U posljednje tri godine Ustavni sud Republike Srpske utvrdio je da postoji povreda ustavnosti i zakonosti sa enetitetskim ustavom u svakom petom predmetu koji je riješen. Opozicija upozorava da poseban problem leži u činjenici da su povrede ustava i zakona vršile kako najviše entitetske institucije tako i vlasti u lokalnim zajednicama, a da za to niko nije odgovarao.
Ustavni sud i u Obavještenju o nekim pojavama od interesa za ostvarivanje ustavnosti i zakonitosti, koji je podnio Narodnoj skupštini RS, naveo je 16 primjera povrede ustavnosti i zakonitosti.
Poslanik SDS-a u Narodnoj skupštini Radomir Pašić tvrdi da u skoro svim institucijama i oblastima u ovom bh. entitetu postoje ove povrede.
„Ono što bi nas kao poslanike trebalo da zabrine je što postoji povreda i ovog zakonodavnoga tijela, povreda ustavnosti i zakonitosti. I ono o čemu bismo mi možda trebali da razmišljamo, a ponekad sam ja sticao subjektivni osjećaj, jeste da je nekada neko u ime institucije, u ime organa svjesno i namjerno kršio Ustav i zakon“, kaže Pašić.
Entitetski Ustavni sud je ukazao i da je u posljednje tri godine došlo i do narušavanja ustavnog principa podjele vlasti na izvršnu i zakonodavnu, a u velikom broju slučajeva Ustav i zakon kršili su Vlada i parlament.
Od 2010. godine Narodna skupština je donijela čak 18 zakona koji nisu u skladu sa Ustavom, ali i pored naših upozorenja, to se radilo, kaže poslanik Narodnog demokratskog pokreta Vojislav Gligić.
„Ovo je za nas, za narodne poslanike, da ne donosimo neustavne zakone. Nijedan jedini član ne smije biti neustavan jer proizvodi posljedice koje se ne mogu nadoknaditi, što je konstatovao i Ustavni sud. Problem je kad se zna, kad je ukazano da je to neustavno, i kad se tražilo da se to provjeri da je rečeno: ’Pusti priču, idemo na usvajanje’,“ navodi Gligić.
Ustavni sud u obavještenju ističe da u postupku odlučivanja o vitalnom interesu još nisu uspostavljeni adekvatni kriterijumi i standardi. Potpredsjednik Narodne skupštine i član SDA Ramiz Salkić kaže da se ovdje stalno zanemaruje jedna stvar na koju su Bošnjaci upozoravali od formiranja Vijeća naroda:
„Vijeće za zaštitu vitalnog nacionalnog interesa radi suprotno Ustavu i ima poslovnik koji nije u skladu sa Ustavom. Mi smo imali situacije da su u Ustavnom sudu, primjera radi, za ukidanje prefiksa bosanski - da je povrijeđen vitalni nacionalni interes Bošnjaka glasala četvorica sudija, a trojica su bila protiv. I pobijedili su trojica. Ima li to igdje u normalnom svijetu?“
Iako je Ustavni sud konstatovano da u dosadašnjoj praksi nije bilo izraženijih primjera neizvršavanja odluka, primijećeno je da implementacija ovih odluka nije uvijek blagovremena, niti potpuna. Najbolji primjer, prema mišljenju Vojislava Gligića, je odluka Ustavnog suda u vezi sa Zakonom o eksproprijaciji. Više od tri godine Vlada nije htjela primijeniti odluku Ustavnog suda koji je konstatovao da je ovaj zakon u suprotnosti sa Ustavom:
„Po ocjeni suda ne može se smatrati opštim interesom oduzimanje, odnosno eksproprijacija nekretnina jednim licima u korist drugih lica radi zadovoljavanja njihovih istovrsnih imovinskih interesa koji se ogledaju u izgradnji stambenih i poslovnih zgrada i njihovu prodaju daljnim kupcima.“
Predsjednik Ustavnog suda Džerar Selman poručio je da će ovaj sud u potpunosti istrajati na zaštiti entitetskog ustava:
„Njegove odluke, kao što ste vidjeli na početku, su opšte obavezne. Vlada je dužna da ih izvršava, ali isto tako sve pravne praznine koje postoje nakon donošenja odluke, nadležni organi su dužni da blagovremeno i na vrijeme da informišu.“
Ustavni sud i u Obavještenju o nekim pojavama od interesa za ostvarivanje ustavnosti i zakonitosti, koji je podnio Narodnoj skupštini RS, naveo je 16 primjera povrede ustavnosti i zakonitosti.
Poslanik SDS-a u Narodnoj skupštini Radomir Pašić tvrdi da u skoro svim institucijama i oblastima u ovom bh. entitetu postoje ove povrede.
„Ono što bi nas kao poslanike trebalo da zabrine je što postoji povreda i ovog zakonodavnoga tijela, povreda ustavnosti i zakonitosti. I ono o čemu bismo mi možda trebali da razmišljamo, a ponekad sam ja sticao subjektivni osjećaj, jeste da je nekada neko u ime institucije, u ime organa svjesno i namjerno kršio Ustav i zakon“, kaže Pašić.
Entitetski Ustavni sud je ukazao i da je u posljednje tri godine došlo i do narušavanja ustavnog principa podjele vlasti na izvršnu i zakonodavnu, a u velikom broju slučajeva Ustav i zakon kršili su Vlada i parlament.
Od 2010. godine Narodna skupština je donijela čak 18 zakona koji nisu u skladu sa Ustavom, ali i pored naših upozorenja, to se radilo, kaže poslanik Narodnog demokratskog pokreta Vojislav Gligić.
„Ovo je za nas, za narodne poslanike, da ne donosimo neustavne zakone. Nijedan jedini član ne smije biti neustavan jer proizvodi posljedice koje se ne mogu nadoknaditi, što je konstatovao i Ustavni sud. Problem je kad se zna, kad je ukazano da je to neustavno, i kad se tražilo da se to provjeri da je rečeno: ’Pusti priču, idemo na usvajanje’,“ navodi Gligić.
Ustavni sud u obavještenju ističe da u postupku odlučivanja o vitalnom interesu još nisu uspostavljeni adekvatni kriterijumi i standardi. Potpredsjednik Narodne skupštine i član SDA Ramiz Salkić kaže da se ovdje stalno zanemaruje jedna stvar na koju su Bošnjaci upozoravali od formiranja Vijeća naroda:
„Vijeće za zaštitu vitalnog nacionalnog interesa radi suprotno Ustavu i ima poslovnik koji nije u skladu sa Ustavom. Mi smo imali situacije da su u Ustavnom sudu, primjera radi, za ukidanje prefiksa bosanski - da je povrijeđen vitalni nacionalni interes Bošnjaka glasala četvorica sudija, a trojica su bila protiv. I pobijedili su trojica. Ima li to igdje u normalnom svijetu?“
Iako je Ustavni sud konstatovano da u dosadašnjoj praksi nije bilo izraženijih primjera neizvršavanja odluka, primijećeno je da implementacija ovih odluka nije uvijek blagovremena, niti potpuna. Najbolji primjer, prema mišljenju Vojislava Gligića, je odluka Ustavnog suda u vezi sa Zakonom o eksproprijaciji. Više od tri godine Vlada nije htjela primijeniti odluku Ustavnog suda koji je konstatovao da je ovaj zakon u suprotnosti sa Ustavom:
„Po ocjeni suda ne može se smatrati opštim interesom oduzimanje, odnosno eksproprijacija nekretnina jednim licima u korist drugih lica radi zadovoljavanja njihovih istovrsnih imovinskih interesa koji se ogledaju u izgradnji stambenih i poslovnih zgrada i njihovu prodaju daljnim kupcima.“
Predsjednik Ustavnog suda Džerar Selman poručio je da će ovaj sud u potpunosti istrajati na zaštiti entitetskog ustava:
„Njegove odluke, kao što ste vidjeli na početku, su opšte obavezne. Vlada je dužna da ih izvršava, ali isto tako sve pravne praznine koje postoje nakon donošenja odluke, nadležni organi su dužni da blagovremeno i na vrijeme da informišu.“