Istraživanja pokazuju da su, skoro svuda u svijetu, prosječne plate muškaraca i dalje više nego plate žena. Prosjek nejednakih plata muškaraca i žena globalno se kreće više od 20 procenata razlike. Zašto?

Sistemska diskriminacija, nedovoljno vrijednovanje rada žena i neproporcionalni udio u neplaćenim poslovima brige i održavanja svakodnevnih kućnih poslova su u korijenu nejednakosti u platama u odnosu na rod.

Razlika je još veća za žene s višestrukim identitetima koji se međusobno isprepliću te u sektorima u kojima žene prevladavaju, kao što su zdravstvo i briga, gdje je razlika u platama između polova 24 posto, a većina onih koji najviše zarađuju su muškarci, navodi se u podacima Međunarodne unije sindikata.

Ovo je dodatno usložnjeno isključenošću žena iz pristupa poslovima s visokim primanjima.

Razlika u udjelu polova u radnoj snazi i dalje je zapela na 27 posto, a većina žena radi na nesigurnim i neformalnim poslovima s neadekvatnim minimalnim platama i ograničenim ili nikakvim pristupom socijalnoj zaštiti.

Pored toga, rodne razlike su se povećale usred nerazmjernog gubitka zaposlenosti i prihoda za žene zbog ekonomskih posljedica pandemije COVID-19.

Rezultati istraživanje, koje je povodom Međunarodnog dana žena proveo portal Paylab.com 2020. u saradnji sa lokalnim portalima koji prikupljaju podatke o platama u kojem je učestvovalo 13 država, pokazuju da je svega šest posto od svih zaposlenih žena među najbolje plaćenim zaposlenicima u odnosu na trinaest posto muškaraca.

Unutar okvira Evropske unije (EU), kao prvo pitanje ravnopravnosti polova, regulisalna je razlika u platama muškaraca i žena još 1957. godine. Naime, u ugovoru kojim je osnovana Evropska ekonomska zajednica, prethodnica Evropske unije stoji uredba o ravnopravnosti po pitanju plaćanja za iste poslove i jednak rad muškaraca i žena.

Kasnije, u Povelji o osnovnim pravima Evropske unije utvrđuje se da mora biti osigurana ravnopravnost žena i muškaraca na svim područjima, uključujući zapošljavanje, rad i platu kao i da načelo ravnopravnosti ne spriječava države članice da zadrže ili usvoje mjere kojima se predviđaju posebne pogodnosti u korist nedovoljno zastupljenog pola.

Jaz u platama istrajava

Takozvani rodni jaz u platama je razlika u prosjeku ukupne zarade između muškaraca i žena. Kalkulacija se često bazira na platama koje se direktno isplaćuju zaposlenim prije obračuna poreza i doprinosa.

Prema Globalnom izvještaju rodnog jaza u platama 2022, Svjetskog ekonomskog foruma (World Economic Forum), trebaće 132 godine da se upotpunosti premosti rodni jaz u platama i postigne jednakost.

Kako stoje stvari, jaz u prihodu žena i muškaraca globalno istrajava, a napredak u smanjenju velikih razlika i u Evropskoj uniji ide sporo. Za Evropu, prema izvještaju Svjetskog ekonomskog foruma, trebaće 60 godina da se postigne jedankost u platama muškaraca i žena za iste poslove.

Ovogodišnji Međunarodni dan jednakih plata, treći po redu, fokusira raspravu na mjere transparentnosti plata.

Međunarodni dan jednakih plata, koji se obilježava 18. septembra, ustanovila je 2019. Generalna skupština Ujedinjenih nacija (UN), koja je tada izrazila duboku zabrinutost zbog sporog napretka u ekonomskom osnaživanju žena, podcjenjivanja posla koji tradicionalno obavljaju žene i poteškoća u rješavanju problema nejednakosti plata.

Generalna skupština pozvala je na djelovanje za postizanje cilja jednakih plata za rad jednake vrijednosti za sve.

Razlike po ekonomskim sektorima

Razlike se odnose i na ekonomske sektore. Na primjer, u polju finansija i osiguranja po pravilu, veće su razlike nego u poslovnom sektoru generalno. U 2020. rodna razlika u platama u finansijskim i poslovima osiguranja varirala je od 6,4 posto u Belgiji do 38,9 posto u Češkoj.

Unutar poslovnog sektora ekonomije u cjelini, najmanji jaz u platama između polova zabilježen je u Sloveniji (7,4 posto), a najveći u Latviji (23,1 posto).

Međutim, razlika u platama je mnogo niža na nova tržišta rada iako te razlike u dobnim grupama mogu imati različite obrasce u različitim zemljama.

Razlika u platama između polova mogla bi se povećati s dobi kao rezultat prekida karijere kroz koji mogu proći žene tokom radnog vijeka. Podaci na ovoj razini detalja nisu dostupni za sve države članice EU.

'Muški i ženski' poslovi

Širom svijeta žene zarađuju samo 77 centi na svaki dolar koji zarade muškarci. Kao rezultat toga, postoji doživotna nejednakost u prihodima između muškaraca i žena i sve više žena odlazak u penziju znači siromaštvo.

Žene rade više sati sedmično od muškaraca, ali one provode više vremena radeći poslove za koje nisu plaćene. Za neke je ova činjenica i razlog koji utiče na većinu žena kod izbora karijere.

Žene, kojima je nesrazmjerno dodijeljeno da vode primarnu brigu o djeci, sklone su odabiru poslova koji nude fleksibilno ili kraće radno vrijeme. To je dovelo do nejednakog tereta za žene i pravljenja pauze u karijeri kako bi olakšale brigu o djeci.

Nejednakost u prosječnim platama između muškaraca i žena i dalje istrajava u svim zemljama i u svim sektorima, jer je rad žena podcijenjen, a žene su uglavnom koncentrisane na različite poslove od muškaraca.

Pročitajte i ovo: Jednake plaće za muški i ženski fudbalski tim u SAD

Iako sam posao može zahtijevati jednako ili više truda i vještina, manje se cijeni i nagrađuje. Takozvana "kazna za majčinstvo" gura žene u neformalnu ekonomiju, povremeni rad i rad sa skraćenim radnim vremenom, i obično je veća u zemljama u razvoju nego u razvijenim zemljama.

Prema istraživanju Eurostara iz 2019. godine, devet od deset Evropljana smatra neprihvatljivom to što su žene manje plaćene od muškaraca za isto posao.

Amerikanci jednaku platu smatraju centralnim pitanjem rodne ravnopravnosti. U istraživanju iz 2020., 45 posto onih koji su rekli da je važno da žene imaju jednaka prava kao i muškarci dali su jednake plate kao konkretan primjer kako bi moglo izgledati rodnoravnopravno društvo.