I dalje pod dojmom ovosedmičnih šokantnog razvoja događaja, Rumuni su se u nedjelju, 1. decembra, vratili na biračka mjesta kako bi izabrali parlament, s očekivanom pobjedom krajnje desnice, što potencijalno najavljuje promjenu u spoljnoj politici zemlje članice NATO-a, piše AFP.
Rumunija je u previranju nakon što je najviši sud naredio ponovno prebrojavanje prvog kruga prošlosedmičnih predsjedničkih izbora na kojima je pobijedio Calin Georgescu, manje poznati ekstremni desničar i pristalica ruskog predsjednika Vladimira Putina.
Drugi krug izbora zakazan je za 8. decembar.
Biračka mjesta otvorena su u 7 sati ujutro i zatvoriće se u 21 sat, a izlazna anketa bi trebalo da bude objavljena ubrzo nakon toga. Prvi službeni rezultati očekuju se tokom večeri.
Usred navoda o nepravilnostima i mogućem miješanju u izbore, pojavila se zabrinutost oko transparentnosti izbornog procesa, pri čemu je nezavisnim posmatračima uskraćen pristup ponovnom brojanju.
"Nijedna odluka donesena tokom ovog ključnog razdoblja ne bi trebala da ograniči pravo Rumuna na slobodno glasanje niti dodatno da ugrozi vjerodostojnost izbornog procesa", istaknula je američka ambasada u Rumuniji.
Članica NATO-a sa 19 miliona ljudi do sada se opirala rastućem nacionalizmu u regionu, ali stručnjaci kažu da se suočava sa situacijom bez presedana jer se povećao bijes zbog nagle inflacije i strah od uvlačenja u ruski rat u susjednoj Ukrajini, podsjeća AFP.
Predsjednik u odlasku Klaus Iohannis rekao je da će glasanje u nedjelju da odredi budućnost Rumunije - da li će da "ostane zemlja slobode i otvorenosti ili će da pane u otrovnu izolaciju i mračnu prošlost".
Političku sliku Rumuniji su oblikovale dvije glavne stranke u posljednje tri decenije, ali analitičari predviđaju da će ishod glasanja u nedjelju biti rascjepkani parlament, što će da utiče na izglede za formiranje buduće vlade.
Iz RSE svijeta Kako je TikTok pomogao uspon rumunskog desničara do drugog kruga predsjedničkih izboraAnkete pokazuju da se predviđa da će tri stranke krajnje desnice zajedno da osvoje više od 30 odsto glasova.
Među njima je i stranka AUR, čiji je čelnik George Simion osvojio gotovo 14 odsto predsjedničkih glasova.
"Ovdje smo, stojimo, živi, brojniji nego ikad i sa ogromnom prilikom pred sobom", nedavno je rekao Simion, pristalica novoizabranog američkog predsjednika Donalda Trumpa.
Stranka mladih (POT), koja je osnovana 2023. i u međuvremenu je podržala Georgescua, mogla bi da dosegne izborni prag od pet odsto za ulazak u parlament, a tu je i ekstremno desna stranka SOS Rumunija, pod vođstvom Diane Sosoaca.
Posljednjih godina oko 30 odsto Rumuna je preuzelo krajnje desna stajališta, iako nisu uvijek glasali za njih na izborima.
Proevropska stranka USR Elene Lasconi je upozorila da se zemlja suočava sa "istorijskim sukobom" između onih koji žele "da očuvaju mladu rumunsku demokratiju" i onih koji se žele "da se vrati u rusku sferu uticaja".
Vladajuće socijaldemokrate (PSD) i Nacionalno liberalna stranka (PNL), koji su pretrpjeli poraz na predsjedničkim izborima, usmjerili su kampanje na svoje "iskustvo".