Piše: Todd Prince
Ekonomski posljedice odluke ruskog predsjednika Vladimira Putina da izvrši invaziju na Ukrajinu pogodit će novčanike građana dok rastu cijene i troškovi zaduživanja, ograničavajući razvoj i stvarajući neizvjesnu budućnost, naveli su ekonomisti, piše redakcija Radija Slobodna Evropa (RSE) na engleskom jeziku.
Sjedinjene Države i njihovi evropski saveznici ove sedmice su objavili, kako su nazvali, najstrože sankcije protiv Rusije do sada nakon što je Putin odlučio priznati dijelove istočne Ukrajine kao nezavisne države, a potom pokrenuo ničim izazvanu vojnu kampanju protiv te zemlje.
Sjedinjene Države, Britanija i Evropska unija usredsredili su se na najveće ruske banke i državne korporacije, državni dug i kritičnu tehnologiju, ograničavajući sposobnost zemlje da prikupi jeftina sredstva i uvozi visokotehnološku robu koja je neophodna za industrije vezane za odbranu. Također su uvedene sankcije najvišim zvaničnicima i rukovodiocima, uključujući Putina.
Invazija Kremlja 24. februara - i očekivanja Zapada o ozbiljnom odgovoru na sankcije - natjerali su ekonomiste da smanje svoje prognoze ekonomskog rasta za Rusiju. Razvoj događaja također je natjerao investitore da odustanu od ruskih dionica i obveznica, što je izazvalo najveći jednodnevni pad tržišta dionica u istoriji zemlje i dovelo rublju na rekordno nizak nivo.
Kako je američki predsjednik Džo Bajden (Joe Biden) upozorio da Putin svoju zemlju pretvara u "parija" državu, međunarodne organizacije otkazale su velike sportske događaje koji su se trebali održati u Rusiji ove godine, što je mogući znak ekonomske izolacije koja predstoji.
Strane kompanije mogle bi se povući iz Rusije zbog većeg rizika zemlje, što bi dodatno naštetilo konkurentnosti i modernizaciji ekonomije, rekli su ekonomisti. Britanski naftni gigant BP sada je pod većim pritiskom da izađe iz svojih investicija u ruskog državnog naftnog giganta Rosnjeft.
Sankcije su uglavnom usmjerene na državne banke i preduzeća na koje se Putin oslanjao tokom godina kako bi ojačao svoju moć i ojačao oružane snage. Uprkos tome, životni standard Rusa neizbježno će biti kolateralna šteta kako ciljane sankcije stupe na snagu, kažu ekonomisti.
"Suština je da će ove sankcije imati značajan uticaj na ukupnu rusku ekonomiju, a prosječni Rusi će osjetiti cijenu", navodi se u saopštenju Međunarodnog instituta za finansije od 24. februara.
Velike mete
Mjere koje je Bijela kuća objavila protekle sedmice uključivale su odsjecanje dviju najvećih ruskih banaka, Sberbank i VTB, iz američkog finansijskog sistema, kao i nekoliko drugih među prvih 10, zadajući udarac trgovini i investicijama potrebnim za ekonomski rast.
Bijela kuća je također zabranila američkim investitorima kupovinu ruskog državnog duga na sekundarnom tržištu, potez koji će povećati troškove zaduživanja zemlje, što će u konačnici dovesti do viših stopa za potrošače i preduzeća.
Jedna od najvećih ruskih banaka, Sberbanka, našla se na meti mjera SAD.
U pokušaju da spriječi Rusiju da zaobiđe zabranu duga, Vašington je također nametnuo ograničenja na mogućnost američkih investitora da finansiraju 13 vodećih ruskih banaka, energetskih i industrijskih kompanija, od kojih je većina u državnom vlasništvu. Evropa je smanjila sposobnost Rusije da iskoristi svoja finansijska tržišta.
Sankcije koje su uvele Sjedinjene Države i Evropa nadilazile su finansijske tokove i uključivale su stroga ograničenja ruskom pristupu njenoj vrhunskoj tehnologiji - poput mikroprocesora - za korištenje u odbrambenom, vazdušnom i pomorskom sektoru.
Dejlep Sing (Daleep Singh), zamjenik savjetnika za nacionalnu bezbjednost koji je pomogao u razvoju sankcija, rekao je da će trgovinska ograničenja prepoloviti ruski uvoz visokotehnološke robe.
Rekao je da će potezi Sjedinjenih Država i EU "potkopati Putinove težnje da projektuje moć na svjetskoj pozornici".
Lekcije iz 2014.
Opisujući njihov uticaj, rekao je da će sankcije na kraju dovesti do "vee inflacije, većih kamatnih stopa, niže kupovne moći, nižih investicija, nižeg proizvodnog kapaciteta, nižeg rasta i nižeg životnog standarda u Rusiji".
U želji da izazove probleme Rusiji kao odgovor na njenu novu invaziju na Ukrajinu, Bajdenova administracija proučavala je odgovor SAD-a na prvu invaziju.
Obamina administracija uvela je sankcije Rusiji 2014. nakon što je okupirala i preuzela kontrolu nad Krimom - i dok su one pomogle u ometanju ekonomskog rasta, kritičari su rekli da one nisu ni približno otišle dovoljno daleko u kažnjavanju Kremlja zbog njegovih postupke.
Sankcije Bajdenove administracije protiv Sberbanke i VTB-a - koje drže više od polovine ruske bankarske imovine - predstavljaju stroži stav, rekli su ekonomisti.
Sankcije uvelike sprječavaju dvije banke u obavljanju transakcija u američkim dolarima, što je velika prepreka za trgovinu i ulaganja, rekao je Džordž Lopes (George Lopez), stručnjak za sankcije sa Univerziteta Notr Dam (Notre Dame University) u američkoj državi Indijani.
Dok je Rusija pokušavala zaštititi svoju ekonomiju od sankcija 2014., što je uključivalo smanjenje njene zavisnosti od dolara transakcijama u drugim valutama, američka valuta još uvijek čini oko jedne trećine ruskog uvoza i više od polovine njenog izvoza.
Sberbank može primiti izuzeće od američke vlade za transakcije vezane za robu u dolarima. Međutim, VTB će biti potpuno blokiran od strane Sjedinjenih Država, a njegova imovina u inostranstvu zamrznuta.
Vašington je "u suštini stavio VTB u ludačku košulju", rekao je za RSE Džordž Lopes, stručnjak za sankcije. "Ne može premjestiti novac u Rusiju ili iz nje."
Klijenti VTB-a koji obavljaju transakcije u dolarima, kao što je plaćanje uvezene robe, morat će pronaći drugi način da podmire svoj račun. Isto tako, klijenti mogu imati problema s korištenjem VTB-ovih kreditnih ili debitnih kartica u inostranstvu, rekao je Lopes.
Sankcije imaju "snažan uticaj na trgovinu i to će uticati na ekonomski rast", rekao je.
Ekonomisti predviđaju da će sankcije dovesti do nižeg životnog standarda u Rusiji.
Sjedinjene Države također su blokirale nekoliko drugih velikih ruskih banaka, uključujući Otrkitije i Promsviazbank, koje koriste nacionalne oružane snage.
Uticaj sankcija na rusku ekonomiju zapravo bi mogao biti veći nego što bi njihov obim implicirao zbog fenomena poznatog kao "prekomjerna usklađenost".
Svjetske banke, u strahu da će ih SAD novčano kazniti zbog transakcionog odnosa s kreditorom pod sankcijama, mogle bi zazirati od saradnje s drugim ruskim finansijskim institucijama, rekli su ekonomisti.
Izgubljena prilika
Nakon godina stagnacije koje su dovele do pada životnog standarda, ruska ekonomija bila je pripremljena za drugu godinu snažne ekspanzije dok je cijena nafte – njenog glavnog izvoza – skočila na oporavak globalnog rasta. Nakon što je Rusija napala Ukrajinu, ta je perspektiva sada nejasna.
Naglašavajući potencijalne ekonomske poteškoće koje predstoje, Putin je sljedećeg dana održao sastanak s najvećim poslovnim lobijem u zemlji, što nije učinio već duže vrijeme.
Ekonomistica Oksford ekonomiksa (Oxford Economics) Tatiana Orlova upravo je smanjila svoje prognoze ruskog ekonomskog rasta za sljedeće tri godine za između 0,6 odsto i 1,2 odsto, što nagovještava ukupni gubitak od nekoliko desetina milijardi dolara ekonomske proizvodnje u tom periodu.
Vilijam Džekson (William Jackson), ekonomista u Kapital ekonomiksu (Capital Economics), rekao je da bi se očekivanja ruskog rasta mogla smanjiti za čak dva procenta zbog viših kamatnih stopa i niže trgovine koja je posljedica sankcija.
Očekuje se da će kapital brže pobjeći iz Rusije kako rizici rastu, stvarajući dodatni pritisak na rublju i povećavajući inflaciju, štipajući za džep prosječnog građanina.
Natalia Orlova, glavna ekonomistica moskovske Alfa banke, rekla je u poruci klijentima od 25. februara da bi odliv kapitala iz Rusije ove godine mogao da dostigne 150 milijardi dolara.
Centralna banka Rusije ima više od 600 milijardi dolara deviznih i zlatnih rezervi koje može koristiti za zaštitu valute i podršku bankarskom sistemu. Uvođenje sankcija banci moglo bi da zamrzne njene dolarske udjele.
Rublja je 24. februara pala na rekordno nizak nivo, samo 90 za dolar, što je povećalo cijenu uvezene robe poput hrane, odjeće i kompjutera.
Ruska valuta izgubila je više od 20 odsto svoje vrijednosti od početka vojnog gomilanja i mogla bi dodatno pasti ako rat eskalira ili sankcije povećaju.
"Pad rublje će podstaći inflaciju, nagrizajući stvarne prihode i potrošnju", rekao je Džekson.