Pišu: Alison Mutler i Rumunski servis RSE-a
Stefan Godei, koji je nekada bio vozač bivše gradonačelnice Bukurešta, zaradio je 3,7 miliona rumunskih leja (740.000 eura) između novembra 2021. i juna 2023. godine, od kojih je dio navodno potrošio na drogu, prostitutke i angažovanje muzičara. Samo jedne noći, navodno je na zabavu potrošio oko 25.000 leja (5.000 eura).
Godei, kojeg je Uprava za istraživanje organizovanog kriminala i terorizma (DIICOT) uhapsila 5. jula, nije dilao drogu niti krivotvorio novac. Vodio je domove za nemoćne i starije osobe, piše redakcija Radija Slobodna Evropa (RSE) na engleskom jeziku.
Nakon što su novinari Buletin de Bucuresti i Centra za medijska istraživanja u januaru objavili priču o Godeijevim "horor domovima" u Voluntari, malom gradu na periferiji Bukurešta, bivši vozač je uhapšen jer je navodno izvlačio novac koji je bio namijenjen za brigu o štićenicima.
Godeijeva organizacija Sveti Gabriel Hrabri dobivala je 30.000 eura mjesečno od trećeg okruga Bukurešta za brigu o starijim osobama u Voluntariju.
Međutim, umjesto da se o njima dobro brine, medijski izvještaji, a potom i policija, otkrili su da su štićenici domova za starije osobe koje vodi Godei izgladnjivani, tučeni, drogirani, vezani za krevete i uskraćivana im je osnovna higijena.
Starački domovi u Voluntariju bili su samo vrh ledenog brijega. Godei je bio samo jedan od 24 ljudi na meti istražitelja DIICOT-a nakon što su se ovog proljeća pojavile uznemirujuće optužbe o raširenom zlostavljanju i zanemarivanju u rumunskom sektoru njege.
U privatnim ustanovama širom zemlje bilo je izvještaja o štićenicima koji su premlaćivani, nedovoljno hranjeni i ostavljani s gnojnim, neliječenim ranama.
U jednoj kući, tijela umrlih bila su izrešetana ugrizima stjenica i crvima oko genitalija. Pljačka stanova i kartica za bankomate bila je uobičajena. Stanovnici su često dobivali sedative kako bi spavali 15 sati, a odjeća im je prskana insekticidom kako bi se spriječila pojava ušiju.
Rumunski "horor domovi" najveći su skandal u zemlji koji uključuje ustanove za rezidencijalnu njegu od razotkrivanja brutalnog i sistemskog zlostavljanja u sirotištima iz doba komunizma - gdje su djeca držana u kavezima, a stotine možda i hiljade, umrlo je zbog zanemarivanja – poslije pada diktatora Nikolaja Čaušeskua (Nicolae Ceausescu) 1989.
Otkrića, koja je rumunski predsjednik Klaus Johanis (Iohannis) nazvao "nacionalnom sramotom", dovela su do rasprostranjenog preispitivanja, obuhvaćena masovno dijeljenim hashtagom na društvenim mrežama #everyoneknew (#totistiau na rumunskom, "svi su znali").
Kako se prašina slegla, a neki političari i upravitelji domova za njegu izgubili posao, daljnje istrage i iskazi očevidaca otkrili su suštinski iskvaren sistem u kojem se na starije i bolesne ljude gledalo kao na puku imovinu, na kojoj mogu profitirati institucije koje su prioritet davale profitu u odnosu na njegu.
U aprilu 2022. žena je posjetila starački dom u Voluntariju i bila je zgrožena onim što je zatekla. Odlučila je pisati lokalnoj načelnici, Simoni Nekulaei (Neculae), najvišoj zvaničnici u okrugu.
"Starci nisu oprani mjesecima. Zaposlenici viču da su dobili vaške od pacijenata koji imaju rane od šuge. Gdje da se žalim da ih spasimo? Ne možemo samo sjediti i ništa ne raditi", napisala je lokalnoj zvaničnici žena, koja nije imenovana u izvornom izvještaju kako bi zaštitila svoj identitet.
Nekulae je brzo reagovala.
"Uprava za javno zdravstvo Ilfova. Pogledajte na Googleu", odgovorila je.
Ništa se nije dogodilo. Zapravo, nikakav odgovor nije stigao više od godinu dana, čak i dok su se komšije i Centar za pravne resurse, nevladina organizacija koja 20 godina nadzire domove za starije osobe, nastavili žaliti gradskoj vijećnici Voluntarija i ustanovama javnog zdravstva.
Umjesto da slušaju, vlasti su pogoršale situaciju. Ministar rada Marius Budai blokirao je Centru za pravne resurse pristup staračkim domovima i načelnica Neculae je ostala na svom radnom mjestu. Udruženje Sveti Gabrijel Hrabri, koje je vodilo ustanove u Voluntariju, navelo je da je tužilo komšije koji su se žalili za klevetu, tražeći od svakog 3.000 eura odštete.
Soba za štićenike u staračkom domu u Voluntariju
Međutim, čak i nakon što su se jezivi detalji skandala pojavili ranije ove godine, sedmicama dominirajući u medijskim izvještajima, te nakon što su dva ministra bila prisiljena dati ostavku, došlo je do kolektivnog slijeganja ramenima među lokalnim zvaničnicima, upraviteljima domova za njegu i osobljem. Tvrdili su da nisu znali za uslove ili, ako jesu, nisu mogli ništa uraditi povodom toga.
To nije bilo dovoljno dobro za mnoge Rumune, posebno one koji imaju rođake i voljene u takvim ustanovama. Nisu samo bili ljuti; htjeli su znati kako i zašto se tako nešto moglo dopustiti?
Novi poslovni model
Evropska unija je 2012. naložila Rumuniji da zatvori svoje ogromne domove za njegu osoba s invaliditetom, s obzirom na lošu evidenciju institucionalne njege u zemlji. Privatni poduzetnici - mnogi s vezama s državnim ili lokalnim zvaničnicima - počeli su graditi manje domove za njegu, uglavnom izvan urbanih područja, za smještaj invalida i starijih osoba. Novoosnovane firme ili neprofitna udruženja preuzele bi upravljanje domovima i dobivale novac od lokalnih vlasti za smještaj, prehranu i liječenje štićenika o kojima je trebalo da se brinu.
Ovidiu Vanghele jedan je od novinara koji je objavio početnu priču o rumunskim "horor domovima".
Taj pristup, posmatranja staračkih domova kao atraktivne prilike za zaradu, bio je pogrešan od samog početka, rekao je Ovidiu Vanghele, urednik novinarskog tima u Centru za medijska istraživanja, koji je među prvima objavio priču.
Vanghele, koji je opširno pisao o skandalu, rekao je Rumunskom servisu RSE-a da su vlasti zatvorile oči pred zlostavljanjem i dopustile prijateljima i saradnicima da ostvare ogromne profite iskorištavajući ugrožene ljude koji su im povjereni na brigu.
"Ideja da se firme bave socijalnom njegom pomalo je glupa... Nema smisla. Firma je orijentisana na profit, a socijalna njega je neprofitabilna... od samog početka", rekao je Vanghele.
"Tako je započeo novi posao: trgovina vrlo bolesnim, bespomoćnim ljudima", napisao je Vanghele za Centar za medijska istraživanja. "Država je bila dužna platiti dobar novac za brigu o njima."
Ali u velikom broju slučajeva taj novac nije išao pacijentima, ili je odlazio samo djelić.
"Što je teža dijagnoza, to je država više morala platiti. To bi moglo iznositi čak 1.500 eura mjesečno (po osobi) za najteže slučajeve", rekao je Vanghele za RSE.
Mnogi domovi za starije osobe imali su fizioterapeuta, rekao je Vanghele, ali samo na papiru. Imali su ugostiteljske firme koje su osiguravale obroke, ali hrana nikada nije dostavljana.
"Ugovor o keteringu je bio samo na papiru. Bio je to cool ugovor. Pisalo je: Dajemo hranu, ali nije precizirano koliko... i od kojeg datuma. Što takav ugovor uopšte znači?", upitao je Vanghele. "Kako je ovako nešto moglo funkcionisati i trajati godinama bez zaštite? Međutim, oni su nastavili jer su mislili da su zaštićeni."
Političke veze
Ta je zaštita obično dolazila u obliku veza s državnim ili lokalnim zvaničnicima.
Gabriela Firea, bivša gradonačelnica Bukurešta, a zatim rumunska ministrica za pitanja porodice, mladih i jednakih mogućnosti, bila je primorana da podnese ostavku nakon što su razotkrivene njene veze s njenim bivšim vozačem, a sada osobom u centru skandala sa staračkim domovima, Godeijem.
Fireina sestra, Nela Vica Andries, bila je zadužena za socijalnu službu Voluntarija, koja je bila odgovorna za održavanje standarda u domovima za starije osobe. A Fireina bliska prijateljica i savjetnica u ministarstvu, Ligija George (Ligia Gheorghe), bila je potpredsjednica Svetog Gabriela Hrabrog od 2020. do 2023. godine.
U drugom domu za starije osobe u Voluntariju, komšije su primijetile da se posljednjih godina dešavaju čudne stvari.
"Neki od (stanara) bili su tihi. Hodali su po dvorištu. Drugi su stajali na kapiji i molili za lei ili dva", rekla je penzionisana olimpijska atletičarka Karol Korbu (Carol Corbu) za Rumunski servis RSE-a.
Gabriela Firea (desno), bivša gradonačelnica Bukurešta i tadašnja ministrica porodice i mladih, sa svojom prijateljicom Ligijom Gheorghe, koja je bila potpredsjednica udruženja koje je vodilo staračke domove u Voluntariju.
Druga komšinica, po imenu Rodica, kaže kako se trudila pomoći i redovno donosila hranu za štićenike doma.
"Znali su kad ću doći i čekali su me na kapiji. Međutim, upravnici im nisu dopuštali da uzmu hranu (od nas). Ponekad su ih lovili i vikali na njih, posebno na kuharicu... Bili su tako mršavi, ne možete zamisliti. Da se rasplačete. Kada bi došli do kapije i rekli, 'Daj mi perec, tako sam gladan', srce da ti pukne", rekla je Rodica za Rumunski servis RSE-a. "Svi su znali šta se dešava. (Gradonačelnik Voluntarija Florin) Pandele i Firea (koja je udata za Pandelea) žive odmah iza ugla."
Uprkos uključenosti privatnog sektora, lokalne vlasti u Rumuniji su te koje su u konačnici odgovorne za uslove i dobrobit štićenika u staračkim domovima.
Međutim, u slučajevima dokumentovanim u rumunskim medijima, beskrupulozni lokalni zvaničnici doživljavali su privatizaciju industrije kao priliku da zarade i počeli su blisko sarađivati s novim firmama koje će pružati usluge njege. Ne samo da bi ti zvaničnici potencijalno mogli dobiti udio u profitu, već bi također mogli podijeliti unosne poslovne prilike članovima porodice i prijateljima.
S takvim uzajamno korisnim aranžmanima na snazi, lokalni zvaničnici širom Rumunije zanemarili su svoje dužnosti nadziranja uslova u staračkim domovima.
"Iznos novca je toliko visok za pacijente da operateri (domova za njegu) žele ostvariti maksimalnu dobit, a postoji opšti nedostatak (nadzora)", rekao je RSE Kristijan Parvulesku (Cristian Parvulescu), dekan Nacionalne škole političkih studija sa sjedištem u Bukureštu i javne uprave.
Bio je jedan čovjek koji je nekoliko puta posjetio oca (nakon) što bi prvo obavijestio dom. Jednom je došao nenajavljen (a njegov otac) je bio nag, bio je pretučen i pao je s kreveta."
"Porodice nekih štićenika nije briga, ili su daleko ili u inostranstvu. U nekim slučajevima, (domovi za njegu) zabranili su posjete rodbine", rekao je.
Parvulesku je također okrivio firme koje vode staračke domove za zapošljavanje nestručnog osoblja koje nije imalo vještine da se brine o štićenicima.
"Neki od (osoblja) bili su nasilni (prema štićenicima) jer nisu prošli obuku", rekao je, okrivljujući vlasti za njihov neadekvatan nadzor.
"Postojao je jedan čovjek koji je nekoliko puta posjetio svog oca (nakon) što bi prvo obavijestio dom. Jednom je došao nenajavljen (a njegov otac) je bio nag, bio je pretučen i pao je s kreveta", rekao je Parvulesku. To je nedostatak ljudskosti, kazao je. "Dijelovi društva vjeruju da su ti ljudi stari i da će (ionako) samo umrijeti."
Mnogi Rumuni, međutim, misle sasvim suprotno: ne samo da im je stalo do sudbine starijih i nemoćnih u društvu, oni također žele znati što će biti urađeno u budućnosti kako bi se spriječilo da se nešto tako ponovi.
Kao odgovor na krizu, premijer Marsel Čiolaku (Marcel Ciolacu) naredio je provjeru staračkih domova širom zemlje i otpustio šefove nekoliko ustanova koje su prijavljene Ministarstvu rada zbog nemara na dužnosti. Kasnije je objavio da je širom zemlje zatvoreno 99 staračkih domova, uključujući 44 u Bukureštu zbog neispunjavanja zdravstvenih i sigurnosnih standarda.
U jednom domu za osobe s invaliditetom u okrugu Valčea u centralnoj Rumuniji, u julu je na brzinu pokopan čovjek bez autopsije, neposredno prije službene revizije. Sada je u toku policijska istraga.
Širom zemlje, štićenici domova za njegu čije je zdravlje bilo narušeno, često zbog užasnih uslova u kojima su živjeli, slani su da ostanu u bolnicama. Drugi su se vratili svojoj rodbini. Ministarstvo rada saopštilo je 9. avgusta da je 600 ljudi premješteno kod svojih porodica, u bolnice ili domove za starije osobe s "pristojnim uslovima" nakon obavljenih provjera. Trideset ljudi iz domova u Voluntariju i obližnjem Afumatiju prebačeno je u bolnicu ili druge ustanove za njegu u Bukureštu. Medicinski radnici koji su ih liječili rekli su da nikada nisu vidjeli ljude tako mršave od gladi.
Ministarstvo rada je 19. septembra objavilo plan, prema novom zakonu, da obaveže firme koje vode staračke domove da reinvestiraju 90 posto svoje dobiti u razvoj socijalnih usluga. Otprilike 200 institucija potpadalo bi pod novi zakon, s čime neki poduzetnici u tom sektoru navodno nisu zadovoljni.
Skandal je također pokrenuo pitanja o finansiranju iz Evropske unije (EU). Rumunski član Evropskog parlamenta, Alin Mituta, uputio je u julu pismenu žalbu Evropskoj komisiji, izvršnom tijelu EU, kritikujući odgovor rumunske vlade i rekavši da zlostavljanje starijih osoba i osoba s invaliditetom krši Povelju EU o temeljnim pravima.
Mituta je 6. septembra rekao da je dobio odgovor od komisije u kojem se, prema riječima zamjenika, "kaže da je zlostavljanje starih ljudi neprihvatljivo, a komisija će voditi dijalog s rumunskom vladom i pratiti situaciju".
Evropska unija je stavila na raspolaganje "400 miliona eura za ugrožene osobe" između 2021. i 2027., rekao je Mituta naglasivši da je to novac koji se uplaćuje direktno državi.
"Evropska komisija je navela da će se način na koji (Rumunija dobiva) ta sredstva u budućnosti strogo nadzirati", dodao je.
"Nemam milosti prema nitkovima koji su stvorili te horor domove", rekao je premijer nakon izbijanja skandala, dodavši da je problem sistemski i da ukazuje na korupciju. "Takvi zlikovci, takva okrutnost, totalno dehumanizirani ljudi".
Uprkos Čiolakuovim oštrim riječima i potezima koje je vlada poduzela, još uvijek postoje sumnje može li se pokvareni sistem popraviti.
"Neko vrijeme stvari će se poboljšati, ali tada će se pojaviti prirodna tendencija nazadovanja. Ako nema provjera (domova), situacija će se ponoviti", rekao je Parvulesku.