Rusija i Ukrajina nastavile su međusobne zračne napade tokom noći 15. i 16. marta, uzrokujući štetu, smrt i povrede, dok američki i evropski lideri nastavljaju svoje napore za prekid vatre u ratu koji ulazi u četvrtu godinu.
Moskva je također nastavila svoje napredovanje na bojnom polju kako bi potisnula ukrajinske snage iz ruske regije Kursk, iako je Kijev negirao da su njihove trupe tamo opkoljene. Unutar Rusije, guverner Belgorodske regije Vjačeslav Gladkov rekao je da su tri osobe povrijeđene kada su ukrajinski dronovi pogodili privatnu kuću u gradu Gubkin, izazvavši požar na mjestu događaja.
Izvještaji o napadima i žrtvama ne mogu se odmah potvrditi.
Guverner Voronješke regije Aleksandar Gusev na jugozapadu Rusije rekao je da su jedinice protivzračne odbrane u tri okruga uništile više od 15 ukrajinskih dronova. Dodao je da nema neposrednih izvještaja o žrtvama.
Vlasti u ruskoj regiji Rostov također su prijavile ukrajinske napade dronovima, iako detalji nisu odmah dostupni.
U međuvremenu, u Ukrajini, Serhij Lisak, šef vojne uprave Dnjepropetrovske regije, izvijestio je da su "u Nikopolu Rusi ubili 70-godišnju ženu granatiranjem grada teškom artiljerijom. Umrla je na licu mjesta".
U Černihivu, lokalne vlasti su rekle da su ruski dronovi pogodili petospratnu zgradu, uništivši gornja dva sprata. Broj žrtava nije odmah dostupan, a zvaničnici su rekli da su spasilačke službe na licu mjesta.
Ukrajinski mediji također su izvijestili o brojnim eksplozijama koje su se vidjele u blizini glavnog grada Kijeva, nakon što su vlasti izdale upozorenje o mogućim napadima dronovima u regiji.
Smrtni slučajevi, povrede i šteta dogodili su se dok je britanski premijer Keir Starmer 15. marta obećao da će "voljna" koalicija zapadnih zemalja izraditi planove za zaštitu Ukrajine ako se postigne sporazum o prekidu vatre.
Na konferenciji za novinare nakon virtualnog sastanka s liderima iz 25 drugih zemalja i entiteta, Starmer je rekao da odgovor ruskog predsjednika Vladimira Putina "Da, ali" na američki prijedlog za prekid vatre "nije dovoljan".
Pročitajte i ovo: Starmer kaže da će 'koalicija voljnih' napraviti planove za zaštitu Ukrajine tokom prekida vatre"Ako je Putin ozbiljan u vezi s mirom, vrlo je jednostavno: mora prestati sa svojim barbarskim napadima na Ukrajinu i pristati na prekid vatre", rekao je Starmer na video pozivu, kojem su prisustvovali lideri evropskih zemalja, kao i Kanade, Australije i Novog Zelanda, ali ne i Sjedinjenih Država.
Učesnici su također uključivali ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog i generalnog sekretara NATO-a Marka Ruttea.
"Dogovorili smo se da ćemo nastaviti povećavati pritisak na Rusiju, nastaviti slati vojnu pomoć Ukrajini i pojačavati sankcije ruskoj ekonomiji kako bismo oslabili Putinovu ratnu mašinu i doveli ga za pregovarački sto", rekao je Starmer novinarima.
Dok se Rusija, Sjedinjene Države i Ukrajina bore oko prijedloga američkog predsjednika Donalda Trumpa za trenutni 30-dnevni prekid vatre, Starmer je rekao da zapadne države moraju održavati pritisak na Moskvu i biti spremne "braniti" bilo koji mirovni sporazum. "Izgradit ćemo vlastitu odbranu i oružane snage Ukrajine i biti spremni rasporediti se kao 'koalicija voljnih' u slučaju mirovnog sporazuma, kako bismo osigurali Ukrajinu na kopnu, moru i u zraku", rekao je u izjavi nakon sastanka.
"Moj osjećaj je da će prije ili kasnije morati sjesti za pregovarački sto i uključiti se u ozbiljne razgovore", rekao je Starmer o Putinu. Ali, dodao je, "ne možemo sjediti i jednostavno čekati da se to dogodi. Moramo nastaviti gurati naprijed, pripremati se za mir i mir koji će biti siguran i trajan."
Starmer je rekao da će se vojske "koalicije voljnih" sastati u Britaniji 20. marta "kako bi postavili snažne i robusne planove za podršku mirovnom sporazumu i garantirali buduću sigurnost Ukrajine".
Britanija, Francuska i druge zemlje rekle su da bi mogle poslati mirovne snage u Ukrajinu ako se postigne sporazum o prekidu vatre. Starmer je pozvao Washington da ponudi sigurnosnu "podršku" tim snagama kako bi se odvratili daljnji ruski napadi, i rekao da je podrška SAD-a ključna: "Jasno sam rekao da to treba učiniti u saradnji sa Sjedinjenim Državama."
"Razgovaramo sa SAD-om na dnevnoj bazi," rekao je Starmer, dodajući da se njegov savjetnik za nacionalnu sigurnost vratio iz Sjedinjenih Država 15. marta.
"Ako Rusija konačno sjedne za pregovarački sto, moramo biti spremni nadzirati prekid vatre kako bismo osigurali da je to ozbiljan i trajan mir", rekao je Starmer u izjavi. "Ako ne, onda moramo uložiti sve napore kako bismo pojačali ekonomski pritisak na Rusiju i osigurali kraj ovog rata."
Nakon video poziva, Zelenski je pozvao zapadne saveznike Ukrajine da iznesu "jasan stav o sigurnosnim garancijama", uključujući potencijalne snage koje će biti raspoređene.
"Mir će biti pouzdaniji s evropskim kontingentima na terenu i američkom stranom kao podrškom", napisao je na X-u.
Pročitajte i ovo: Može li Trump učiniti nešto da natjera Putina da prihvati prekid vatre u Ukrajini?Nakon razgovora sa Starmerom 14. marta, francuski predsjednik Emmanuel Macron također je rekao da Rusija mora prihvatiti prijedlog za prekid vatre.
Macronov ured je saopštio da će 17. marta ugostiti novog kanadskog premijera Marka Carneyja u Parizu, što će biti Carneyjeva prva inozemna posjeta otkako je preuzeo dužnost 14. marta. Carney također planira posjetiti Britaniju tokom sedmice.
Ukrajina je pristala na prijedlog za prekid vatre na sastanku 11. marta između visokih američkih i ukrajinskih zvaničnika u Saudijskoj Arabiji, a specijalni izaslanik za Trumpa, Steve Witkoff, kasnije je o tome razgovarao s Putinom u Moskvi.
Putin je 13. marta rekao da Rusija pristaje na ideju o prekidu vatre, ali je dodao da "postoje nijanse" i da bi to "trebalo dovesti do dugotrajnog mira i eliminacije uzroka ove krize".
Rekao je da pitanja koja treba riješiti uključuju šta će se desiti u ruskoj regiji Kursk, gdje su ukrajinske snage gubile teren posljednjih sedmica nakon iznenadnog upada u augustu prošle godine, i ko bi mogao nadzirati prekid vatre.
Rusija je rekla da bi raspoređivanje NATO trupa u Ukrajini bilo neprihvatljivo, što baca sjenu na zapadne planove za potencijalno raspoređivanje. Osim toga, Putinovo spominjanje "uzroka" sugerira da bi Rusija mogla tražiti dogovor o nekoliko dugogodišnjih zahtjeva, kao što su ukrajinska obaveza na neutralnost, ograničenja veličine i snage ukrajinske vojske, pa čak i povlačenje NATO snaga iz zemalja bivšeg Varšavskog pakta.
Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je nakon Witkoffovog sastanka s Putinom da je Moskva "oprezno optimistična" i da je razgovor između Putina i Trumpa uslijedio nakon što je Witkoff prenio "sve informacije" o ruskoj poziciji Trumpu.
U objavi na društvenim mrežama, Trump je rekao da su razgovori bili "vrlo dobri i produktivni... i postoji vrlo dobra šansa da ovaj užasni, krvavi rat konačno može doći kraju".
Kijev je, međutim, izrazio nezadovoljstvo. U objavi na X-u 14. marta, Zelenski je optužio Kremlj da pokušava "komplicirati i odugovlačiti proces".
"Rusija je jedina strana koja želi da rat traje i da se diplomacija raspadne", napisao je. Ukrajina je također negirala Putinovu tvrdnju da su ukrajinske snage "izolirane" u regiji Kursk i da nemaju izlaza osim predaje ili smrti.
"Naše trupe nastavljaju zadržavati ruske i sjevernokorejske grupacije u regiji Kursk", rekao je Zelenski u objavi na X-u 15. marta. "Nema opkoljavanja naših trupa."
Rekao je da se ruske snage okupljaju u blizini za, kako je rekao, vjerovatni napad na ukrajinsku regiju Sumi, koja graniči s ruskom regijom Kursk, dodajući: "Svjesni smo toga i suprotstavit ćemo se."
U izjavi 14. marta, generalštab ukrajinskih oružanih snaga rekao je da su izvještaji o "navodnom 'opkoljavanju' ukrajinskih jedinica... u regiji Kursk lažni i izmišljeni," dodajući: "Nema prijetnje opkoljavanjem naših jedinica."
Rusija je pokrenula punu invaziju na Ukrajinu u februaru 2022. godine, nakon što je zauzela Krim i potaknula rat u istočnoj regiji Donbas u Ukrajini 2014. godine, nakon pada proruskog ukrajinskog predsjednika čija je odluka da odustane od plana za bliže veze s Evropskom unijom i okrene se Rusiji izazvala masovne proteste poznate kao Majdan.
Trump je postavio okončanje rata kao istaknuti cilj. Pozvao je Putina nekoliko sedmica nakon preuzimanja dužnosti u januaru i kasnije poslao visoke zvaničnike da se sastanu s ruskim kolegama u Saudijskoj Arabiji.
Odbijanje američke administracije da obeća Ukrajini konkretne sigurnosne garancije izvor je napetosti u odnosima između Washingtona i Kijeva, koji je oprezan prema Trumpovim naporima da popravi američko-ruske odnose.
Usred napora za mir, zračni napadi i žestoke borbe na terenu su se nastavili.
Najveći privatni energetski dobavljač u Ukrajini, DTEK, rekao je 15. marta da su ruski zračni napadi prouzrokovali "značajnu" štetu na njegovim energetskim postrojenjima u regijama Dnjepropetrovsk i Odesa i da su neki potrošači u obje regije ostali bez struje.
Uz izvještavanje ukrajinske službe RSE