Novoizabrani predsjednik SAD-a Donald Trump ponovo je izazvao buru svojim interesom za Grenland, ovog puta ne isključujući upotrebu sile kako bi preuzeo kontrolu nad arktičkim ostrvom od saveznika Danske, navodeći razloge nacionalne sigurnosti.
Međutim, interes Vašingtona za Grenland datira mnogo prije Trumpove ere. SAD su ponudile Danskoj 100 miliona dolara u zlatu za ovo zaleđeno ostrvo ubrzo nakon završetka Drugog svjetskog rata kako bi umanjile prijetnje koje dolaze iz Arktika, piše redakcija Radija Slobodna Evropa (RSE) na engleskom jeziku.
Ovaj interes dodatno je porastao posljednjih godina kako Rusija i Kina intenziviraju svoje vojne i komercijalne aktivnosti na Arktiku, provode zajedničke vojne vježbe i ulažu u nova oružja poput hipersoničnih raketa.
"Grenland postaje sve važniji kako ulazimo u globalno takmičenje s Kinom i novu tehnološku revoluciju u vezi s ratovanjem", izjavila je Rebecca Pincus, direktorica Polar Instituta pri Wilson Centru i bivša savjetnica američkog Ministarstva odbrane za arktičku strategiju, u intervjuu za RSE.
"Grenland je važan iz perspektive odbrane od raketnih napada, svemirske sigurnosti i globalne konkurencije, u kojoj pomorske trgovačke rute igraju sve veću ulogu", dodala je.
Najslabija karika u odbrani domovine
Grenland, autonomna teritorija Kraljevine Danske, fizički je bliža Sjedinjenim Američkim Državama, s udaljenošću od samo 1.900 kilometara između savezne države Maine i obala ovog arktičkog ostrva.
Grenland je dio NATO-a ali nastoji postići nezavisnost od Kopenhagena, što bi, prema mišljenju nekih stručnjaka, moglo otvoriti vrata Rusiji i Kini da ostvare veći utjecaj u zemlji.
Iako SAD već imaju svemirsku bazu na Grenlandu za odbranu od raketnih napada i svemirski nadzor, kontrola nad cijelim ostrvom omogućila bi Vašingtonu bolju odbranu od pomorskih i zračnih prijetnji iz regije, kao i od opasnosti koje dolaze iz svemira.
Pituffik svemirska baza (nekada Thule zračna baza) na Grenlandu
Rusija ima znatno veće vojno prisustvo na Arktiku od Sjedinjenih Američkih Država i nastavila je značajno ulagati u svoje odbrambene sposobnosti u regiji uprkos ratu u Ukrajini.
Penzionisani američki general Terrence J. O'Shaughnessy, koji je bio na čelu Sjeverne komande SAD-a, izjavio je na saslušanju u Senatu u februaru 2020. godine da bi, u slučaju napada na Sjedinjene Države, Rusija vjerovatno napala preko Arktika.
"Arktik više nije neprobojni zid, a naši okeani više nisu zaštitni rovovi; sada su postali putevi pristupa", izjavio je na saslušanju O'Shaughnessy.
Jahara Matisek, profesor na Američkom mornaričkom ratnom koledžu, koji je za RSE govorio kao nezavisni stručnjak, a ne u ime vlade, rekao je da je američka vojna infrastruktura na Arktiku u stagnaciji, nazivajući je najslabijom karikom u odbrani domovine.
"Ako želite biti moćna svemirska nacija koja može projicirati svemirsku moć kroz ofanzivne i defanzivne sisteme oružja u svemiru, kao i kroz ISR (obavještajne, nadzorne i izviđačke) sposobnosti, morate imati infrastrukturu unutar Arktičkog kruga – a isto važi i za Antarktik – kako biste besprijekorno komunicirali i kontrolisali svoje satelite", rekao je.
Kineske ambicije
Iako Kina nije arktička zemlja, ona teži da postane važan igrač u regiji.
Posljednjih godina, Peking je pokušavao kupiti luke, drugu infrastrukturu i prava na rudarenje na Grenlandu, iako zasad nije bio uspješan.
Matisek je rekao da SAD sumnjaju da je pravi kineski interes u tim projektima bio postavljanje senzora i radara s dvostrukom namjenom unutar Arktičkog kruga kako bi pomogli kontroli njihovih vojnih satelita i prikupljanju obavještajnih podataka o američkim operacijama u regiji.
Ledolomac probija put za teretni brod kod Aleksandrinog ostrva, blizu Nagurskoje, najsjevernije vojne ispostave Rusije. (fotografija)
"Ako Kina može poremetiti naš 'lanac ubistva' – naše svemirske kapacitete i satelite – imaćemo problema u obaranju ciljeva, prepoznavanju i napadanju, i zato Grenland ima veliki značaj", dodao je.
Pincus je istakla da Sjedinjenim Državama nedostaje dovoljno ISR-a na Arktiku.
"To je naš najveći jaz koji moramo zatvoriti. Potrebno nam je više senzora, od svemira do morskog dna. Također nam treba mogućnost fuzije podataka kako bismo integrisali sve te podatke i osmatranja u upotrebljive proizvode za donosioce odluka", rekla je.
Naglasila je da je logično što Rusija i Kina izvode zajedničke vojne vježbe na Arktiku.
"Nije iznenađujuće da su fokusirani na Arktik, jer SAD imaju slabo prisustvo na površini regije", istakla je Pincus, napominjući da SAD imaju najviše dva funkcionalna ledolomca, u poređenju s oko četiri kineska i nekoliko desetina ruskih.
Sjeverni prolaz
Kako se led na Arktiku nastavlja povlačiti zbog porasta temperatura, otvara se put za brodove – uključujući vojne – da prolaze od Evrope do Azije preko voda iznad Grenlanda i Kanade.
"Kineska trgovačka flota sve će češće koristiti sjeverni prolaz, jer je to kraći put za njih, ali se pretpostavlja da će kineski ratni brodovi također koristiti tu rutu", rekao je za RSE Ben Hodges, penzionisani američki general-pukovnik i bivši komandant američkih kopnenih snaga u Evropi.
Vojni brodovi koji ulaze u Atlantski okean iz Arktika morali bi proći kroz GIUK jaz – dio vode između Grenlanda, Islanda i Škotske. Tokom Hladnog rata, NATO snage su pratile sovjetske podmornice koje su prolazile kroz taj otvor ulazeći u Sjeverni Atlantik, rekao je Hodges.
Povlačenje leda olakšava eksploataciju ogromnih rezervi prirodnih resursa Grenlanda
Otapanje arktičkog leda omogućava lakši pristup masivnim zalihama prirodnih resursa Grenlanda, uključujući metale ključne za proizvodnju visokotehnoloških proizvoda, električnih vozila i vjetroturbina.
Kina dominira tržištima mnogih od tih metala, uključujući njihovu eksploataciju, preradu i rafinaciju, a Peking je izrazio interes za razvijanje grenlandskih prirodnih resursa.
Monetizacija tih resursa ključna je za grenlandski san o nezavisnosti, budući da ostrvo i dalje zavisi od subvencija iz Danske.
"Kada imate naciju poput Grenlanda, njima je potreban novac za investicije. Kina i Rusija će bacati novac na ovaj problem", izjavio je Philip M. Breedlove, penzionisani američki general zračnih snaga s četiri zvjezdice, koji je od 2013. do 2016. bio vrhovni komandant NATO-a i vodio američke snage u Evropi, u intervjuu za The Cipher Brief.
"Osiguranje da Grenland ostane naklonjen Zapadu je izuzetno važno", dodao je, napominjući da to ne mora uključivati suvereno vlasništvo.
Jahara Matisek smatra da Trumpov potez može biti pokušaj da natjera Sjedinjene Američke Države da "zaista ozbiljno shvate Grenland" zbog ključne uloge koju ovo ostrvo igra u odbrani Sjeverne Amerike.
Također je, kako kaže, "očigledno pokušaj da se osigura da Kinezi i Rusi ne dobiju uporište tamo".
Vaš browser nepodržava HTML5
Zašto Tramp želi Grenland?