Piše: Mike Eckel
Misteriozna rupa koju je napravio čovjek pojavila se u ruskom modulu Međunarodne svemirske stanice.
Raketa sa satelitskim nosačem se pokvarila, jer je greškom programirana za lansiranje 6.200 kilometara ka zapadu. Došlo je do prinudnog slijetanja poslije neuspješnog lansiranja rakete koja je na kapsuli "Sojuz" prevozila Rusa i Amerikanca.
Podnesen je izvještaj da je prošle godine nestalo 400 miliona dolara.
Još jedna dopuna na niz nedaća koje kruže ruskom svemirskom agencijom: ugledni bivši kosmonaut degradiran je prošlog mjeseca, navodno nakon što je doveo u pitanje odluku agencije da dozvoli snimanje velikog ruskog akcionog filma na stanici u orbiti. Taj potez izazvao je neuobičajeni povratni udarac ruskog profesionalnog kosmonautskog korpusa, piše redakcija Radija Slobodna Evropa (RSE) na engleskom jeziku.
Dok američke privatne kompanije žure da izgrade nove svemirske letjelice, a kineska svemirska agencija pomiče nove granice istraživanja, Roskosmos, državna korporacija, nasljednica cijenjene naučne agencije koja je svijetu podarila Sputnjika i Jurija Gagarina, raspršuje se u 21. vijeku.
"Moglo bi se reći da je ovo propast svemirske agencije", rekao je Daglas Lovero (Douglas Loverro), bivši šef NASA-inog programa za svemirske letove i bivši zvaničnik Pentagona koji nadgleda američku svemirsku politiku. Lovero u velikoj mjeri krivi Dmitrija Rogozina, koji je od 2018. na čelu Roskosmosa.
"Rogozin je napravio haos, nedostaju finansijska sredstva, nedostaje prave svrhe za Roskosmos, nisu artikulisali planovi - šta će da urade s Međunarodnom svemirskom stanicom, kuda idu, koji su im prioriteti", rekao je Lovero za RSE.
Roskosmos nije odgovorio na mejlove RSE s listom pitanja o Rogozinu i o poslovanju kompanije.
Radna tehnologija
Nekada poznata kao Državna korporacija za svemirske aktivnosti Roskosmos, državna kompanija u sadašnjem obliku nastala je 2015. kao dio sveobuhvatne reorganizacije ruske svemirske industrije; u suštini i konsolidacijom i nacionalizacijom.
Rogozin, bivši novinar koji je bio ambasador u NATO-u i potpredsjednik vlade, i koji je otvoreno kritikovao svemirske programe zemlje, tri godine kasnije preuzeo je funkciju generalnog direktora.
S procijenjenim budžetom od oko 2,8 milijardi dolara, od 2020. i više od 200.000 zaposlenih, kompanija u suštini ima monopol nad civilnom vazduhoplovnom industrijom, preklapajući se samo s vojnim zahtjevima Ministarstva odbrane i oružanih snaga.
Radna tehnologija koja se koristi u dizajnu kapsula i raketa smatra se starom, ali pouzdanom. Prvi put razvijeni od strane Sovjeta sredinom šezdesetih godina prošlog vijeka, inženjerski dizajni omogućili su više od 1.700 lansiranja s ljudskom posadom i bez posade, što je kapsulu Sojuz učinilo do sada najčešće korištenom lansirnom raketom na svijetu.
U većem dijelu 2010-ih, Roskosmos je također imao monopol na transport do i od Međunarodne svemirske stanice. Odluka SAD da prizemlji svoju ostarjelu flotu spejs šatla 2011. značila je da su se američki i evropski astronauti oslanjali isključivo na kapsule Sojuz kako bi putovali do stanice u orbiti. Snabdjevanje teretom išlo je preko ruske letjelice Progres.
To je bilo enormno unosno za Roskosmos, s tim što je NASA plaćala do 100 miliona dolara po vožnji.
Rusija je godinama bila dominantan igrač u komercijalnoj industriji lansiranja satelita. To je također bio jedinstven izvor za raketne motore u drugoj oblasti, za američka komercijalna i vojna satelitska lansiranja - nešto što je godinama smetalo nekim američkim odbrambenim zvaničnicima i članovima Kongresa.
Poslije ruskog zauzimanja ukrajinskog poluostrva Krim 2014 . u Kongresu je rastao pritisak za brže odvikavanje američkih satelitskih lansiranja od motora poznatih kao RD-180.
Sjedinjene Države će zvanično prestati da koriste RD-180 sljedeće godine, otkazujući prihode proizvođača NPO Energomaš, koji je sada dio Roskosmos konglomerata.
Pojava privatnih, uglavnom američkih svemirskih kompanija kao što su Spejseks (SpaceX), Virdžin galaktik (Virgin Galactic) i Blu oridžin (Blue Origin) također lišava Roskosmos stabilnog toka prihoda od američkih poreskih obveznika.
Nakon prevoženja američkih astronauta u stanicu u martu 2020. godine letjelicom Spejseksa, NASA je preduzela korake da okonča plaćanje sjedišta na letovima Sojuza za američke astronaute.
Uprkos neskladnim odnosima između Vašingtona i Moskve, ruske i američke svemirske agencije nastavile su da sarađuju; u junu su dvije strane produžile sporazum o saradnji do 2030. godine, koji je u velikoj mjeri usmjeren na nastavak rada svemirske stanice.
Međutim, Rogozin, koji je i sam pod finansijskim sankcijama SAD i Evropske unije (EU) vezanim za zauzimanje Krima, zaprijetio je da će ranije povući Roskosmos iz zajedničkog rada na stanici.
"Ili ćemo raditi zajedno, a onda sankcije moraju odmah da se ukinu ili nećemo raditi zajedno i onda ćemo rasporediti sopstvenu stanicu", izjavio je on u junu, prenose mediji.
Još preciznije, Rogozin se žalio da američke sankcije štete naporima za razvoj ruske svemirske industrije. Dvije velike podružnice Roskosmosa - TsNIIMash i Progres - bile su na crnoj listi američkog Ministarstva trgovine prošle godine.
"Imamo više nego dovoljno raketa, ali nema šta da se lansira", rekao je on ruskim zakonodavcima prošlog mjeseca, prenose mediji.
Rogozin je također nagovijestio da će Moskva tražiti nove partnere na drugom mjestu, a agencija je u martu potpisala sporazum s kineskom svemirskom agencijom o izgradnji baze na Mjesecu ili oko njega – što je odbijanje poziva Rusiji da se pridruži sličnim lunarnim naporima koje predvode SAD, poznatijim kao Artemis.
Roskosmos je saopštio da je ostvario profit od oko 12 milijardi rubalja (160 miliona dolara) u 2020. godini, izjavio je Maksim Ovčinikov, njen najviši ekonomski i finansijski službenik. On je rekao i da je kompanija smanjila radnu snagu za oko 10.000 zaposlenih od 2019. godine.
Od Bajkonura do Vostočnog
Uprkos ogromnoj infrastrukturi, višedecenijskom iskustvu i inženjerskim talentima svjetske klase, posljednjih nekoliko godina narušilo je reputaciju Roskosmosa.
Glavno rusko lansirno postrojenje nalazi se u Kazahstanu, u Bajkonuru, zaostavštini iz Sovjetskog Saveza, ali koje Kremlj čini nervoznim zbog gubitka pristupa.
Kosmodrom Vostočni u ruskom regionu Dalekoistočni Amur trebalo bi da upotpuni, ili čak zamijeni Bajkonur. Međutim, izgradnja, koja je počela 2011. obiluje korupcijom, malverzacijama, kašnjenjem proizvodnje i štrajkovima radnika zbog neisplaćenih plata. Budžet je premašio 7,5 milijardi dolara.
Tužioci su otvorili niz krivičnih istraga o građevinskim kompanijama u svemirskoj luci, zbog tvrdnji da je novac preusmjeravan na ofšor račune, ostavljajući neisplaćene radnike.
Samo osam pokušaja lansiranja izvedeno je iz Vostočnija. Na inauguralnom lansiranju u aprilu 2016., kojem je prisustvovao predsjednik Vladimir Putin, inženjeri su otkazali polijetanje nekoliko minuta ranije – što je potez koji je za Putina i Roskosmos bio neugodan.
Ranije ove godine, Aleksej Kudrin, šef ruske Revizorske komore i bivši dugogodišnji ministar finansija, rekao je Putinu da su revizori 2020. godine u Roskosmosu prijavili 30 milijardi rubalja (400 miliona dolara) finansijskih nepravilnosti.
Mada Kudrin nije iznio detalje, sastanak je prenošen na državnoj televiziji, što je signal njegovog političkog značaja.
U junu je Jurij Rosljak, zamjenik direktora Roskosmosa sa nadzorom nad izgradnjom u Vostočnom, smijenjen sa funkcije— potez koji je uslijedio nakon ruskih novinskih izvještaja o novim istragama pronevjere neispunjenih ugovora.
Međutim, 2018. je bila epska godina za agenciju.
Tog avgusta, posada na svemirskoj stanici otkrila je malu rupu u ruskom segmentu stanice, prečnika oko dva milimetra, koja je izazivala curenje kisika. Roskosmos je kasnije saopštio da se čini da je rupu napravio čovjek, mada je ostalo nejasno da li je nastala u svemiru ili na terenu tokom sklapanja.
Rogozin je izazvao iznenađenje u Vašingtonu kada je nagovijestio da je neko od američkih astronauta možda to uradio namjerno; dok je jedan američki član posade uzvratio intervjuom na televiziji.
"Nedvosmisleno mogu da kažem da posada u orbiti nije imala nikakve veze s tim", rekao je komandant Dru Fostel (Drew Feustel) američkoj televizijskoj mreži ABC sa staničnog broda.
"Svakako ne želimo da se to ikada više ponovi", dodao je on. "I nadam se da će timovi na terenu uraditi odgovarajuću dubinsku analizu u pokušaju rješavanja ovog problema, jer su implikacije ogromne za cijeli svemirski program, ne samo za nas u SAD, nego i u Rusiji i na međunarodnom nivou za sve partnere."
Roskosmos do danas nije objavio nalaze svoje istrage. Agencija nije odgovorila na pitanja RSE o ovom i drugim pitanjima.
NASA je u aprilu saopštila da je istraga završena, ali nije dala više detalja.
"Roskosmos je identifikovao rupu u modulu Sojuz i obavijestio NASA-u o tome, ali bi trebalo da kontaktirate Roskosmos za konkretna pitanja", rekao je portparol Šon Poter (Sean Potter) za RSE u mejlu.
Dva mjeseca poslije pronalaska rupe, ruska raketa koja je lansirana iz Bajkonura noseći dvočlanu rusko-američku posadu se pokvarila, što je dovelo do prinudnog slijetanja u kazahstansku stepu. Povrijeđenih nije bilo.
Upravo je degradacija jednog od najpoznatijih ruskih kosmonauta u junu privukla neobičnu javnu osudu i vratila reflektore usmjerene na upravu Roskosmosa.
Roskosmos je u maju saopštio da šalje poznatog režisera i poznatu glumicu da snimaju igrani film na stanici u orbiti. Rogozin je imenovan za koproducenta.
Ta odluka je navodno izazvala neslaganje, uključujući Sergeja Krikaljova, čuvenog kosmonauta najpoznatijeg po tome što je privremeno bio nasukan na sovjetskoj svemirskoj stanici Mir 1991. godine.
'Sajam jahti i taštine'
Sada najviši izvršni direktor Roskosmosa, Krikaljov se, kako se izvještava, usprotivio trošenju budžetskih sredstava na projekat, posebno imajući u vidu smanjenje budžeta. Prema pisanju lista Novaja Gazeta, taj povratni udarac rezultirao je njegovim degradiranjem 11. juna.
"Izgleda da se sadašnji lideri Roskosmosa plaše mnoštva ljudi koji dobro razumiju svemir. Stoga, poznavajući Sergeja Krikaljova, nisam pretjerano iznenađen njegovom smjenom. Zaista sam impresioniran koliko dugo je izdržao u ovom sistemu", rekao je drugi kosmonaut Fjodor Jurčihin za Novaja Gazetu.
Krikaljova nije bilo moguće kontaktirati.
"Rogozin je poslat tamo, prema mojim saznanjima, da politički očisti Roskosmos, koji je postao previše birokratski", rekao je Lovero. "Rogozin vodi računa da Roskosmos bude usklađen s politikom. Ne radi se o tome da li dobro vodi, već o tome: 'Da li je usklađen s ruskom nacionalnom politikom?'.
U ovom trenutku, Rusija praktično nema privatnu svemirsku industriju, a smanjivanje budžeta znači okretanje drugim izvorima prihoda, kao što su partnerstva sa snažnijim i ambicioznijim naporima Kine.
Nakon što je britanski milijarder Ričard Branson (Richard Branson) odletio na rub svemira 11. jula privatnom svemirskom letjelicom koju je finansirala njegova kompanija Virdžin Galaktik, Rogozin je izgleda pozvao ruske super bogate tajkune da se pridruže razvoju svemirske industrije te zemlje.
"Nadam se da će jednog dana naši milijarderi oligarsi početi da troše svoj novac ne na jahte i sajmova taštine, već na razvoj svemirskih tehnologija i znanja o svemiru", naveo je Rogozin na Tviteru (Twitter).