U prvim reakcijama političkih stranaka iz Federacije BiH na najavu iz Republike Srpske o mogućem povlačenju iz državnih institucija smatraju da se time ne rješavaju problemi.
Identičnog mišljenja je i Kancelarija visokog predstavnika u BiH. OHR upozorava sve zvaničnike u Bosni i Hercegovini, uključujući i predstavnike iz Republike Srpske, da su obavezni da učestvuju u radu državnih institucija, jer su izabrani da služe građanima. Iz OHR-a navode da se to ne može postići bojkotovanjem rada institucija BiH, te da rješenja trebaju pronaći dijalogom i kompromisima.
Poruke koje se u posljednje vrijeme šalju iz političkog vrha Republike Srpske uznemiravajuće su za stabilizaciju Bosne i Hercegovine. Posljednja u nizu je najava člana Predsjedništva BiH Nebojše Radmanovića o mogućem povlačenju predstavnika Republike Srpske iz institucija Bosne i Hercegovine. Ova, kao i donedavna najava referenduma, svodi se isključivo samo na prijetnju.
Da se radi o još jednom u nizu predizbornih trikova kojim se žele zataškati nagomilani ekonomski problemi pokazuje i sastanak predstavnika parlamentarnih stranaka koji je danas održan u Banjoj Luci. Iako je najavljeno da će glavna tema biti povlačenje iz državnih institucija, nakon nekoliko sati zasjedanja taj prijedlog nije dobio podršku, o čemu svjedoči i predsjednik Republike Srpske Rajko Kuzmanović:
„Za sada naši predstavnici nastavljaju sa radom.“
Portparolka OHR-a Ljiljana Radetić:
„Načelno su svi zvaničnici u BiH, uključujući i zvaničnike iz RS, obavezni da u potpunosti učestvuju u institucijama BiH. Oni su izabrani da služe građanima i to ne mogu postići kroz bilo kakvo bojkotovanje. Rješenja trebaju pronaći putem dijaloga i kompromisa.“
Uzrok zaoštravanja - nedostatak strategije?
Predstavnici političkih stranaka u Federaciji BiH jedinstveni su u ocjeni da je bosanskohercegovačka javnost sita prijetećih najava koje dolaze iz Republike Srpske u kojima se poziva na povlačenje iz rada u državnim institucijama i eventualno održavanje referenduma. Predsjednik SDA Sulejman Tihić kaže da bi to bilo neodgovorno, ali i štetno za političke partije iz Republike Srpske:
„Jer Parlament BiH i Vijeće ministara BiH, nakon izmjena koje su učinjene pretprošle godine Poslovnika o radu Parlamenta, odnosno izmjena Zakona o Vijeću ministara, i jedna i druga institucija mogu raditi i bez onih koji ne dođu.“
Potpredsjednik Stranke za BiH Beriz Belkić podsjeća da su svi predstavnici vlasti prilikom preuzimanja funkcija položili zakletve u kojima su obećali da će poštovati Ustav i interese Bosne i Hercegovine:
„Sve ono što je neslaganje, sve ono što se različito vidi u postupcima jednih, drugih i trećih, treba raspraviti u institucijama.“
Zamjenik predsjednika HDZ-a 1990 Martin Raguž smatra kako je uzrok zaoštravanja političkih prilika u BiH to što ne postoji jasna strategija domaćih aktera vlasti i međunarodne zajednice kako izaći iz nastale situacije. Na naše pitanje koliko će građani, ali i Bosna i Hercegovina u cjelini trpjeti zbog unutrašnje politike koja zemlju udaljava od evropskih integracija, Raguž kaže:
„Situacija nije jednostavna i ne može se locirati samo u BiH. Ona zahtijeva preventivno djelovanje i odgovornost svih važnih i europskih i euroatlantskih faktora, jer povijest je pokazala da bez takvog pristupa stvari se ovdje samo usložnjavaju.“
Bez plodnog tla kod glasača
Za Socijaldemokratsku partiju sadašnje političke prilike kulminacija su četverogodišnje neprirodne koalicije stranaka na državnom nivou. Predsjednik Glavnog odbora Svetozar Pudarić ističe da krivicu za radikalizaciju političkih prilika u zemlji podjednako snose predsjedavajući i član Predsjedništva BiH - Haris Silajdžić i Nebojša Radmanović:
„Gospodin Silajdžić sad pokušava na ovome da zaradi poene i vodi izbornu kampanju. Prema tome, jednako postupaju i on i gospodin Radmanović u situacijama u kojima pokušavaju da iskoriste sve što im se pruži da bi svoju propalu politiku održali na životu ili ponovo oživjeli.“
Zaoštravanje političkih prilika u Bosni i Hercegovini i prijetnje kojima je cilj nacionalna homogenizacija čini se da ovaj put neće naići na plodno tlo kod glasača. Svakodnevna pojava protesta radnika, nezadovoljnih ekonomskim stanjem, najbolji su pokazatelj za to.
U prilog toj konstataciji ide i činjenica da dok su političari danas u Banjoj Luci raspravljali hoće li ostati ili neće u državnim institucijama, a predsjedavajući Predsjedništva Haris Silajdžić u Saudijskoj Arabiji govorio o hapšenju Ejupa Ganića, održani su protesti u nekoliko gradova u BiH.
Najmasovniji su bili u Trebinju gdje su penzioneri i radnici Fabrike alata protestovali zbog smanjenja penzija i neuplaćenih doprinosa. Istovremeno, u Federaciji BiH nezadovoljni radnici obustavili su željeznički saobraćaj.
Identičnog mišljenja je i Kancelarija visokog predstavnika u BiH. OHR upozorava sve zvaničnike u Bosni i Hercegovini, uključujući i predstavnike iz Republike Srpske, da su obavezni da učestvuju u radu državnih institucija, jer su izabrani da služe građanima. Iz OHR-a navode da se to ne može postići bojkotovanjem rada institucija BiH, te da rješenja trebaju pronaći dijalogom i kompromisima.
Poruke koje se u posljednje vrijeme šalju iz političkog vrha Republike Srpske uznemiravajuće su za stabilizaciju Bosne i Hercegovine. Posljednja u nizu je najava člana Predsjedništva BiH Nebojše Radmanovića o mogućem povlačenju predstavnika Republike Srpske iz institucija Bosne i Hercegovine. Ova, kao i donedavna najava referenduma, svodi se isključivo samo na prijetnju.
Da se radi o još jednom u nizu predizbornih trikova kojim se žele zataškati nagomilani ekonomski problemi pokazuje i sastanak predstavnika parlamentarnih stranaka koji je danas održan u Banjoj Luci. Iako je najavljeno da će glavna tema biti povlačenje iz državnih institucija, nakon nekoliko sati zasjedanja taj prijedlog nije dobio podršku, o čemu svjedoči i predsjednik Republike Srpske Rajko Kuzmanović:
„Za sada naši predstavnici nastavljaju sa radom.“
Portparolka OHR-a Ljiljana Radetić:
„Načelno su svi zvaničnici u BiH, uključujući i zvaničnike iz RS, obavezni da u potpunosti učestvuju u institucijama BiH. Oni su izabrani da služe građanima i to ne mogu postići kroz bilo kakvo bojkotovanje. Rješenja trebaju pronaći putem dijaloga i kompromisa.“
Uzrok zaoštravanja - nedostatak strategije?
Predstavnici političkih stranaka u Federaciji BiH jedinstveni su u ocjeni da je bosanskohercegovačka javnost sita prijetećih najava koje dolaze iz Republike Srpske u kojima se poziva na povlačenje iz rada u državnim institucijama i eventualno održavanje referenduma. Predsjednik SDA Sulejman Tihić kaže da bi to bilo neodgovorno, ali i štetno za političke partije iz Republike Srpske:
„Jer Parlament BiH i Vijeće ministara BiH, nakon izmjena koje su učinjene pretprošle godine Poslovnika o radu Parlamenta, odnosno izmjena Zakona o Vijeću ministara, i jedna i druga institucija mogu raditi i bez onih koji ne dođu.“
Potpredsjednik Stranke za BiH Beriz Belkić podsjeća da su svi predstavnici vlasti prilikom preuzimanja funkcija položili zakletve u kojima su obećali da će poštovati Ustav i interese Bosne i Hercegovine:
„Sve ono što je neslaganje, sve ono što se različito vidi u postupcima jednih, drugih i trećih, treba raspraviti u institucijama.“
Zamjenik predsjednika HDZ-a 1990 Martin Raguž smatra kako je uzrok zaoštravanja političkih prilika u BiH to što ne postoji jasna strategija domaćih aktera vlasti i međunarodne zajednice kako izaći iz nastale situacije. Na naše pitanje koliko će građani, ali i Bosna i Hercegovina u cjelini trpjeti zbog unutrašnje politike koja zemlju udaljava od evropskih integracija, Raguž kaže:
„Situacija nije jednostavna i ne može se locirati samo u BiH. Ona zahtijeva preventivno djelovanje i odgovornost svih važnih i europskih i euroatlantskih faktora, jer povijest je pokazala da bez takvog pristupa stvari se ovdje samo usložnjavaju.“
Bez plodnog tla kod glasača
Za Socijaldemokratsku partiju sadašnje političke prilike kulminacija su četverogodišnje neprirodne koalicije stranaka na državnom nivou. Predsjednik Glavnog odbora Svetozar Pudarić ističe da krivicu za radikalizaciju političkih prilika u zemlji podjednako snose predsjedavajući i član Predsjedništva BiH - Haris Silajdžić i Nebojša Radmanović:
„Gospodin Silajdžić sad pokušava na ovome da zaradi poene i vodi izbornu kampanju. Prema tome, jednako postupaju i on i gospodin Radmanović u situacijama u kojima pokušavaju da iskoriste sve što im se pruži da bi svoju propalu politiku održali na životu ili ponovo oživjeli.“
Zaoštravanje političkih prilika u Bosni i Hercegovini i prijetnje kojima je cilj nacionalna homogenizacija čini se da ovaj put neće naići na plodno tlo kod glasača. Svakodnevna pojava protesta radnika, nezadovoljnih ekonomskim stanjem, najbolji su pokazatelj za to.
U prilog toj konstataciji ide i činjenica da dok su političari danas u Banjoj Luci raspravljali hoće li ostati ili neće u državnim institucijama, a predsjedavajući Predsjedništva Haris Silajdžić u Saudijskoj Arabiji govorio o hapšenju Ejupa Ganića, održani su protesti u nekoliko gradova u BiH.
Najmasovniji su bili u Trebinju gdje su penzioneri i radnici Fabrike alata protestovali zbog smanjenja penzija i neuplaćenih doprinosa. Istovremeno, u Federaciji BiH nezadovoljni radnici obustavili su željeznički saobraćaj.