Koliko zaista novca troše predstavništva bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska (RS) u svijetu, pitanje je na koju javnost još nema odgovora.
RS trenutno ima osam predstavništava: u Sjedinjenim Državama, Ruskoj Federaciji, Njemačkoj, Belgiji, Izraelu, Austriji, Grčkoj i Srbiji.
Ova predstavništva su osnovana u cilju promocije RS-a, njenih prirodnih i privrednih potencijala.
O sredstvima koja se izdvajaju za njihov rad u javnosti se malo zna. Ovo je pokazala i prošlonedjeljna sjednica Narodne skupštine na kojoj su poslanici raspravljali i o aktivnostima RS-a u oblasti regionalne i institucionalne saradnje.
"Predstavništva nam trebaju i niko nema ništa protiv, ali milioni maraka koji se uzimaju iz džepova građana da bi se opet vratili u lične džepove ljudi u RS-u, to je ono što mi ne podržavamo. Recimo, lobiranjem u Vašingtonu Albanci su uspjeli da dobiju podršku za nezavisno Kosovo. Jednako tome očekivali smo da ćemo mi dobiti nezavisnu RS. Šta smo mi dobili? Dobili smo da nam je predsjednik (predsjednik RS-a Milorad Dodik, op. a.) na američkoj crnoj listi", rekao je poslanik Srpske demokratske stranke (SDS) Davor Šešić.
Prema mišljenju opozicije, predstavništva u inostranstvu nemaju nikakvu svrhu jer su rezultati njihovog rada loši.
Za poslanika Partije demokratskog progresa (PDP) Miroslava Brčkala posebno je upitan rada predstavništava u Izraelu i SAD-u.
"Ovdje se navode podaci da su osam puta veći troškovi tih predstavništava od investicija ili trgovinske razmjene koju smo imali sa tim zemljama", kazao je Brčkalo.
Finansiranje devet lobističkih kuća koje entitetska Vlada finansira od 2007. godine za opoziciju je takođe sporno.
Poslanik Narodnog demokratskog pokreta (NDP) Dragan Čavić rekao je da je za lobiranje, prema zvaničnim podacima Ministarstva pravde SAD-a, od 2007. do 2017. godine potrošeno nešto više od 18 miliona dolara, dok zvaničnih podataka Vlade RS-a o tome nema.
"Osam lobističkih kuća u SAD-u i jedna u Evropi (u Briselu, op. a.) prema mojoj procijeni morale su da koštaju oko 30 miliona američkih dolara, a mi nemamo uopšte te pare predviđene u budžetu kao stavku koja je izdvojena za lobiranje, niti imamo izvještaj na koji način su ta sredstva potrošena", istakao je Čavić.
Predsjednik RS-a Milorad Dodik, iako se nalazi na američkoj crnoj listi, kaže da je zadovoljan efektima lobiranja u Vašingtonu.
"Mislim da je svakome jasno ko hoće da vidi, da je zaustavljeno revidiranje nadležnosti RS-a i da je zaustavljeno rigidno ponašanje visokih predstavnika. Rad lobista u tome je svakako značajan", kazao je Dodik.
S druge strane, poslanik NDP-a Zdravko Krsmanović smatra da, i pored miliona utrošenih u rad predstavništva u svijetu, RS ima najgori imidž od njenog osnivanja.
"Samo predstavništvo u SAD-u, procjenjuje se, da je potrošilo 60 miliona maraka na lobiranje, a za rezultat imate sankcije predsjedniku RS-a Miloradu Dodiku koji se nalazi na američkoj crnoj listi", riječi su Krsmanovića.
Krsmanović (na fotografiji): Na lobiranje dato 60 miliona maraka
Zdravko Krsmanović je podsjetio i na aferu vezanu za upitnost rada i postojanja predstavništva RS-a u Izraelu.
"U izraelu imate predstavništvo sa čijim šefom Arijem Livneom ne želi da sarađuje njihova vlada, dok u Rusiji imate predstavništvo koje nešto radi ali svi investitori, koji su došli od Rašida Serdarova, sve su ljudi sa sumnjivom prošlošću. Tako da rad tih predstavništva predstavlja maltene privatni rad za pojedince u vrhu vlasti u RS-u", smatra Krsmanović.
'Promocija RS-a ili ličnih interesa'
Postoji osnovana sumnja da se dio sredstava koja se izdvajaju za rad tih predstavništava samo vraća nazad u RS, dodaje Krsmanović.
"I da je to, na nekih način, reketiranje čelnih ljudi RS-a preko tih predstavništava građana RS-a. Čak se, prema nekim informacijama, pola tih uplaćenih para vraća tu. To se, prije svega, misli na premijerku RS-a Željku Cvijanović", objašnjava Krsmanović.
Iako nije odgovorio na ključno pitanje – koliko troše predstavništva RS-a u inostranstvu – ministar za ekonomske odnose i regionalnu saradnju Zlatan Klokić kaže da je zadovoljan njihovim radom.
"Neka od njih daju jako dobre rezultate kao što su predstavništva u Srbiji , Ruskoj Federaciji ili u Austriji, dok su neka više politička kao predstavništva u SAD-u ili Belgiji", istakao je Klokić.
Od kako su se počela otvarati predstavništva RS-a u svijetu njihov rad je bio netransparentan i uglavnom se svodio na organizaciju sastanaka ili posjete nekim kulturnim i privrednim događajima, ocjenjuje portparolka Transparency Internationala BiH Ivana Korajlić.
"Apsurdno je to da je lakše dobiti informacije od američkih institucija nego od institucija ovdje. Očigledno je da su predstavništva potreba da se, s jedne strane, RS-u da dodatni legitimitet, kao da je ona država, a, s druge strane, upitno je na šta se ta sredstva troše, da li na promocije RS-a ili se to radi zbog ličnih interesa pojedinaca", kaže Ivana Korajlić.
Zanimljivo je da je 2. marta ove godine održana i sjednica parlamentarnog Odbora za evropske integracije i regionalnu saradnju kojoj je prisustvovao i ministar Klokić.
Sjednica je bila zatvorena za javnost a šturo saopštenje nije dalo odgovore javnosti ni o utrošenom novcu, ni o političkim i ekonomskim efektima rada predstavništava.