Nobelova fondacija povukla je 2. septembra poziv predstavnicima Rusije, Bjelorusije i Irana da prisustvuju ovogodišnjoj ceremoniji dodjele Nobelove nagrade u Štokholmu priznajući da je ranija odluka o produženju poziva izazvala negativne reakcije, pišu svjetski mediji.
Poništavanje odluke
Nobelova fondacija poništila je svoju odluku od četvrtka, 31. avgusta, da pozove ambasadore tri zemlje na ovogodišnju ceremoniju dodjele Nobelovih nagrada u Štokholmu nakon što je poziv izazvao talas ljutitih reakcija, piše Gardijan (The Guardian).
Nobelova fondacija, koja organizuje godišnju dodjelu Nobelove nagrade i banket u Štokholmu, odlučila je 2022. da ne pozove ruske i bjeloruske ambasadore na dodjelu nagrada zbog rata u Ukrajini, ističe list, dodajući da je ista odluka donesena u vezi s iranskim izaslanikom zbog gušenja protesta u zemlji.
Nakon što je švedska fondacija saopštila 31. avgusta ove godine da se vraća na prijašnju praksu pozivanja ambasadora iz svih zemalja zastupljenih u Švedskoj, nekoliko švedskih političara je reklo da će bojkotovati ovogodišnju ceremoniju dodjele Nobelove nagrade.
Pročitajte i ovo: Na dodelu Nobelove nagrade ove godine pozvani predstavnici Rusije, Irana i krajnje desniceIako je fondacija ranije naglasila da je prethodni poziv ambasadorima zasnovan na uvjerenju "da je važno i ispravno doprijeti što je više moguće s vrijednostima i porukama koje nosi Nobelova nagrada", u subotu je saopšteno da su snažne reakcije "potpuno zasjenile ovu poruku".
Dodjela Nobelove nagrade održava se svake godine u Štokholmu 10. decembra, na godišnjicu smrti osnivača nagrade Alfreda Nobela 1896. godine, kada laureati iz oblasti medicine, fizike, hemije, književnosti i ekonomije dobijaju svoje nagrade od kralja Karla XVI Gustava, napisao je list, napominjući da će ovogodišnji dobitnici Nobelove nagrade biti objavljeni početkom oktobra.
Pozivi 'krajnje neprikladni'
Nobelova fondacija je priznala da je odluka da se nakon prošlogodišnjeg izuzetka vrati na praksu pozivanja svih ambasadora, u nastojanju da promoviše dijalog i suprotstavi se tendenciji sve veće globalne polarizacije, "izazvala snažne reakcije", napisao je Vašington post (The Washington Post).
Švedska zastupnica u Evropskom parlamentu Karin Karlsbro nazvala je pozive "krajnje neprikladnim", dok je Kijev kritikovao odluku navodeći kako će pozivi svim ambasadorima pojačati "osjećaj nekažnjivosti" Kremlja.
"Prepoznajemo snažne reakcije u Švedskoj ", navodi se u subotnjem saopštenju Nobelove fondacije i dodaje kako ni Iran ove godine neće dobiti poziv.
Kada je Nobelova fondacija isključila Teheran iz događaja 2022., navela je "ozbiljnu i eskalirajuću situaciju" u zemlji, usred gušenja višemjesečnih protesta u Iranu, ukazuje list, dodajući da iako je Teheran imenovao novog ambasadora u Švedskoj, u julu su vlasti navele da će se suzdržati od slanja diplomate u tu zemlju u znak protesta zbog spaljivanja Kur'ana ispred džamije u Štokholmu.
Marta Stenevi, liderka švedske Zelene stranke, koja je izjavila da će bojkotovati ceremoniju u Štokholmu zbog poziva Moskvi i predstavnicima Minska, zahvalila se u subotu Nobelovoj fondaciji što je "preispitala ovu odluku".
Pozivi za Oslo
Švedski premijer Ulf Kristerson (Kristersson), koji je 1. septembra rekao da ne bi dozvolio da tri zemlje učestvuju u ceremoniji dodjele nagrada, također je bio zadovoljan subotnjom odlukom Nobelove fondacije, ističe Asošiejtid pres (The Associted Press).
Kristerson je na društvenoj medijskoj platformi X, ranije poznatoj kao Twitter, objavio da "mnoge i snažne reakcije pokazuju da cijela Švedska nedvosmisleno stoji na strani Ukrajine protiv užasnog agresorskog rata Rusije".
Pročitajte i ovo: Preokret u Bjelorusiji: Kako je opozicija potresla Lukašenkov režim 2020. i kako je on uzvratio udaracBjeloruska opozicionarka Svetlana Tihanovskaja pozvala je u petak Švedsku Nobelovu fondaciju i Norveški Nobelov komitet da ne pozivaju predstavnike "nelegitimnog režima" bjeloruskog predsjednika Aleksandra Lukašenka na bilo kakve događaje. U subotu je pozdravila odluku Nobelove fondacije, izjavivši za Asošijetid pres da je to "jasan znak solidarnosti sa bjeloruskim i ukrajinskim narodom".
Portparol ukrajinskog ministarstva vanjskih poslova Oleg Nikolenko nazvao je tu odluku "pobjedom humanizma".
"Hvala svima koji su tražili da se pravda vrati", napisao je on na Facebooku, dodajući da bi "slična odluka" trebala biti donesena i u vezi s prisustvom ruskih i bjeloruskih ambasadora na proslavama koje se održavaju u Norveškoj nakon ceremonije u Švedskoj.
Pročitajte i ovo: Dobitnica Nobelove nagrade Matvijčuk: Žrtve ruske invazije traže pravduMeđutim, dodaje AP, norveški Nobelov komitet koji dodjeljuje Nobelovu nagradu za mir je naveo da će slijediti svoju uobičajenu praksu i pozvati sve ambasadore na ceremoniju u norveškoj prijestolnici Oslu gdje se dodjeljuje Nobelova nagrada za mir.
"Komitet želi da vladini organi u svakoj zemlji zvanično predstavljenoj u Norveškoj imaju priliku da učestvuju u ceremoniji dodjele Nobelove nagrade za mir i da se upoznaju s važnom porukom dobitnika Nobelove nagrade za mir", saopštio je Komitet.
Ućutkivanje ruskog nobelovca
U međuvremenu, norveški Komitet je saopštio da Rusija pokušava "ućutkati" dobitnika Nobelove nagrade za mir za 2021. Dmitrija Muratova označavajući novinara kao stranog agenta, prenosi Frans pres (Agence France-Presse)
"Dmitriju Muratovu je dodijeljena Nobelova nagrada za mir za njegove napore u promovisanju slobode govora i slobode informacija, te nezavisnog novinarstva," izjavila je 2. septembra predsjedavajuća norveškog Nobelovog komiteta Berit Rajs-Andersen (Reiss-Andersen).
"Tužno je što ruske vlasti sada pokušavaju da ga ućutkaju. Optužbe protiv njega su politički motivisane", dodala je ona ističući da norveški Nobelov komitet "nastavlja da stoji iza važnog posla" koji su obavili Muratov i nezavisna publikacija Novaja Gazeta.
Pročitajte i ovo: Ruski novinar prodao Nobelovu nagradu za 103 miliona dolara, novac ide ukrajinskoj djeciRusija je u petak, 1. septembra, dodala Muratova, urednika Novaja Gazete, na svoju listu stranih agenata, etiketu koju vlasti obično koriste da uguše kritičare, ističe AFP dodajući da oznaka također donosi teška administrativna ograničenja i zahtijeva da se otkriju izvori finansiranja.
Muratov je "koristio strane platforme za širenje mišljenja u cilju formiranja negativnog stava prema vanjskoj i unutrašnjoj politici Ruske Federacije", saopštilo je rusko Ministarstvo pravde.
Kada je Muratov zajedno sa filipinskom novinarkom Marijom Resom dobio Nobelovu nagradu za mir 2021. on je, ističe Frans pres, nagradu posvetio "palim" novinarima Novaja Gazete koji su "dali živote za svoju profesiju".
Kampanja za izolaciju Putina
Prošle godine, Nobelova nagrada za mir dodijeljena je ruskoj istraživačkoj organizaciji i organizaciji za ljudska prava Memorijal, bjeloruskom aktivisti za ljudska prava Alešu Bjaljackom i Centru za građanske slobode u Ukrajini.
Bjaljacki je, podsjeća Njujork tajms (The New York Times), osuđen na 10 godina zatvora u martu, mjesecima nakon što je primio nagradu, u, kako su grupe za ljudska prava nazvale pokušaju da se kazni za agitaciju protiv dugogodišnjeg autoritarnog bjeloruskog lidera Lukašenka.
Pročitajte i ovo: Bjeloruski nobelovac Bjaljacki osuđen na deset godina zatvoraProšlogodišnje isključivanje Rusije i Bjelorusija sa ceremonije dodjele Nobelove nagrade u Štokholmu bio je dio diplomatske kampanje Zapada za izolaciju vlade ruskog predsjednika Vladimira Putina nakon ruske invazije na Ukrajinu u februaru 2022.
Slične odluke donijele su i druge institucije poput Međunarodnog olimpijskog komiteta koji je krajem jula saopštio da neće pozvati reprezentacije Rusije i Bjelorusije na Olimpijske igre u Parizu 2024. godine, iako bi pojedincima iz obje zemlje moglo biti dozvoljeno da učestvuju kao nezavisni sportisti.