Kosovska kriza i proglašenje nezavisnosti uvela je RS u demokratsku pobunu, ocijenio je sasvim jasno dešavanja u ovom bh entitetu njegov premijer Milorad Dodik. Entitetska skupština je u stalnom zasjedanju, donose se rezolucije i objavljuju odluke, dok je politička aktivnost, kada je u pitanju Kosovo, u Federaciji potpuno zamrla. Bez javno iznesenih stavova i političkih izjava potpuno je izignorisana činjenica da se kriza iz susjedne zemlje prelila u BiH.
Član Predsjedništva BiH Haris Silajdžić vjeruje da novonastala situacija nije i neće produbiti podjele u zemlji jer već dosta dugo čitava regija živi u znaku Kosova:
«Ja mislim da se radi o pokušajima nekih političkih snaga da to učine. Mi živimo u regiji u znaku Kosova već dugo i ko je htio napraviti vezu sa Kosovom, ko nije htio.. Zvanični Beograd je pravio. Prave i ove snage koje žele unijeti nemir jer smatraju da im je ovo prilika da završe neke svoje poslove. Od toga nema ništa. Bosna i Hercegovina će ostati suverena i sa svojim teritorijalnim integritetom i međunarodnim subjektivitetom. To je činjenica oko koje nema govora.»
Predsjedništvo BiH ranije je saopštilo da za još neko vrijeme neće raspravljati niti se određivati prema statusu Kosova, što Silajdžić smatra mudrom odlukom:
«Rekli smo da sada nećemo raspravljati o tome. Mislim da je to dobra i mudra odluka. Nismo doveli u pitanje konsenzus oko tog pitanja u Predsjedništvu i o tome treba voditi računa. Mislim da smo dobro postupili.»
Za predsjednika SDA Sulejmana Tihića bilo kakvo određenje BiH po pitanju Kosova u ovom trenutku može imati višestruke posljedice:
«Političari su ipak svjesni da donošenje jedne takve odluke o priznanju bi samo zaoštrilo situaciju u BiH. Isto tako, uz svaku odluku ili najavu odluke o nekakvom referendumu o odcjepljenju Republike Srpske od Bosne i Hercegovine, moramo uvijek biti svjesni da to znači rat i da nema druge opcije. Ovo što se desilo u Srbiji i na Kosovu, to je stvar druge države. Mi ne smijemo ništa otežavati. Ne trebamo priznavati Kosovo sve do onog momenta dok se odnosi u BiH ne urede tako da sve postane puni konsenzus.»
Potpredsjednik Hrvatske demokratske zajednice Marinko Čavara smatra da nema potreba za odgovorom u Federaciji na vrlo živu političku aktivnost u RS te ne vidi da su se dva entiteta posljednjim dešavanjima udaljila na bilo koji način:
«Mislim da nisu udaljeniji nakon kosovske krize, nakon proglašenja neovisnosti Kosova. Ja ne znam šta bi drugo u Federaciji trebalo biti osim da se radi normalno, da se radi na donošenju zakona i odluka koje će biti na tragu što normalnijeg funkcioniranja života u BiH.»
Istovremeno, poslanik SDP-a u paralemntu Federacije Nermin Nikšić ističe da je nezavisnost Kosova, iako činjenica koju neće biti moguće promijeniti, značajno uticala na čitav region, a naročito na BiH:
«Vanredni odnosi, samo u manjoj mjeri, su i u susjednoj Republici Hrvatskoj. Ne samo u Bosni i Hercegovini. Sasvim sigurno da će ti događaji imati odraza na stanje i stabilnost i države BiH, pa i entiteta, jer govorimo u ovom trenutku o entitetima, gdje je, najmanje u jednom, gotovo vanredno stanje. Kad govorimo o dijelu koji se odnosi na krizu vlasti u BiH, imamo činjenicu da su oni bili nespremni kao vlast i na puno manje izazove od ovog izazova kakav je proglašavanje nezavisnosti Kosova. Niko ozbiljan nije ni očekivao od njih da mogu suvislo reagovati i da mogu imati pripremljene odgovore na eventualnu vanrednu situaciju, kakva se ovdje dešava.»