Antisemitski incidenti usredsređeni na mračnu ulogu Rumunije tokom holokausta

Piše: Alison Mutler

Krajem aprila, Vašingtonska nacionalna katedrala predstavila je kameni reljef s likom dugogodišnjeg političkog aktiviste koji je preživio holokaust Elija Vizela (Elie Wiesel), kako bi odala počast njegovom nasljeđu međunarodnog branioca ljudskih prava.

Međutim, u rodnom mjestu nobelovca u Rumuniji, lider nacističkih saveznika maršal Jon Antonesku (Ion Antonescu) -- čovjek koji je poslao stotine hiljada Jevreja u smrt -- ima ulice nazvane po njemu, piše redakcija Radija Slobodna Evropa (RFE/RL) na engleskom jeziku.

Čitamo vam: Antisemitski incidenti usredsređeni na mračnu ulogu Rumunije tokom holokausta

Postoji, naime, najmanje 17 mjesta u zemlji s ulicama, bistama ili institucijama nazvanim po ratnim zločincima, navodi Institut za proučavanje holokausta Eli Vizel.

Među njima je Antonesku, počinilac holokausta koji je pogubljen 1946. nakon što ga je Narodni sud osudio, između ostalog, za ratne zločine i izdaju; Radu Đir (Gyr), pjesnik koji je podržavao fašističku paravojnu grupu poznatu kao Gvozdena garda; i filozof krajnje desnice i političar Mirče Vulkanesku (Mircea Vulcanescu), koji je služio u Antoneskuovoj vladi.

Ulice i biste postoje uprkos zakonu iz 2002., kojim je zabranjeno odavati počast ratnim zločincima ili ljudima povezanim s fašističkim režimom u zemlji tokom Drugog svjetskog rata, kada je vladao Antonesku i ubijeno stotine hiljada rumunskih i ukrajinskih Jevreja koji su živjeli u oblastima pod kontrolom Bukurešta.

"Antoneskuov režim... ubio je najveći broj Jevreja u Evropi poslije nacističke Njemačke", izjavio je za RFE/RL Aleksandru Muraru (Alexandru), savjetnik rumunske vlade za antisemitizam. "Rumunija nije bila samo nacistički saveznik, bila je najvažniji saveznik i bila je angažovana u značajnim razmjerama - u poređenju s drugim nacističkim saveznicima – u planu istrebljenja jevrejskog stanovništva u Evropi."

Vašingtonska nacionalna katedrala predstavila je u aprilu kameni reljef s likom dugogodišnjeg političkog aktiviste koji je preživio holokaust Elija Vizela.

'Avenija Antonesku'

Rumunska crnomorska luka Konstanca ima ulicu Jon Antonesku od 2000. godine.
Gradonačelnik Vergil Čitak (Vergil Chitac) upitan je o toj kontroverznoj ličnosti u februaru odgovorivši da postoje "razne kontradiktorne procjene" Antoneskua, koji je, kako je rekao, imao "mješoviti dosije". Ta izjava se možda odnosila na Antoneskuovu zabranu deportacije Jevreja u koncentracione logore poslije 1942. - na nezadovoljstvo nacističkih zvaničnika - nakon prijavljene intervencije rumunske kraljevske porodice.

Institut Eli Vizel saopštio je da je "uznemirujuće što gradonačelnik [Konstance] smatra da je zakon prema kojem je nezakonito imenovati ulice po ratnim zločincima samo opcionalan", izvijestili su lokalni mediji.

Čitak je kasnije rekao da su njegovi komentari iskrivljeni i istakao da želi da promijeni ime ulice, mada je to komplikovan proces. Portparolka grada Konstance Alina Vintila izjavila je 5. maja za RFE/RL da se zapravo preduzimaju koraci za promjenu imena ulice i da je to samo "pitanje vremena".

Gradonačelnik Konstace Vergil Čitak

Vintila je međutim dodala da su "mještani više zainteresovani za asfaltiranje ulice nego za promjenu imena".

Izraelski ambasador u Rumuniji David Saranga rekao je da je "šokiran i razočaran" Čitakovim komentarima. "Takve izjave minimiziraju patnje žrtava pogroma u Jašiju, vozove smrti i deportacije", dodao je Saranga.

Negiranje holokausta

Zakon iz 2015. čini poricanje sistematskog ubistava Jevreja od strane nacističke Njemačke zločinom za koji je propisana kazna zatvora do tri godine. Međutim, mnogi kažu da se zakon rijetko sprovodi i da je 'bez zuba'.

"Imamo jedan slučaj bivšeg obavještajca koji je dobio uslovnu kaznu zbog javnog poricanja holokausta", rekao je Muraru, koji savjetuje premijera o načinima borbe protiv antisemitizma i očuvanju sjećanja na holokaust i komunistički period poslije Drugog svjetskog rata.

"Postoji 40 slučajeva [poricanja holokausta], od kojih je 15 povjerljivo ili neće biti krivično gonjeno", dodao je on. "Tužioci nemaju neophodne vještine [da bi sudili tim zločinima]. Nedostaje im, kako mi to zovemo, dobra praksa u sprječavanju i borbi protiv antisemitizma u nekoj državi EU."

Društveni antisemitizam?

Pojava krajnje desničarske populističke stranke kao glavne političke snage u Rumuniji na decembarskim parlamentarnim izborima dovela je do izražavanja antisemitizma, homofobije i nacionalizma i naizgled pružila političko pokriće za takve stavove.

Poslije lošeg rezultata na lokalnim izborima u jesen 2020, Alijansa za uniju Rumuna (čiji akronim AUR na rumunskom znači 'zlato') zauzela je iznenađujuće četvrto mjesto na nacionalnim izborima za parlament.

AUR je iskoristio frustraciju vladinim postupanjem s pandemijom i iskoristio latentni populizam i ksenofobiju koja nije bila zastupljena u parlamentu dugi niz godina.

"Tekuća zdravstvena i medicinska kriza dovela je ekstremističku, radikalnu desničarsku stranku u javni prostor s maksimalnom vidljivošću", izjavio je 12. maja za RFE/RL Aleksandru Florijan (Alexandru Florian), direktor ureda Instituta Eli Vizel u Bukureštu.

Lider stranke AUR Džordž Simion

AUR trenutno ima oko 10 odsto mjesta u oba doma rumunskog parlamenta.

Istaknuta senatorka AUR-a Dajana Sosoaka (Diana Sosoaca), koja se protivi vakcinaciji protiv COVID-19, nedavno je dospjela na naslovne strane marširajući do ruske ambasade u Bukureštu kako bi "zatražila oproštaj" od Moskve jer je većina Rumuna smatra neprijateljem.

Incident u Jevrejskom pozorištu

Na dan 27. marta, poznata rumunska glumica i rediteljka Jevrejskog državnog pozorišta u Bukureštu Maja Morgenstern (Maia) dobila je mejl s antisemitskim sadržajem koji je uključivao prijetnje smrću njoj i drugima. Poruka je prijetila da će ubiti nju i njenu djecu "tako što će je baciti u gasnu komoru" i zapaliti jevrejsko pozorište.

Maja Morgenstern

Potpisana je "u ime AUR-a", iako je lider stranke Džordž Simion (George) odbacio takvu vezu i pozvao zvaničnike da pronađu i kazne njenog autora, istovremeno izražavajući podršku Maji Morgenstern.

Neki su ukazali da je pismo bilo pokušaj zamazivanja AUR. Jedan je čovjek priveden u vezi s istragom slučaja.

Pedesetdevetogodišnja glumica, koja je međunarodno poznata po tome što je igrala Mariju u biblijskom epu 'Pasija' Mela Gibsona 2004., odbila je da za RFE/RL komentariše slučaj naglasivši da je istragu u toku.

Gradonačelnik bukureštanskog okruga Radu Mihaju (Mihaiu) rekao je:"Ovo nije primitivno zlo, već razrađeno zlo. To je zlo s istorijskim i kulturnim referencama. Obrazovano zlo."

Rumunski parlament također je osudio incident i druge antisemitske akte na izborima 31. marta, izvijestio je Rumunski servis RFE/RL.

Aktivista Maksimilijan Marko Kac (Maximillian Marco Katz) rekao je da je bio potreban neko s Morgensternovom reputacijom da ljudima otvori oči o tom pitanju.

"Potrebno je da javno lice bude šokirano. Kada se to desi [nepoznatom] Jevreju, niko ništa ne govori", rekao je Kac, koji se nalazi na čelu Centra za nadgledanje i borbu protiv antisemitizma u Rumuniji. "U Rumuniji ima manje od 2.000 Jevreja, a vi imate puno antisemitizma", kazao je za RFE/RL.

Morgenstern je također osudila još jedan antisemitski incident koji ju je uznemirio posljednjih mjeseci. Ona je rekla da joj se 19. marta državni službenik obratio pogrdnim izrazom za Jevreje tokom sastanka direktora pozorišta i lokalnih zvaničnika te sedmice.

Morgenstern je kazala da se neimenovana osoba okrenula prema njoj i rekla: "Hajde da to uradimo, 'džid'", koristeći se rasnom psovkom na rumunskom. Rekla je da je bila šokirana i da je osoba to kasnije odbacila kao "šalu".

"Zaledila sam se. 'Šta si rekao?' Odgovor koji je odmah uslijedio bio je opušten. 'Hej, ne uzrujavaj se. Rekao sam to u šali."

Morgenstern je kazala da ju je posebno uznemirilo što je takav komentar došao na zvaničnom sastanku i od nekoga "ko radi u oblasti kulture".

Čini se da nikom drugom od prisutnih nije smetao komentar, napisala je ona na Fejsbuku (Facebook).

Rumunski režiser Viktor Jan Frunza (Victor Ioan Frunza) nazvao je to "neprihvatljivom rasističkom primjedbom", dok je glumac Marijus Manole (Marius) rekao da nema tolerancije "za bilo kakav oblik rasizma".

Holokaust: Neobavezna tema

Holokaust je izborna tema u rumunskim školama, što doprinosi maglovitom i nepotpunom poznavanju tog užasnog događaja, kažu Muraru i Kac.

"Većina roditelja govore: 'Zašto bi moja djeca učila o Jevrejima? Neka uče matematiku i fiziku", rekao je Kac. "Holokaust je veliko pitanje, tretirano površno", dodao je on. "Mnogi [studenti] uče da je holokaust počinila nacistička Njemačka i to je to. Ne uče o Antoneskuu, pogromima, vozovima smrti. To nije šokantno, to je stvarnost."

"Vlada može da napravi 20 strategija [za učenje o holokaustu], ali ako sudije, advokati i nastavnici ne znaju ništa o tome, kako možete da očekujete od njih da nauče djecu onome o čemu ne znaju?"

Muraru, koji je u januaru postavljen na novoformiranu funkciju specijalnog predstavnika za promovisanje politike sjećanja, borbu protiv antisemitizma i ksenofobije, također je rekao da je zabrinjavajuće to što mnogi Rumuni ne znaju koliko je njihova zemlja bila duboko umiješana u genocid u doba nacizma.

U istraživanju o holokaustu objavljenom 12. maja, jedna četvrtina ispitanika rekla je da ne zna ili ne može da kaže šta je tačno holokaust. Drugih 35 odsto reklo je da ne može da identifikuje značaj holokausta za Rumuniju.

"Rumunija ima moralnu, političku i istorijsku dužnost da bude na oprezu. To ne znači da današnje stanovništvo treba kriviti, ali u diskusiju unosi određenu moralnu odgovornost", rekao je Muraru.

Rumunija je bila saveznik nacističke Njemačke do avgusta 1944., kada je promijenila stranu. Za vrijeme maršala Antoneskua, otprilike 120.000 Jevreja deportovano je iz Rumunije u Transdnjestar u Sovjetskom Savezu. Mnoge rumunske Jevreje koji su na kraju ubijeni u nacističkim koncentracionim logorima, deportovala je 1944. mađarska vlada, koja je četiri godine ranije aneksirala sjeverozapadnu Rumuniju.

Međunarodni komitet za proučavanje holokausta Eli Vizel objavio je izvještaj 2004. navodeći da su rumunske vlasti direktno odgovorne za smrt između 280.000 i 380.000 Jevreja i oko 11.000 Roma od 1940. do 1944.

Mnogi od njih bili su žrtve pogroma kao što je ubistvo skoro 15.000 Jevreja u i oko grada Jašija 1941. godine. Mnogi drugi su poginuli u radnim logorima ili u vozovima smrti.

Studija Instituta za istraživanje tržišta Avangarde sprovedena u aprilu i maju pokazala je da samo tri odsto ispitanika pominje pogrome, a četiri odsto zna za deportaciju Jevreja u Sovjetski Savez. Otprilike jedna četvrtina je rekla da holokaust u Rumuniji znači samo deportaciju Jevreja u logore u nacističkoj Njemačkoj.

Oko 72 odsto ispitanika reklo je da je nacistička Njemačka odgovorna za holokaust u Rumuniji, dok je 57 procenata priznalo da je Antonesku također kriv.
Broj jevrejskog stanovništva Rumunije umanjen je sa 800.000 od prije Drugog svjetskog rata na manje od 10.000 danas. Muraru je rekao da u zemlji sada ima samo 3.500 Jevreja.

Opet neofašizam?

AUR rutinski odbacuje optužbe da je antisemitski. Međutim, Muraru je to nazvao "neofašističkom strankom koja je neolegionarska i antisemitska", i rekao da bi je trebalo izolovati. "Nedjeljama je ova politička grupa pokušavala da rehabilituje ratne zločince i zločine protiv čovječnosti. Nažalost, određeni broj [političkih] lidera imao je slabu reakciju."

AUR je 5. maja najavio da će se kandidovati na parlamentarnim izborima 11. jula u bivšoj sovjetskoj republici Moldaviji.

Stranka je 9. maja na Fejsbuku objavila sliku Murarua rekavši da je on „strani agent ubačen u strukture državnog sistema“. Post je zamolio čitaoce da odluče "čijim interesima" je Muraru služio, u onome što su neki vidjeli kao prikrivenu referencu na Jevreje.

Klaudiju Tarziju (Claudiu Tarziu), kopredsjednik AUR-a, nije odgovorio na zahtjeve za komentar za ovaj članak.

Rasprostranjeni problem

Vizelova porodica poslana je u logore u Aušvicu i Buhenvaldu, gdje su ubijeni njegov otac, majka i mlađa sestra. Nakon oslobađanja logora, Vizel je napisao 57 knjiga, uključujući knjigu 'Noć' o svojim iskustvima tokom holokausta.

Postao je šampion u ljudskim pravima i bio je osnivač Američkog muzeja holokausta u Vašingtonu. Dobio je Nobelovu nagradu za mir 1986., a umro je 2016. u 87. godini. U avgustu 2018. godine, ispred njegove rodne kuće u gradu Siget Marmaćej pojavili su se antisemitski grafiti. U jednoj poruci je pisalo da je Vizel "u paklu sa Hitlerom".

Eli Vizel razgovara sa RFE/RL na Forumu 2000 u Pragu 2006. godine

Međutim, bista Vizela otkrivena je u Bukureštu dva mjeseca kasnije, na nacionalni Dan sjećanja na holokaust. A antisemitski incidenti svakako nisu ograničeni na Rumuniju.

Visoki zvaničnik EU je 14. maja osudio, kako je rekao, izbijanje antisemitskih napada na evropske jevrejske zajednice i zgrade u zajednici od 27 zemalja. Margaritis Šinas (Schinas), potpredsjednik Evropske komisije zadužen za promovisanje evropskog načina života i borbu protiv antisemitizma, pozvao je zemlje članice EU da preduzmu akciju. "Duboko zabrinut nedavnim napadima na jevrejske zajednice i prostorije u EU", tvitovao je. "To su jasne manifestacije antisemitizma koje treba glasno osuditi."

Šinas je rekao za AFP (Agence France-Presse) da reaguje na izvještaje o neprijateljstvu usmjerenom na jevrejske zajednice u Njemačkoj, Austriji, Španiji i Velikoj Britaniji.