Oživjeti zaboravljena zdanja Bukurešta i ponovo ih učiniti šik - misija je vodilja rumunskih influensera.
Ovi urbani pripovjedači, naoružani kamerama i radoznalošću, prikupljaju savjete i koriste Instagram te druge društvene mreže kako bi iskazali zahvalnost prema znamenitostima, ispričali njihovu priču i tako ih pokušali spasiti.
"Moj cilj je bio da kuće pretvorim u poznate ličnosti na društvenim mrežama", kaže za Rumunski servis Radija Slobodna Evropa (RSE) Ana Rubeli, aktuarica (osoba koja se bavi problemima finansijske neizvjesnosti i rizika koristeći matematičke metode teorije vjerovatnosti, statistike i finansijske matematike za račun vjerovatnoće) i viša izvršna direktorica osiguranja.
"Voljela bih da je moguće da kultura ima svoje mjesto na ovoj sceni i mislim da ima mjesta za svakakve vrste uticaja. Htjela sam da doprinesem rastu kulture na Instagramu, Facebooku i TikToku, i vidim da sam, malo-pomalo, uspjela."
Rumuni vjerovatno imaju mnogo toga da kažu.
Ponosni nasljednici zemlje koju su oblikovale temeljne uloge evropske historije, veći dio vijeka proveli su posmatrajući kako im nacionalno naslijeđe propada jer su ga komunističke vlasti zanemarivale. To je desilo prije pada željezne zavjese 1989. godine.
U proteklim demokratskim decenijama, glavni grad Rumunije polako se uspinjao uz ljestvicu prosperiteta.
Ali rumunsko kulturno i arhitektonsko podmlađivanje i dalje ide teškim koracima. Štednja, netransparentnost, nekontrolisani razvoj i napuštenost tome kumuju, tvrde stručnjaci.
'Kulturni', ne bilo kakav influenser
Ana Rubeli, fotoamaterka koja je veoma prisutna na društvenim mrežama, živi u domu svoje čukunbake i čukundjeda u Bukureštu. Od djetinjstva bila je fascinirana spomen-pločama pričvršćenim na fasadama zgrada. Interesovanje je postepeno proširila na znamenitosti širom zemlje.
Ovo je jedna od stotinu ploča postavljenih na zgradama Bukurešta. Te znamenitosti inspirisale su Anu Rubeli da razvije ljubav prema baš ovakvom kulturnom naslijeđu.
"U početku mi je mnogo ljudi pisalo: 'Ana, postala si influenserica, pozvala si ljude u muzej i oni su došli' ", kaže Rubeli. "Riječ influenser činila mi se nekako teškom."
Širom svijeta, "kulturni influenser" češće evocira slike rasipne porodice Kardashian, 7-godišnje ruske YouTuberice Nastye ili južnokorejskog benda BTS.
Stoga je Ana odlučila da svoj profil na društvenim mrežama posveti promociji kulturnog naslijeđa u Rumuniji za koji kaže da je "prošao kroz nekoliko mračnih perioda, decenija komunizma, u kojima je fokus na baštinu bio izuzetno nesiguran".
Fotografija Vile Lupesku koju je načinila Ana. "Priznajem da je bilo trenutaka u kojima sam zastala i isplakala se pred ruševinama nekih spomenika", kaže ona.
Ana i njen suprug su u maju osnovali digitalni projekat "pripovijedanje o kulturi" pod nazivom Aici a Stat (Ovdje je stajala) kako bi podigli svijest javnosti o rumunskim znamenitostima i ličnostima koje su ih izgradile.
Aici a Stat opisuju kao "virtuelni muzej kolektivnih memoara" kako bi se "zabilježila ljepota starih mjesta". Oni i promovišu obilaske i kulturna događanja uz povremeno sponzorstvo lokalnih brendova.
"Šta nam je potrebno da nešto spasimo? Prije svega znanje", kaže Ana. "Ne možete spasiti ono što ne znate. Ako niste svjesni vrijednosti kuće pored koje prolazite svaki dan na putu do kancelarije, kako ćete znati da trebate sačuvati njenu drvnu građu, malter."
Rezultat je pregršt zadivljujućih fotografija sa vrijedno ispisanim objašnjenjima o rumunskim objektima i zašto su zanemareni. Imaju skoro 26.000 pratilaca na Instagramu i još 7.000 na Facebooku, kao i vjerne posjetioce internetske stranice Aici a Stat.
Nadaju se da će privući domaća i međunarodna sredstva za objekte nacionalne baštine i druge aspekte lokalne kulture.
Dom u art deco stilu koji je izgradila Silvia Serbescu, jedna od prvih rumunskih međunarodno poznatih pijanista
Zanemarene znamenitosti
Vijeće Evrope opisuje kulturnu baštinu Rumunije, sa zapanjujućih 30.000 popisanih kulturno-historijskih spomenika, kao žrtvu "ratova, zemljotresa, političkih odluka i zanemarivanja".
Procjenjuje se da ih je oko 60 posto "u lošem stanju".
Institut za nacionalnu baštinu pri Ministarstvu kulture odgovoran je za istraživanje, zaštitu i restauraciju kulturnog blaga Rumunije.
The Press House Compound (bivša Spark kuća) u sjevernom Bukureštu. "Ovaj masivni projekat iz 1950-ih dijeli univerzum sa Sedam sestara u Moskvi, praškim hotelom Družba (današnji hotel International Prague) ili Palatom kulture i nauke u Varšavi", kaže Cristi Radu.
Institut je u nedavnom članku o savezu za kulturnu baštinu koji sufinansira Evropska unija oplakivao stanje nacionalnog "ekosistema kulturnog naslijeđa".
Javne, komercijalne i volonterske napore za očuvanje baštine u Rumuniji Institut je opisao kao radnje sa manjkom osoblja i napomenuo da je i sam "u posljednjoj deceniji izgubio polovinu svog osoblja".
Takođe se navodi da je finansijska pomoć Evropske unije pomogla, ali je javni sektor bio "ozbiljno nedovoljno finansiran" i da su se javni i privatni sektor suočili sa "manjkom znanja i osoblja koje je sposobno da stvara i upravlja" u ovoj oblasti.
Napominje se da rumunska vlada do sada nije uspjela ratifikovati takozvanu Faro konvenciju, okvir Vijeća Evrope za zaštitu kulturnog naslijeđa i pristupa građanima koja je potpisana 2005., a 2011. godine stupila na snagu.
Ali zemlja "postepeno prihvata" šire učešće u svom stavu prema očuvanju naslijeđa, navodi se, umjesto "stručno vođenog, odozgo prema dole, institucionalizovanog i centralizovanog" pristupa kakav je bio u komunističkom periodu.
Ka promjenama
Cristi Radu vodi te promjene.
Bio je pionir postkomunističkog "urbanog pripovijedanja" o Bukureštu na internetu prije skoro dvije decenije.
"I u 2021. godini ima ljudi koji čudno gledaju na ljude koji poziraju [za fotografije] ispred zgrada ili na ulici", kaže Cristi.
Objavljujući fotografije na profilu - raidenbucharest, Cristi Radu pronalazi uzvišeno unutar običnog, poput naličja ove stambene zgrade u rumunskoj prijestolnici.
On kaže da ga kolekcija starinskih fotografija predratnog života koja je objavljena 2000. godine pod nazivom Interbellum Bucharest, Victoria Avenue, ponukala da se pozabavi kulturno-historijskim naslijeđem svoje domovine.
Godine 2007. pokrenuo je Urban Resistance, "igru koja se ubrzo pretvorila u online platformu koju prati zajednicom sa stavom", kako bi promovisao glavni grad Rumunije. Na Facebooku sada ima oko 59.000 pratilaca.
Njegovi noviji projekti uključuju crowdsourced fotoprojekat pod nazivom Bucuresti Realist, koji je na Instagramu privukao više od 11.000 pratilaca.
Međutim, ovih dana Cristijeva najveća publika dolazi po upečatljive slike fasada i drugih gradskih pejzaža na njegovom Instagram profilu - raidenbucharest, na kojem ima više od 1.000 objava i 27.000 pratilaca.
Cristi Radu je ovaj kompleks iz 1920-ih nazvao "jednom od najzapanjujućih mjesta koje sam ikada otkrio u Bukureštu."
Uključio je u grupu ljude sličnog mišljenja - arhitekte, urbaniste, historičare, čak i antropologe - da pomogne u identifikaciji i dokumentovanju tema, uključujući filmove snimljene u Bukureštu ili arhivske fotografije koje su sve više dostupne na internetu.
"Dokumentacija uključuje dubinsku analizu urbanog tkiva - možda parcele na ulici, zgrada koje se nižu uz ulicu, trg ili šupu - i uočavanje tačno šta se tu promijenilo", kaže on. "Naučio sam 'čitati grad'."
Pošto su zemlja i veći dio svijeta zaglavljeni u pandemiji korona virusa, njegova grupa pratila je tiho prošlogodišnje rušenje poznatog bukureštanskog orijentira, tornja od 100 metara izgrađenog 1980-ih za testiranje liftova.
Mnogi stanovnici Bukurešta nisu znali za takav planove.
Objekat je nekima bio kao trn u oku, a za Cristija je predstavljao "veliki podvig bukureštanske industrije" i izrazio je žaljenje zbog gubitka "još jedne relevantne industrijske zgrade" pod okriljem zatvaranja uslijed pandemije COVID-a 19.
Burna historija fabričkog kompleksa Moara lui Assana, u kojem se nalazio prvi mlin na parni pogon na ovom području, uključivala je nacionalizaciju i navodno ubistvo potomka Bazila Asana 1948. godine od komunista. Njegovoj porodici je rečeno da je izvršio samoubistvo skočivši sa petog sprata policijske uprave.
On navodi da je "sakaćenje i izmjena apsolutno odvratnih zgrada" u takozvanoj "nultoj zoni" oko spomenika Kilometar Zero i crkve Svetog Đorđa u centru Bukurešta odraz svih problema.
"Izvan bilo kakvog nivoa angažovanja administracije, nezainteresovanost šire javnosti može ugroziti sudbinu [gradskog] naslijeđa", kaže Cristi Radu i dodaje: "Ako jedva imate novca da stavite hranu na sto, obučete djecu ili im kupite školski pribor, neće vas mnogo zanimati činjenica da je spomenik skrnavljen ili srušen."