Rumunsko selo duhova u kojem se grade skloništa nakon ruskih udara na Ukrajinu

Jedna od napuštenih kuća Plauru. Nekada dom za preko 400 ljudi, prašnjavi zaselak preko Dunava iz Ukrajine sada ima samo 21 stanovnika.

Pišu: Cezar Amariei i Carl Schreck

Malo ko se kreće prašnjavim ulicama zaseoka Plauru u istočnoj Rumuniji, udaljenog 300 kilometara istočno od Bukurešta.

Smješten na drugoj obali rijeke Dunav nasuprot ukrajinskog lučkog grada Izmajila, Plauru je dom samo 21 stanovnika i niz trošnih, napuštenih kuća koje su nekada činile najveću komunu na ovom dijelu delte Dunava, piše redakcija Radija Slobodna Evropa (RSE) na engleskom jeziku.

Selo više nema školu, ambulantu, ni prodavnicu. Za te potrebe, seljani moraju pješačiti šest kilometara, bez obzira na vremenske prilike, do sljedećeg najvećeg naselja, Čatalkjoi. Crkva i groblje su ostali.

Plauru, koji je do 1962. bio poznat kao Laskar Katarđiu, možda bi tiho izumro da nije ruske invazije na Ukrajinu koju je pokrenuo predsjednik Vladimir Putin u februaru 2022.

Sada je rumunsko ministarstvo odbrane postavilo skloništa za slučaj vazdušnih napada u Plauru, nakon ponovljenih ruskih udara na ukrajinske lokacije preko rijeke i otkrića dijelova dronova na rumunskoj strani ovog mjeseca.

Rumunija gradi skloništa blizu granice s Ukrajinom

Vlada Rumunije, koja je članica NATO-a, za sada ne planira evakuaciju Plaurua i okolnih zajednica. Neki stanovnici kažu da i ne žele ići.

"Želim da ostanem. Ovdje je lijepo, sviđa mi se", rekao je 21-godišnji Marius Tanase za Rumunski servis RSE-a.

Tanaseovi roditelji imaju parcelu od 9.000 kvadratnih metara, nekoliko hektara poljoprivrednog zemljišta i stoku na svojoj mikro farmi, uključujući 12 krava. On je izuzetak u Plauru: mlada osoba koja još nije otišla.

Jedini maloljetnici u selu su troje djece 52-godišnjeg Kornela Nite, koji imaju 11, 14 i 16 godina.

Nitino dvoje mlađe djece ide u školu u Čatalkjoiju, dok najstarije pohađa srednju školu u Tulčei, koja je udaljena 30 kilometara.

Nita, bivši mornar, kaže da ne želi da mu djeca ostanu u Plauruu.

"Neka idu svojim poslom – dalje", kaže on, sliježući širokim ramenima. "Šta ovdje mogu raditi?"

'Mnogo ljudi je otišlo'

Smješten samo 300 metara od ukrajinskog Izmajila, Plauru je najbliži rumunski grad ratnoj zoni zapaljenoj ruskom invazijom.

Zaselak je 1930. godine imao preko 400 stanovnika i bio je najveće naselje na Čilijskom rukavcu Dunava. Međutim, nakon poplava 1970. godina, stanovnika na području je puno manje.

"Mnogo ljudi je otišlo odavde, iz ovog sela. Do tada je bilo veliko, imalo je tri reda kuća", rekao je lokalni stanovnik Kostel Tanase (52) za Rumunski servis RSE-a.

Nita je odrastao na selu. Za njega je selo ispunjeno uspomenama koje će biti izbrisane kada on ode.

Pokazuje na ostatke kuće koju su prije koristili graničari. Kroz jedan od razbijenih prozora sada viri drvo.

Kuća u Plauru koju su prije koristili graničari

Kuća postoji jer se još koristi samo kao biračko mjesto. Susjedna škola nije bila te sreće; na dijelu fasade se nalazi ogromna rupa.

Plauru

"Izgradili su je prije 50 godina ali nikada se nije koristila. Ovdje su bili vrtovi, odbojkaški tereni itd. Ali s vremenom su nestali", kaže Nita.

'Morat ćemo otići odavde'

Mještani u Plauru imaju uvid izbliza u ruski agresorski rat u Ukrajini.

"Kada sistem protuvazdušne odbrane ispaljuje, (rakete) lete odatle. Također čujemo kako se dronovi približavaju. Kada padnu, to je kao prirodna katastrofa, trese se kao zemljotres", kaže lokalni poljoprivrednik Gjorge Puflea.

Rumunska vlada je prošle sedmice stavila okruge u tom području u stanje pripravnosti nakon detekcije "grupe dronova koja se kretala prema ukrajinskim lukama".

Stanovnici tog područja dobili su upozorenja da potraže zaklon zbog "mogućnosti da neki dijelovi padnu iz vazdušnog prostora".

Kornel Nita, bivši mornar, kaže da ne želi da mu djeca ostanu u Plauruu.

"Ako se pogorša i napadi dronova postanu češći, posebno ako neko padne na kuću u selu, onda nećemo moći ništa učiniti. Morat ćemo otići odavde", rekao je Kostel Tanase.

Rumunski premijer Marčel Čolaku (Marcel Ciolacu) pokušao je da umiri javnost rekavši da članica NATO-a nije na meti Rusije.

"Niko nas nije napao i niko nas ne napada", rekao je Čolaku 13. septembra.

"Neki ostaci dronova su pali nakon što ih je pogodila ukrajinska vojska. Nije bilo eksploziva. Nije bilo ništa što bi moglo naštetiti građanima", dodao je.

Bez obzira na blizinu ruskog rata protiv Ukrajine, Nita, bivši mornar, kaže da je malo vjerovatno da će ostati u Plauru.

"Mislim da ću opet otići brodom, jer mi nije mjesto ovdje", rekao je.