Rusija je uhapsila bivšeg novinara pod optužbom za izdaju države zbog navodnog odavanja vojnih tajni NATO-u, u onome što neki nazivaju jasnim napadom na slobodu štampe, piše redakcija Radija Slobodna Evropa (RFE/RL) na engleskom jeziku.
Ivana Safronova mlađeg, koji od maja radi kao savjetnik šefa ruske državne svemirske agencije Roskosmos, 7. jula su ispred njegovog stana u Moskvi pretražili i priveli naoružani službenici FSB-a, prije nego što su ga izveli na sud, gdje se izjasnio da nije kriv.
Prema naredbi suda, Safronov ostaje iza rešetaka do 6. septembra.
Tužioci tvrde da je Safronov 2017. godine u Češku Republiku prenosio informacije o prodaji ruskog oružja na Bliskom Istoku i Africi, rekao je njegov advokat Ivan Pavlov.
U to vrijeme Safronov je radio kao novinar baveći se temama vezanim uz aktivnosti ruskog vojno-industrijskog sektora. Rusija tvrdi da su Sjedinjene Države bile krajnji korisnik informacija, rekao je Pavlov.
Ako bude osuđen, Safronov se suočava sa kaznom od 20 godina zatvora.
Njegovo hapšenje - posljednje u nizu akcija provođenja zakona protiv ruskih novinara i istraživača - izazvalo je bijes među bivšim kolegama i potaklo desetine demonstranta na proteste ispred sjedišta FSB-a u Moskvi.
"Iskustvo iz posljednjih nekoliko godina pokazuje da se bilo koji građanin Rusije čiji je rad povezan s javnim aktivnostima - bilo da je to branilac ljudskih prava, naučnik, novinar ili zaposlenik državne korporacije - može suočiti s ozbiljnom optužbom u bilo kojem trenutku", piše Komersant, novina u kojoj je Safronov radio čitavu deceniju do prošle godine.
Komersant je Safronova nazvao "istinskim patriotom Rusije" uz tvrdnju da su navodi FSB-a "apsurdni". Također je pozvao tužioce da slučaj učine što otvorenijim za javnost, ističući kako ljudi koji su u Rusiji optuženi za izdaju teško mogu imati pošteno suđenje.
Andrej Soldatov, cijenjeni novinar koji je intenzivno pisao o ruskim sigurnosnim službama, hapšenje Safronova je nazvao "novim nivoom represije" protiv novinara.
"Mogu se sjetiti samo jednog razloga zašto se to događa: Rečeno nam je koje su druge teme od značaja za društvo sada zabranjene za sve, osim za ‘one koji bi to trebali znati’", napisao je u postu na Fejsbuku (Facebook).
Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov negirao je da je hapšenje Safronova povezano s njegovim novinarskim radom.
"Optužen je za izdaju, prenošenje tajnih podataka stranim obavještajnim službama. Koliko smo obaviješteni, pritvor nema nikakve veze s novinarskim aktivnostima kojima se Safronov u prošlosti bavio", rekao je Peskov.
Pavel Čikov, vrhunski advokat za ljudska prava čija organizacija Agora pruža pravnu pomoć Rusima u politički motivisanim slučajevima, napisao je na Telegramu da je policija pretražila i stan novinarke Taisije Bekbulatove, za koju se vjeruje da je bliska sa Safronovim.
Prema njegovim riječima, nakon pretresa novinarka je ispitivana kao svjedok u neodređenom slučaju, zajedno sa svojim advokatom Nikolajem Vasiljevim.
Agencije TASS i Interfax citirale su neimenovane izvore koji kažu da se Bekbulatova ispituje kao svjedok u slučaju Safronov.
Kao novinar, Safronov je uglavnom pratio teme koje se odnose na aktivnosti ruskog vojnog industrijskog sektora, uključujući prošlogodišnju nesreću na atomskoj podmornici i državne vojne vježbe.
Njegov otac Ivan Safronov stariji, također je radio za Komersant, fokusirajući se uglavnom na operacije vojno-industrijskog kompleksa.
Safronov stariji umro je u dobi od 51 godine nakon što je 2007. godine pao kroz prozor hodnika u svom stambenom bloku u Moskvi. Policija je zaključila da je on izvršio samoubistvo, iako rodbina i prijatelji kažu da sumnjaju na ubistvo.
Safronov mlađi otpušten je iz Komersanta u maju 2019. nakon što je napisao članak o mogućoj ostavci Valentine Matvijenko, predsjednice gornjeg doma ruskog parlamenta. Matvijenko i dalje obavlja funkciju predsjedavajuće.
Safronovo otpuštanje dovelo je do krize u novini nakon što su u znak protesta svi novinari u Komersantovom odjelu za politiku podnijeli ostavku. Ubrzo se pridružio tada vodećoj državnoj novini Vedomosti, prije nego što je odustao zbog promjene vlasnika koji su postavili glavnog urednika naklonjenog Kremlju.
U junu 2019. pojavljuju se medijski izvještaji koji govore da bi se Komersant mogao suočiti s upravnim tužbama za objavljivanje državne tajne.
Nije bilo jasno koje su državne tajne objavljene, ali jedan od Safronovih članaka o ruskim planovima isporuke vojnih aviona Su-35 u Egipat uklonjen je s internetske stranice novina.
Tada je američki državni sekretar Majk Pompeo (Mike) upozorio na moguće sankcije protiv Egipta ako bi Kairo kupio avione od Moskve, navodi web stranica Bel (The Bell).
Generalni direktor Komersanta Vladimir Želonkin rekao je grupi ‘Open Media’, 7. jula, da nema problema s vlastima u vezi sa Safronovim članakom koji je objavljen prošle godine u njegovim novinama, dodajući da predmetni članak ne sadrži podatke koji bi se mogli klasifikovati kao državni tajna.
Nakon Safronovog pritvaranja, policija je 7. jula također zadržala više od 20 novinara koji su se okupili ispred ispred sjedišta Federalne službe bezbjednosti u Moskvi. Tražili su "transparentnost, otvorenost i detaljne informacije" o slučaju Safronov.
Ostali novinari nastavili su s okupljanjem za koje nije potrebno prethodno odobrenje vlasti.
Safronov je najmanje treći novinar ili bivši novinar koji je u posljednjih 13 mjeseci privukao pažnju u državi izazivajući strah od daljnjeg narušavanja medijskih sloboda.
Ivan Golunov, istraživački novinar za Meduzu, uhapšen je u Moskvi u junu 2019., zbog optužbi za drogu, koje su kasnije odbačene nakon uličnih protesta.
Policija je kasnije priznala da je podmetala drogu novinaru, koji je radio na pričama o korupciji u najvišim ešalonima vlade i sigurnosnih službi.
Novinarka Svetlana Prokopjeva, saradnica ruske službe RFE/RL, proglašena je ovog mjeseca krivom za "opravdavanje terorizma" za komentar koji je dala radio stanici.
Tužioci su tražili šestogodišnju zatvorsku kaznu za Prokopjevu, koja je samoubilački bombaški napad povezala s političkom klimom u zemlji.