenduma u četiri regiona Ukrajine.
Ali proruske snage rekle su preko noći 7. i 8. oktobra da su ponovo zauzele teren u oblasti oko strateškog grada Bahmuta u Donjeckoj oblasti u prvom ruskom polaganju prava na teritorijalni dobitak od početka kontraofanzive Kijeva prije više od mjesec dana.
Separatisti koje podržava Rusija u Donjecku rekli su 7. oktobra da su ponovo zauzeli nekoliko sela u blizini Bakhmuta, uključujući Otradovku i Veselu Dolinu.
Ruske snage su također pokrenule još jedan pokušaj napada na Bakhmut, ključni strateški grad od oko 70.000 stanovnika prije rata koji su Moskva i njeni separatistički saveznici granatirali sedmicama.
Dopisnik Current Timea na linijama fronta u sjevernom Donjecku rekao je kasno 7. oktobra da se činilo da su ukrajinski borci odbili ruske snage koje su pokušavale probiti odbrambenu liniju u pravcu Bakhmuta.
RSE ne može nezavisno provjeriti tvrdnje bilo koje strane u područjima intenzivnih borbi.
Pročitajte i ovo: Nuklearka Zaporožje ponovo u zoni ruskog granatiranjaNapadi u Zaporožju
Dan ranije, granatiranje je oštetilo dalekovod koji je opskrbljivao strujom jedan od reaktora u ukrajinskoj nuklearnoj elektrani Zaporožje, objavila je Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) kada je objavila da će njen direktor otputovati u Moskvu početkom sljedeće sedmice.
Granatiranje je primoralo reaktor da se privremeno osloni na svoje hitne dizel generatore za rad rashladnih sistema, saopštila je IAEA 7. oktobra u saopštenju za javnost.
Ukrajinski zvaničnici su kasnije saopštili da je broj mrtvih u ruskom zračnom napadu na stambene zgrade u Zaporožju za koji se okrivljuju dronovi "kamikaze" popeo na 11.
Šef vojne administracije u regionu Donjecka rekao je da su zvaničnici sada svjesni dva područja u oslobođenom gradu Liman u kojima se nalaze žrtve ruske okupacije.
Pavlo Kyrilenko je rekao da se na jednoj od lokacija nalaze posmrtni ostaci oko 200 ljudi koji su pojedinačno pokopani za koje se vjeruje da su civilne žrtve.
Druga je masovna grobnica sa vojnim i civilnim ostacima. Tačan broj tijela koje sadrži još nije jasan.
Prema izvještajima Reutersa, AFP-a, AP-a i BBC-a