Iako se Hrvatska zalaže za ulazak Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju, ipak, brojna su otvorena pitanja izmedju ove dvije zemlje koja se godinama ne rješavaju. Ovdašnji analitičari ukazuju da najveću odgovornost zbog toga snose domaći političari koji do sada i nisu bili pretjerano zainteresovani da ih riješe. Sve dok se to ne desi, kako navode, ništa bitnije u pozitivnom smislu se neće promijentii u odnosima izmedju dvije države.
Kao što je to poručio u pjesmi početkom 20.vijeka pjesnik Aleksa Šantić, istu misao je, hrvatskom narodu, u Sarajevu uputio predsjednik Vlade Hrvatske Zoran Milanović.
„Bosna i Hercegovina je za sve vas Hrvate, koji ste ostali, sadašnji dom i zato ostajte ovdje“, poručio je Milanović.
Iako je Milanovićeva želja upućena svim bosanskohercegovačkim Hrvatima, kojima će, kako je obećao predsjednik Vlade susjedne države pomoći koliko bude mogla i Hrvatska, oni koji su se vratili u Bosansku Posavinu više ne vjeruju nikome. Osim obećanja, tamošnji Hrvati, koji su nekada u tom dijelu Bosne i Hercegovine bili većinsko stanovništvo, a danas ih ima oko deset posto, kažu kako Zagreb, Sarajevo ili Mostar, nisu njihova adresa na koju se mogu obratiti za pomoć. Ilija Zirdum, predsjednik Hrvatskog kulturnog društva „Napredak“ iz Dervente kaže:
„Posavina je završena 1992. godine. Sve drugo su priče. Ovdje su se potpisivali ugovori, pa se govori o obnovi 150 kuća, a nakon nekoliko godina, niko ne može dati točnu informaciju koliko je stvarno toga urađeno“, navodi Zirdum.
Inače, pomoć dosadašnjih vlasti Hrvatske u proteklim godinama bila je usmjerena ka obnavljanju kulturnih, obrazovnih, naučnih i zdravstvenih ustanova u područja naseljena Hrvatima. Problemi koji se tiču odnosa izmedju dvije zemlje, manje-više, gurani su pod tepih. A, brojni su - od pitanja granica, Pelješkog mosta, prolaska kroz Neum, luke Ploče i drugih.
Posljednje koje se nametnulo je i problem izvoza domaćih proizvoda u Hrvatsku. Naime, bh. vlast nije zaštitila domaću proizvodnju ulaskom Hrvatske u Evropsku uniju, zbog čega ovih dana poljoprivrednici blokiraju granične prelaze i ne dozvoljavaju uvoz u BiH.
„Naše najveće tržište za proizvode animalnog porijekla, prije svega mlijeko i neke mesne prerađevine, je bilo tržište Republike Hrvatske. Taj se izvoz mjerio, kada je riječ o mlijeku, na desetinama miliona maraka svake godine, a sada je to tržište privremeno izgubljeno“, ističe Igor Gavran iz Vanjskotrgovinske komore BiH.
Osim ovog problema, analitičari vjeruju kako i sva druga otvorena pitanja koja se trebaju rješavati treba i mora inicirati Bosna i Hercegovina, s obzirom na činjenicu da se Hrvatskoj, nakon što je postala članicom Unije, nigdje ne žuri. O tome Zekerijah Smajić kaže:
„Nije bilo konstruktivne i pravovremene inicijative iz BIH da bi se mnoga pitanja postavila na dnevni red u Zagrebu i to je, po meni, osnovni razlog. Da li će doći do dinamiziranja tih pitanja, hoće sasvim izvjesno. Razlog je što Bosna i Hercegovina više ne može živjeti u ovakvoj izolaciji u kojoj je bila sada, ne može sebi dopustiti luksuz da se još jedan četverogodišnji mandat potroši u nazadovanju, naprosto što prijete masovni socijalni nemiri, u to sam više nego ubijeđen. Isto tako, doći će do pritiska i iz međunarodne zajednice na novu vlast u BiH. Siguran sam da u tom spektru pitanja je i rješavanje međudržavnih kako sa Hrvatskom, tako i sa Srbijom i Crnom Gorom“, kaže Smajić.
Ono što se može ocijeniti pozitivnim, kada je riječ o odnosu BiH i Hrvatske, je podrška koju susjedna zemlja daje Bosni i Hercegovini na njenom putu ka Evropskoj uniji.
No, Milanovićeva dvodnevna posjeta, ocjenjuje ovdašnja javnost, neće biti pretjerano usmjerena na tu temu. Iako dolazi u vrijeme zaoštrenih odnosa izmedju Srbije i Hrvatske, analitičar Zekerijah Smajić navodi da se to nikako ne može dovesti u vezu sa dolaskom u BiH, već nečim drugim.
„Pogotovo ako se ima u vidu broj gradova u kojima će Milanović tokom dva dana boraviti u Bosni i Hercegovini. Dakle, mora se dovoditi u vezu sa predstojećim predsjedničkim izborima, a na neki način smatram i da se radi o logističkom putovanju gospodina Milanovića kroz središnju Bosnu sa najvećom koncentracijom hrvatske populacije, gdje će se, direktno ili indirektno, spominjati i predsjednički izbori na jedan diskretan način. Milanović to veoma lucidno zna uraditi, i nekako će se agitirati i za izbor gospodina Ive Jospiovića za novi mandat za mjesto predsjednika hrvatske države“, zaključuje Smajić.