Takozvane izuzetne penzije za zaslužne pojedince u Republici Srpskoj biće regulisane entitetskim Zakonom o priznanjima i odlikovanjima koji bi sljedećeg mjeseca trebalo da se nađe pred poslanicima Narodne skupštine.
Među 39 zaslužnih, pravo na takvu penziju ostvariće i vladika zvorničko-tuzlanski Vasilije, banjalučki Jefrem i mitropolit dabrobosanski Nikolaj. Tako će samo za trojicu crkvenih poglavara poreski obveznici RS izdvajati godišnje više od 110.000 maraka.
Izuzetne penzije na koje u Republici Srpskoj ima pravo nešto manje od 40 lica, zakonskim izmjenama treba da se finansiraju iz entitetskog budžeta umjesto iz Fonda penzijsko-invalidskog osiguranja, što je do sada bio slučaj.
Mjesečni iznos te penzije je u visini 10 prosječnih penzija, ili oko 3.000 maraka, a pravo na nju imaju neki bivši političari Republike Srpske, nekadašnji olimpijci, porodice sa troje i više poginulih u proteklom ratu, kao i trojica poglavara Srpske pravoslavne crkve.
Direktor Centra za humanu politiku iz Doboja Momir Dejanović tumači potez entitetskih vlasti kojim su vladikama dodijeljene penzije:
„Te penzije i ostalo što daju vjerskim zajednicama ili predstavnicama vjerskih zajednica u funkciji je političkog ili predizbornog podmićivanja za vladajuće političke stranke, koje na taj način žele dobiti podršku za očuvanje svoje pozicije u vlasti ili napraviti što bolji izborni rezultat s tom vrstom podrške.“
Vlada RS donijela je odluku o dodjeli zaslužnih penzija crkvenim poglavarima prije godinu dana, pred opšte izbore u BiH, ali je Ustavni sud entiteta početkom 2011. proglasio neustavnom odredbu Zakona o PIO kojom su te penzije regulisane.
Sud je zaključio da je osporenom odredbom povrijeđeno ustavno načelo ravnopravnosti građana, jer je Vlada bez zakonom utvrđenih kriterijuma dala privilegije pojedincima.
Usprkos odluci Ustavnog suda, vlasti RS nisu odustale od svog nauma, pa su zaslužne penzije prebacili s Fonda PIO na entitetski budžet.
Preispitati motive
Socilog religije Zoran Milošević objašnjava da u svjetovnu penziju odlaze samo sveštenici, ali ne i monasi, odnosno vladike – koji se na tu funkciju biraju doživotno. Zato Milošević smatra da motive Vlade za dodjelu penzija vladikama treba dobro preispitati:
„On može biti politički u smislu da neki od vladika više nije podoban, pa na taj način mu se sprema jedan svileni gajtan da se smijeni i dovede drugi, poslušniji vladika. Ili može biti način da se zahvali određenim ljudima, prije svega, vladikama, za doprinos koji su oni dali, pa je uzeto na ovaj način, što je po meni poprilično trapavo.“
Lider Nove socijalističe partije Zdravko Krsmanović smatra da religijske zajednice u BiH imaju prevelik uticaj na političke procese:
„U svim normalnim, demokratskim civilizovanim društvima ovaj odnos mora biti izričito naglašen: na svaki način pokušavati spriječiti infiltraciju vjerskih veliko dostojnika u političke procese - jer onda to nije dobro i onda dolazite u poziciju da nastaje ovo što sada trenutno imamo na prostorima BiH, da, mletene, ne možete povući nikakvu granicu između religijskih institucija i političkih partija, već to postaje sve spojeno u jedno. I imate naglašene podjele i naglašene odnose koji sigurno u budućnosti mogu dovesti i do konflikta.“
Mišljenje ekonomiste Damira Miljevića je da izuzetne penzije treba da postoje jer je to praksa svih zemalja - posebno kada je riječ o porodicama sa troje i više poginulih i zaslužnim sportistima. Miljević ipak naglašava:
„Ono što je vrlo problematično i pitanje koje treba postaviti vlasti, i svjetovnoj i duhovnoj, je da li mi pravimo sekularnu ili religijsku državu, s obzirom da ne vidim nikakvog povoda da crkveni velikodostojnici primaju izuzetne penzije.“
„Mislim da je to neprihvatljivo i za predstavnika SPC s obzirom da bi oni trebali biti na strani prosječnog građanina, vjernika i ne bi smjeli ni po tom osnovu razlikovati se od njih", kaže Momir Dejanović.
Da će se crkveni velikodostojnici i te kako razlikovati od prosječnog građanina Republike Srpske svjedoči i podatak da će njihova godišnja primanja koštati poreske obveznike gotovo 110.000 maraka.
Među 39 zaslužnih, pravo na takvu penziju ostvariće i vladika zvorničko-tuzlanski Vasilije, banjalučki Jefrem i mitropolit dabrobosanski Nikolaj. Tako će samo za trojicu crkvenih poglavara poreski obveznici RS izdvajati godišnje više od 110.000 maraka.
Izuzetne penzije na koje u Republici Srpskoj ima pravo nešto manje od 40 lica, zakonskim izmjenama treba da se finansiraju iz entitetskog budžeta umjesto iz Fonda penzijsko-invalidskog osiguranja, što je do sada bio slučaj.
Mjesečni iznos te penzije je u visini 10 prosječnih penzija, ili oko 3.000 maraka, a pravo na nju imaju neki bivši političari Republike Srpske, nekadašnji olimpijci, porodice sa troje i više poginulih u proteklom ratu, kao i trojica poglavara Srpske pravoslavne crkve.
Direktor Centra za humanu politiku iz Doboja Momir Dejanović tumači potez entitetskih vlasti kojim su vladikama dodijeljene penzije:
"Te penzije i ostalo što daju vjerskim zajednicama ili predstavnicama vjerskih zajednica u funkciji je političkog ili predizbornog podmićivanja", ocjenjuje Momir Dejanović.
„Te penzije i ostalo što daju vjerskim zajednicama ili predstavnicama vjerskih zajednica u funkciji je političkog ili predizbornog podmićivanja za vladajuće političke stranke, koje na taj način žele dobiti podršku za očuvanje svoje pozicije u vlasti ili napraviti što bolji izborni rezultat s tom vrstom podrške.“
Vlada RS donijela je odluku o dodjeli zaslužnih penzija crkvenim poglavarima prije godinu dana, pred opšte izbore u BiH, ali je Ustavni sud entiteta početkom 2011. proglasio neustavnom odredbu Zakona o PIO kojom su te penzije regulisane.
Sud je zaključio da je osporenom odredbom povrijeđeno ustavno načelo ravnopravnosti građana, jer je Vlada bez zakonom utvrđenih kriterijuma dala privilegije pojedincima.
Usprkos odluci Ustavnog suda, vlasti RS nisu odustale od svog nauma, pa su zaslužne penzije prebacili s Fonda PIO na entitetski budžet.
Preispitati motive
Socilog religije Zoran Milošević objašnjava da u svjetovnu penziju odlaze samo sveštenici, ali ne i monasi, odnosno vladike – koji se na tu funkciju biraju doživotno. Zato Milošević smatra da motive Vlade za dodjelu penzija vladikama treba dobro preispitati:
„On može biti politički u smislu da neki od vladika više nije podoban, pa na taj način mu se sprema jedan svileni gajtan da se smijeni i dovede drugi, poslušniji vladika. Ili može biti način da se zahvali određenim ljudima, prije svega, vladikama, za doprinos koji su oni dali, pa je uzeto na ovaj način, što je po meni poprilično trapavo.“
Lider Nove socijalističe partije Zdravko Krsmanović smatra da religijske zajednice u BiH imaju prevelik uticaj na političke procese:
„U svim normalnim, demokratskim civilizovanim društvima ovaj odnos mora biti izričito naglašen: na svaki način pokušavati spriječiti infiltraciju vjerskih veliko dostojnika u političke procese - jer onda to nije dobro i onda dolazite u poziciju da nastaje ovo što sada trenutno imamo na prostorima BiH, da, mletene, ne možete povući nikakvu granicu između religijskih institucija i političkih partija, već to postaje sve spojeno u jedno. I imate naglašene podjele i naglašene odnose koji sigurno u budućnosti mogu dovesti i do konflikta.“
Mišljenje ekonomiste Damira Miljevića je da izuzetne penzije treba da postoje jer je to praksa svih zemalja - posebno kada je riječ o porodicama sa troje i više poginulih i zaslužnim sportistima. Miljević ipak naglašava:
„Ono što je vrlo problematično i pitanje koje treba postaviti vlasti, i svjetovnoj i duhovnoj, je da li mi pravimo sekularnu ili religijsku državu, s obzirom da ne vidim nikakvog povoda da crkveni velikodostojnici primaju izuzetne penzije.“
„Mislim da je to neprihvatljivo i za predstavnika SPC s obzirom da bi oni trebali biti na strani prosječnog građanina, vjernika i ne bi smjeli ni po tom osnovu razlikovati se od njih", kaže Momir Dejanović.
Da će se crkveni velikodostojnici i te kako razlikovati od prosječnog građanina Republike Srpske svjedoči i podatak da će njihova godišnja primanja koštati poreske obveznike gotovo 110.000 maraka.