Rusija i Turska hoće da rešavaju pitanje Sirije

Lavrov i Čavušoglu telefonom razgovarali o što bržem okonačnju vojnih aktivnosti u Siriji, te odvajanju umjerenih opozicijskih grupa od terorističkih

Šefovi diplomacija Rusije i Turske dogovorili su se da dodatno osnaže napore radi okončanja sukoba u Siriji, te da započnu pripreme za političke i mirovne pregovore u Astani, glavnom gradu Kazahstana, saopćeno je u Moskvi. U pojedinim djelovima Sirije i dalje traju borbe između snaga koje se protive režimu Bašara al Asada i sirijske vojske.

Sergej Lavrov je izjavio da su već započeli razgovori sirijske vlade i opozicije uoči mogućeg sastanka u Astani. No, još nema potvrde da je opozicija pristala na susret na neutralnom terenu. Što više sirijski opozicijski pregovarački komitet izjavio je da nema nikakva saznanja o mogućem sastanku u Astani.

Prethodno je Lavrov telefonski razgovarao sa turskim kolegom Mevlutom Čavušogluom, a kako je saopćeno, u središtu pažnje je bilo što brže okonačnje vojnih aktivnosti u Siriji, te odvajanje umjerenih opozicijskih grupa od terorističkih, kako bi došlo do sastanka u Astani.

I Ujedinjeni narodi pozvali na nastavak pregovora između sirijske vlade i opozicije u Ženevi i to za 8. februar 2017. godine.

Istodobno je agencija Reuters javila da je jedan od zapovjednika takozvane Islamske države, poznat kao Abu Jandal Al Kuwaiti najvjerojatnije ubijen u borbama na sjeveru Sirije kada su militanti pokušali istjerati iz područja Jabar Sirijske demokratske snage koje imaju podršku Sjedinjenih Američkih Država i u čijem sastavu se nalaze i kurdski borci.

Upravo kurdske snage turski predsjednik Redžep Tayip Erdogan smatra prijetnjom iako se one bore protiv takozvane Islamske države. Ankara i "Islamsku državu" i kurdske borce smatra terorističkim grupama.

Upravo kurdske snage Erdogan smatra prijetnjom iako se one bore protiv takozvane Islamske države

Oko pet tisuća turskih vojnika je u Siriji i Erdogan želi stvoriti svoju zonu utjecaja na sjeveru Sirije.

Fayasal Itani, analitičar u Atlantskom vijeću u Washingtonu smatra da će upravo to biti zahtjev Ankare na potencijalnom sastanku u Astani.

Naime, izvanjska pomoć, Rusije i Irana je pomogla Asadu u Alepu, ali veliki djelovi zemlje još uvijek nisu pod kontrolom Damaska, a pojedina područja, poput istočnog Alepa, su u ruševinama. Za obnovu grada trebaće milijarde dolara i veliko je pitanje da li će Asadov režim imati pomoć Zapada u obnovi zemlje.

S bzirom da novoizabrani predsjednik SAD Donald Trump izjavio da želi bolje odnose sa Rusijom, no on i dalje ima vrlo neprijateljski stav prema Iranu, vjerojatno će tražiti da se ograniči iranski utjecaju Siriji.

Po svemu sudeći, iako je režim pobijedio u Alepu, malo je vjerojatno da će se sudbina Sirije odlučivati u Damasku.