Autori Kristina Gorelik i Daisy Sindelar, priredila Mirjana Rakela
Nova istraživanja pokazuju da čak 50 posto Rusa vjeruje da bi mogli biti žrtvama nove političke represije, kao u doba „Velikog terora“ kada je sovjetski vodja Josif Visarinovič Staljin izdavao naloge za likvidaciju .No, istodobno raste i broj onih koji tvrde da se suviše negativno govori o Staljinovoj vladavini.
Stotine Rusa okupilo se 29. oktobra ispred sjedišta KGB-a u Moskvi, na Trgu Ljubljanka, kako bi se prisjetili žrtava čistki.
Svaka žrtva je spomenuta s nekoliko riječi - ime i prezime, dob, zanimanje, i datum kada je likividacija izvršena, najčešće, pucnjem u glavu.
Neki od onih koji su izgovarali imena nisu rodbinski povezani sa žrtvama. No, bilo je i sasvim drugačijih slučajeva.
"Avramov, Roman Petrovič, 56 godina. Moj otac," izgovarao je stariji čovjek drhtavim glasom.
"Voditelj sovjetskih pekara. Ubijen 8.januara 1938. Nakon nekoliko mjeseci uhapsili su moju majku, Avramova, Faina Avramovna. Provela je osam godina u radnom logoru Karaganda. Ja sam tada imao 5 godina", priča.
Postupak je u to doba bio „zapanjujuće jednostavan“, a opseg likvidacija zastrašujući. Ljudi su ubijani bez obzira na nacionalnost, spol i zanimanje. Podtekst je uvijek bio politički. Na osnovu toga su izvršavana hapšenja, donesene osude i izvršene presude.
Jedna aktivistica je podsjetila zašto je 29.oktobar proglašen Danom političkih zatvorenika.
"Toga dana, točno prije 40 godina, politički zatvorenici u logorima u Mordoviji i Permu počeli su štrajk glađu zbog političke represije u Sovjetskom savezu, nehumanih uvjeta u zatvorima i radnim logorima. Ovaj dan je podsjetnik na tragične stranice naše povijesti. Točan broj ljudi koji su bili izloženi političkoj represiji ni danas nije poznat. Prema podacima Memorijalnog centra, samo u Moskvi likvidirano je oko 30 tisuća ljudi. U Sovjetskom savezu tokom 1937. i 1938. izvršeno je više od 725 tisuća smrtnih kazni”, navela je.
Cjelodnevna komemoracija, u organizaciji Memorijalnog centra za ljudska prava, održala se istodobno s objavom istraživanja koje pokazuje da mnogi Rusi očekuju novi val sličnih represija u budućnosti.
Istraživanje koje je provela zaklada Javno mišljenje (poznata pod ruskim akronimom, FOM), inače vrlo bliska Kremlju, pokazuje da 48 posto anketiranih Rusa smatraju da postoji šansa da će doživjeti ponavljanje represije sovjetskog stila.
Takav odgovor se može činiti kao rastući oprez građana zbog autoritarne vladavine predsjednika Vladimira Putina. No, govoreći za Kommersant.ru, sociolog Leontij Bizov je rekao da mnogi Rusi represiju pozdravljaju i to ne "samo kao moguću , već potrebnu opciju."
"Oni su spremni poduzeti stroge mjere protiv korumpiranih dužnosnika ili bilo koga tko remeti javni red", kaže Bizov. "Narod podržava represiju nad “'neprijateljima."
Istraživanje FOM-a pokazuje da dvije trećine Rusa vjeruje da za "masovnu političku represiju" u 1930-tim u Sovjetskom Savezu treba kriviti Staljina, njegov bliski krug, ili tajnu policiju NKVD-e, odnosno sve tri razine.
Dodatnih 15 posto smatra da nitko ne može biti odgovoran za čistke, jer su "takva bila vremena."
U bilješci, očito namijenjenoj medijima i vladinim kritičarima, FOM napominje da među Rusima raste ogorčenje zbog „priča o čistakama".
FOM tvrdi da 33 posto Rusa sada vjeruje da mediji previše „naglašavaju temu o političkoj represiji". Ta se brojka navodno udvostručila od 2012. Agencija primjećuje da rast te brojke koincidira s porastom broja "liberala", koji neprestano „vrte priču“ o Staljinovoj represivnoj eri.
Anketa je objavljena u isto vrijeme kada postoji mogućnost da najstarija udruga, Memorijalni centar za ljudska prava, koja i stoji iza sjećanja na žrtve Staljinove ere, bude likvidirana zbog navodnih proceduralnih propusta.
Aleksandar Čerkasov, voditelj Centra koji posjeduje spisak aktualnih političkih zatvorenika, kao i onih iz Staljinovog doba, rekao je Radiju Slobodna Evropa, da javni interes za ljudska prava u Rusiji jenjava i to baš u vrijeme kada je to najpotrebnije zemlji.
"U jednom trenutku naše povijesti, solidarnost s političkim zatvorenicima bila je temelj nastanka pokreta disidenta i moralnog protivljenja vlasti u Sovjetskom Savezu", kaže on.
"Ako je cilj države razjedinjenost društva i likvidacija nezavisnog aktivizam i nezavisnih javnih organizacija, solidarnost s onima koji su pod represijom, mora biti i najvažnija stvar u društvu" smatra Čerkasov.