Moskva je 26. maja izvršila pritisak na Zapad da ukine sankcije Rusiji zbog rata u Ukrajini, nastojeći da prebaci odgovornost za rastuću krizu s hranom koja je pogoršana uslijed nemogućnosti Kijeva da izveze milione tona žita i drugih poljoprivrednih proizvoda.
Velika Britanija je odmah optužila Moskvu da "pokušava cijeli svijet ucjenjivati" i naglasila da do ublažavanja sankcija neće doći.
Ukrajina je jedan od najvećih svjetskih izvoznika pšenice, kukuruza i suncokretovog ulja, ali je rat, uključujući rusku blokadu njenih luka, spriječio veći dio te proizvodnje da se izveze, ugrozivši svjetsku opskrbu hranom. Mnoge od tih luka su takođe u velikoj mjeri pod minama.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov pokušao je da krivicu za krizu svali direktno na zemlje Zapada koje su Moskvi nametnule sankcije.
"Optužujemo zapadne zemlje da su poduzele niz nezakonitih radnji koje su dovele do blokade", rekao je Peskov.
- Von der Leyen upozorila da Rusija koristi zalihe hrane kao oružje
- Rusija može 'ucjenjivati' svijet usred globalne krize s hranom
Sama Rusija je takođe značajan izvoznik žitarica, a Peskov je rekao da Zapad "mora da poništi nezakonite odluke koje ometaju unajmljivanje brodova i izvoz žitarica".
AP piše da izgleda da su komentari Peskova pokušaj da se namjerno skrene pažnja, dovodeći u ravan blokadu ukrajinskog izvoza sa, kako Rusija navodi, poteškoćama u izvozu vlastitih proizvoda.
Zvaničnici Zapada odbacuju takve tvrdnje. Američki državni sekretar Antony Blinken primijetio je prošle sedmice da su hrana, đubrivo i sjeme izuzeti od sankcija koje su uvele Sjedinjene Države i mnogi drugi, te da Washington radi na tome da osigura da zemlje znaju da protok te robe ne bi trebao biti pogođen sankcijama.
S obzirom da rat ulazi u četvrti mjesec, svjetski lideri su ove sedmice pojačali pozive za rješavanje problema.
"Ova prehrambena kriza je stvarna i moramo pronaći rješenja", rekla je generalna direktorica Svjetske trgovinske organizacije Ngozi Okonjo-Iweala na sastanku Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu, u Švicarskoj, 26. maja.
Poručila je da je oko 25 miliona tona ukrajinskog žita trenutno u skladištima i da bi još 25 miliona tona moglo biti požnjeto sljedećeg mjeseca.
Evropske zemlje pokušavaju ublažiti krizu s hranom tako što su dovozile izvoz ukrajinskog žita željeznicom, međutim, vozovi mogu da prevezu samo mali dio onoga što Ukrajina proizvede, dok su brodovi nužni za najveći dio izvoza.
Istovremeno, rusko Ministarstvo odbrane predložilo je 25. maja otvaranje koridora koji bi omogućio stranim brodovima da napuste luke na Crnom moru, a drugi koji bi omogućio plovilima da napuste Mariupolj na Azovskom moru.
Pročitajte i ovo: Svetu preti nestašice hrane za 10-12 meseci, rečeno na Forumu u DavosuMihail Mizincev, čelnik ruskog Centra za kontrolu nacionalne odbrane, rekao je da se 70 stranih plovila iz 16 zemalja trenutno nalazi u šest luka na Crnom moru, uključujući Odesu, Herson i Nikolajev. Nije precizirao koliko bi njih moglo biti spremno da isporuči hranu.
Ukrajina je, pak, izrazila skepticizam prema tom ruskom prijedlogu.
Govoreći u Davosu, ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba rekao je da je zemlja u principu spremna da se dogovori o sigurnim koridorima, ali da nije sigurna može li vjerovati Rusiji da će se pridržavati bilo kakvog sporazuma.