Bosna i Hercegovina (BiH) se priključila Evropskoj uniji (EU) u sankcionisanju vlasti u Rusiji zbog agresije na Ukrajinu.

Uprkos tome, član bh. Predsjedništva i lider vodeće partije u Republici Srpskoj (RS) Milorad Dodik je rekao da taj bh. entite nije spremna da uvodi ekonomske sankcije Ruskoj Federaciji. Takav stav iznio je na još sjednici Predsjedništva u Sarajevu 2. marta, šest dana nakon što su EU, SAD i Velika Britanija preduzimali prve korake sankcionisanja Rusije zbog napada na susednu Ukrajinu.

• Blog uživo: Rat u Ukrajini

Predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić ranije je objasnio da smatra da u skladu sa međunarodnim obavezama BiH, navedenim u Povelji Ujedinjenih naroda (UN), Zajedničkoj spoljnoj i bezbjednosnoj politici EU, i Strategiji spoljne politike BiH – za tom raspravom nema potrebe.

Prema Strategiji spoljne politike BiH od 2018. do 2023. godine, BiH treba "dodatno unaprijediti sistem pridruživanja spoljnopolitičkim izjavama i restriktivnim mjerama Evropske unije prema trećim zemljama i subjektima".

Ovim dokumentom se vodila ministarka spoljnih poslova BiH, Bisera Turković, kada je dala instrukcije Misiji BiH u Briselu da potpiše deklaraciju o pridruživanju evropskim sankcijama protiv Rusije.

Sankcije EU prema Rusiji se odnose, između ostalog, na finansijski sektor, energetiku, kontrolu izvoza, viznu politiku kao i zamrzavanje imovine te zabrana stavljanja sredstava na raspolaganje određenim fizičkim i pravnim licima.

Na sastanku Predsjedništva BiH sa njemačkom ministarkom spoljnih poslova Analenom Berbok u Sarajevu 10. marta, kako tvrdi Dodik, nije bilo riječi o sankcijama Rusiji.

Šta predviđaju zakonska pravila?

Prema postojećem zakonu, Savjet ministara BiH nakon konsultacija sa Predsjedništvom BiH, koje vodi spoljnu politiku, odlučuje o načinu uvođenja, provođenja i ukidanja sankcija prema stranim državama.

U tom slučaju, entiteti nemaju mogućnost da budu protiv odluke o sankcijama, s obzirom da je država BiH nadležna za provođenje sankcija, odnosno međunarodnih restriktivnih mjera.

Posljednju sjednicu Savjet ministara je održao 24. februara, na dan početka sukoba u Ukrajini.

Zbog ratnih dejstava, tvrde privrednici koji posluju sa Rusijom, trenutno je spoljnotrgovinska razmjena između BiH i te zemlje praktično paralisana.

Naplata dugovanja prema izvoznicima praktično nije moguća zbog sankcija nametnutih Rusiji nakon invazije na Ukrajinu.

Ruske banke su, između ostalog, isključene iz SWIFT sistema (međunarodni sistem obavještavanja o uplatama u bankama).

U Rusiju iz BiH izvozi 38 kompanija, dok se uvozom iz Rusije u BiH bavi više od 100 fizičkih i pravnih lica, prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH.

Zakon i međunarodni sudovi

Oblast sankcija na međunarodnom nivou tretira Zakon o primjeni određenih privremenih mjera radi efikasnog provođenja mandata međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju, te drugih međunarodnih restriktivnih mjera.

Te mjere obuhvataju, između ostalog, embargo na oružje, restrikcije uvoza ili izvoza, restrikcije ulaska u zemlju.

Primjenjuju se u slučaju da BiH provodi međunarodne pravnoobavezujuće odluke Ujedinjenih naroda (UN), ili kada se pridružuje restriktivnim mjerama Evropske unije (EU).

Ministarstvo spoljnih poslova i Direkcija za evropske integracije su dužni odmah da obavijeste Savjet ministara i Predsjedništvo o određivanju mjera – koje uvodi, provodi i ukida Savjet ministara.

Pročitajte i ovo:

Za praćenje provođenja sankcija, na zahtjev Predsjedništva, Ministarstva spoljnih poslova ili Ministarstva bezbjednosti – nadležna je međuresorna grupa koju za tu svrhu osniva Savjet ministara. Ona se sastoji od predstavnika resora spoljnih poslova, bezbjednosti, odbrane, finansija, ekonomskih odnosa i pravde.

Kako sprovesti sankcije?

Profesor ustavnog prava Nurko Pobrić za Radio Slobodna Evropa (RSE) ocjenjuje da se u međunarodnom pravu dokumenti poput Strategije spoljne politike široko tumače, te ako se navodi da će BiH slijediti politiku EU, u to mogu biti uključene i eventualne sankcije. Da bi se išlo mimo te odluke, potrebno je da bude donesena konkretna odluka Predsjedništva – koja nije donesena, jer Predsjedništvo nije ni raspravljalo o tome, podsjeća Pobrić.

"U međunarodnim odnosima sankcije može nametnuti država, ne može dio države. Prema tome, ako se radi o sankcijama koje će BiH poduzeti, to znači da će svi oni u BiH – i entiteti, i kantoni u okviru svojih mogućnosti i nadležnosti – uvesti odgovarajuće mjere u ekonomskoj sferi", istakao je Pobrić.

On ističe da se ove odluke donose konsenzusom, jer ako je jedan član Predsjedništva preglasan on može da pokrene pitanje vitalnog interesa entiteta.

Prema Ustavu BiH, član Predsjedništva BiH koji se ne slaže sa odlukom Predsjedništva može odluku proglasiti destruktivnom po vitalni interes entiteta za teritoriju sa koje je izabran.

Dodik je do sada nekoliko puta koristio ovo pravo, i pokretao ovo pitanje pred Narodnom skupštinom RS (NSRS).

Što se praktičnog izvršenja sankcija tiče, Pobrić je skeptičan, jer se, kako kaže, BiH ne može baš pohvaliti po izvršavanju odluka, računajući tu i sudske odluke.

"Može jedan entitet da to poštuje, drugi da djelimično poštuje, ne poštuje, i tako dalje. S obzirom na kontekst bosanskohercegovački – politički i svaki drugi – moj zaključak je, ako se i poduzmu neke sankcije od strane države i državnih organa, to opet ima samo simbolički značaj, nema efektivni značaj", smatra Pobrić.

Istovremeno, govoriti o bilo kojim sankcijama je neozbiljno govoriti u jednoj zemlji kakva je BiH, koja ima složenu strukturu, kaže za RSE ekonomista Zoran Pavlović. On tvrdi da je "suludo" govoriti o sankcijama prema zemlji od koje BiH zavisi po pitanju gasa i goriva, ali da je trenutna situacija neizvjesna za sve koji posluju sa Ruskom Federacijom.

"Situacija je takva da ima mnogo nepoznanica koje se moraju razjasniti. U principu, moguće je napraviti razne ekonomske aranžmane, ugovore, kompenzacije, plaćanje preko trećih lica. Svašta je moguće uraditi ako neko ima problem", ocjenjuje Pavlović.

On ističe da su trenutno u najvećim problemima firme koje su izvezle neku robu na rusko tržište a nisu je još naplatile.

Upozorava da bi Spoljnotrgovinska komora BiH mnogo ozbiljnije morala da se pozabavi ovim i obrati pažnju na privrednika koji su ugroženi.

Saradnja Dodika i Moskve

Milorad Dodik je i prije početka sukoba u Ukrajini naglašavao da je potrebno da BiH ostane neutralna po tom pitanju.

Ubrzo nakon početka rata, 28. februara, Dodik je telefonski razgovarao sa Sergejem Lavrovom, ruskim šefom diplomatije o situaciji u Ukrajini, ali i o "implementaciji dogovora nastalih nakon sastanka predsjednika Ruske Federacije Vladimira Putina i Milorada Dodika u Moskvi u decembru 2021. godine".

Taj sastanak se desio u Kremlju 2. decembra 2021. godine, a tom prilikom je najviše riječi bilo o političkim pitanjima u BiH.

Dan kasnije, Dodik je sa direktorom "Gazproma", Aleksejem Milerom, razgovarao o izgradnji gasovoda kroz Republiku Srpsku.

Dodik se i prije susretao sa ruskim predsjednikom, dok je obavljao sadašnju funkciju, ali i dok je bio predsjednik RS, od 2010. do 2018. godine.

Republiku Srpsku često posjećuje i ruska motociklistička grupa "Noćni vukovi". Njihovog lidera, Aleksandra Zaldostanova Hirurga, 9. januara 2018. povodom Dana RS, Dodik je odlikovao Ordenom časti sa zlatnim zracima.

Zaldostanovu je u martu iste godine zabranjen ulazak u BiH, zbog procjene da "predstavlja opasnost po bezbjednost".

U Banjaluci se od 2018. gradi rusko-srpski hram i kulturni centar, na površini od 6.500 kvadratnih metara, a gradilište je u septembru 2018. posjetio i Sergej Lavrov tokom svog dolaska u BiH.

Kako posluju BiH i Rusija?

Više od trećine uvoza iz Rusije u BiH u prošloj godini se odnosi na mineralna goriva i mineralna ulja – uglavnom naftu i prirodni gas, pokazuju podaci Uprave za indirektno oporezivanje BiH.

Skoro 229 miliona KM (oko 114 miliona evra) od ukupno 630 miliona KM (315 miliona evra) uvoza se odnosi na mineralna goriva, ulja, te bitumenske materije i mineralne voskove.

Daleko na drugom mjestu po uvozu u 2021. godini, sa 12,6 miliona KM (oko 6,3 miliona evra) su avioni i njihovi dijelovi.

Što se izvoza tiče, on je sa 107,5 miliona KM (oko 54 miliona evra) oko pet puta manji od uvoza, od čega je više od 81 miliona KM (oko 40,5 miliona evra) izvezenih farmaceutskih proizvoda.

Uprkos značajnoj razmjeni, Rusija nije među 10 najvećih spoljnotrgovinskih partnera BiH – to su uglavnom zemlje regiona, države EU i Turska.

Prema podacima Agencije za unapređenje stranih investicija (FIPA) u BiH, Rusija je od 2016. do 2020. jedan od najznačajnijih stranih investitora u državi.

U BiH se u tih pet godina stiglo 600.2 miliona KM (306.9 miliona evra) investicija, od čega je čak 595 miliona završilo u Republici Srpskoj.

Rusija je šesti najveći investitor u BiH, od maja 1994. kada se vode podaci – sa investiranih 820 miliona KM (410 miliona evra). Prva je Austrija, sa 2,7 milijardi KM (oko 1,35 milijardi evra) investicija.

U prvih devet mjeseci prošle godine, prema podacima Centralne banke BiH, iz Rusije je u BiH investirano 132,5 miliona KM (oko 66 miliona evra).

Najpoznatiji eksponenti ruskog kapitala u BiH su već godinama "Optima grupa" i "Sberbanka".

Pročitajte i ovo:

"Optima grupa" iz Banjaluke, koja se bavi proizvodnjom i prometom naftom i naftnim derivatima, nalazi se u 100-odstotnom ruskom vlasništvu, a upravlja "Nestro" pumpama, Rafinerijom nafte Brod i Rafinerijom ulja Modriča.

"Sberbanka" je 2. marta napustila gotovo sva evropska tržišta.

Agencije za bankarstvo RS i FBiH su 27. februara preuzele poslovanje nad poslovnicama ove banke u BiH.

"ASA banka" je 1. marta kupila "Sberbank BH", i preuzela njihove poslovnice u Federaciji BiH, dok je "Nova banka" kupila "Sberbank Banjaluka" dan kasnije i preuzela njeno poslovanje u Republici Srpskoj.