Od ukupnog broja zaposlenih u lokalnoj samoupravi u RS, 92 % čine Srbi, 5 % Bošnjaci, 2 % Hrvati te 1 % ostali, navodi se u Informaciji koju je usvojila Narodna Skupština RS. U 45 sredina na konkurse se nije prijavio nijedan Bošnjak, a u 55 opština za posao se nije prijavio nijedan Hrvat.
Vanja Balić, 22-godišnja Banjalučanka, po nacionalnosti Hrvatica, prošle godine završila je na Filozofskom fakultetu u Banjaluci jezik i književnost. Prijavila se na četiri konkursa – bezuspješno:
„Ne znam koji je problem, jer kad god sam slala prijavu, uvijek sam bila odbijena, kao – primljen je neko drugi, ili je poništen konkurs. Bio je skoro aktuelan konkurs za Arhiv, pa su me poslije dva mjeseca zvali na razgovor. Poslije toga, poslali su mi obavijest da je, eto, konkurs poništen.“
O razlozima zašto već pet godina prima samo odbijenice, iako se javlja na sve konkurse u javnim institucijama i ispunjava sve uslove, Banjalučanin Saša Čotar, po nacionalnosti Slovenac, kaže:
„Nisam bio član SNSD-a i nisam Srbin. Eto, u tome je problem.“
Problem je u nepostojanju sankcija za nesprovođenje zakona, kaže predsjedavajući Kluba delegata iz reda hrvatskog naroda u Vijeću naroda RS, Tomislav Tomljanović:
„Ne ispunjava se ni Ustav ni zakon. Mi uporno tražimo da se nama osigura pravna sigurnost. To je problem. Radi se o tome da se to ne želi uraditi. Zakon je definirao što treba uraditi, a neko drugi treba reći kako to uraditi. Sama Vlada nije provela Ustav, jer u Vladi nema zaposlenih Bošnjaka i Hrvata, izuzev onih ministara.“
Ukupan broj zaposlenih u jedinicama lokalne samouprave u Republici Srpskoj u 2008. godini bio je 5.085, od čega 92 odsto ili 4.672 čine Srbi, 250 ili pet odsto Bošnjaci, 85 ili dva odsto Hrvati i 78 ili jedan odsto zaposlenih je iz reda ostalih. Ovo najbolje pokazuje da se u entitetu Republika Srpska vodi jedna etnička diskriminacija prema etničkim manjinama, kaže poslanik Stranke za BiH Adib Džozić:
„...iako i prema Ustavu i prema važećim zakonima i Bošnjaci i Hrvati su konstitutivni narodi u entitetu RS. Ovo, svedemo li na životnu praksu realne stvarnosti, znači nastavak etničkog čišćenja Bošnjaka i Hrvata iz ovog entiteta, za što najveću odgovornost upravo snosi aktuelna vlast u RS.“
Poslanik vladajućeg Saveza nezavisnih socijaldemokrata, Nikola Baštinac:
„Mislim da postoji diskriminacija svih nacija, ali tu nije u pitanju ponašanje vlasti, nego je u pitanju ekonomska realnost u kojoj mi živimo.“
Poslanik Stranke demokratske akcije, Zinajda Hošić, misli da ne postoji politička volja da se u jedinicama lokalne samouprave zapošljavaju predstavnici Bošnjaka i Hrvata:
„Od 63 jedinice lokalne samouprave, koliko ih ima u RS, u 19 tih jedinica, to znači u opštinama, zaposleni su samo Srbi. Zašto nemaju prednost Bošnjaci, kao što je to propisano članom 119., ako ispunjavaju, normalno, uslove konkursa?“
Ne stoje ocjene da se u organima lokalne samouprave ne prima dovoljan broj ljudi drugih nacionalnosti, kaže poslanik Partije demokratskog progresa u Narodnoj skupštini Borislav Borenović:
„Od ukupno prijavljenih na konkurse u lokalnoj zajednici, radi se o oko 1400 ljudi, prijavilo se svega oko sedam posto Bošnjaka, a od ukupno primljenih, primljeno je preko deset posto Bošnjaka. Od broja prijavljenih i broja primljenih, najveći broj je Bošnjaka. Ali, imamo situaciju da se ne prijavljuje dovoljno veliki broj Bošnjaka na određena radna mjesta. To je vjerovatno zato što ne ispunjavaju uslove za određena radna mjesta.“
Tomislav Tomljanović:
„Stvar je u tome da se mi kunemo u Dejton, a ne provodimo ga. U Dejtonskom sporazumu, između ostalog piše da su entiteti multietnički i da se to mora osigurati. Neka aktuelne vlasti izvole otići u Norvešku, pa naći dovoljan broj Bošnjaka i Hrvata, da ih vrate na posao. Da su samo vratili radnike u javne institucije, situacija bi bila drugačija.“
„Ne znam koji je problem, jer kad god sam slala prijavu, uvijek sam bila odbijena, kao – primljen je neko drugi, ili je poništen konkurs. Bio je skoro aktuelan konkurs za Arhiv, pa su me poslije dva mjeseca zvali na razgovor. Poslije toga, poslali su mi obavijest da je, eto, konkurs poništen.“
O razlozima zašto već pet godina prima samo odbijenice, iako se javlja na sve konkurse u javnim institucijama i ispunjava sve uslove, Banjalučanin Saša Čotar, po nacionalnosti Slovenac, kaže:
„Nisam bio član SNSD-a i nisam Srbin. Eto, u tome je problem.“
Problem je u nepostojanju sankcija za nesprovođenje zakona, kaže predsjedavajući Kluba delegata iz reda hrvatskog naroda u Vijeću naroda RS, Tomislav Tomljanović:
„Ne ispunjava se ni Ustav ni zakon. Mi uporno tražimo da se nama osigura pravna sigurnost. To je problem. Radi se o tome da se to ne želi uraditi. Zakon je definirao što treba uraditi, a neko drugi treba reći kako to uraditi. Sama Vlada nije provela Ustav, jer u Vladi nema zaposlenih Bošnjaka i Hrvata, izuzev onih ministara.“
Ukupan broj zaposlenih u jedinicama lokalne samouprave u Republici Srpskoj u 2008. godini bio je 5.085, od čega 92 odsto ili 4.672 čine Srbi, 250 ili pet odsto Bošnjaci, 85 ili dva odsto Hrvati i 78 ili jedan odsto zaposlenih je iz reda ostalih. Ovo najbolje pokazuje da se u entitetu Republika Srpska vodi jedna etnička diskriminacija prema etničkim manjinama, kaže poslanik Stranke za BiH Adib Džozić:
„...iako i prema Ustavu i prema važećim zakonima i Bošnjaci i Hrvati su konstitutivni narodi u entitetu RS. Ovo, svedemo li na životnu praksu realne stvarnosti, znači nastavak etničkog čišćenja Bošnjaka i Hrvata iz ovog entiteta, za što najveću odgovornost upravo snosi aktuelna vlast u RS.“
Poslanik vladajućeg Saveza nezavisnih socijaldemokrata, Nikola Baštinac:
„Mislim da postoji diskriminacija svih nacija, ali tu nije u pitanju ponašanje vlasti, nego je u pitanju ekonomska realnost u kojoj mi živimo.“
Poslanik Stranke demokratske akcije, Zinajda Hošić, misli da ne postoji politička volja da se u jedinicama lokalne samouprave zapošljavaju predstavnici Bošnjaka i Hrvata:
„Od 63 jedinice lokalne samouprave, koliko ih ima u RS, u 19 tih jedinica, to znači u opštinama, zaposleni su samo Srbi. Zašto nemaju prednost Bošnjaci, kao što je to propisano članom 119., ako ispunjavaju, normalno, uslove konkursa?“
Ne stoje ocjene da se u organima lokalne samouprave ne prima dovoljan broj ljudi drugih nacionalnosti, kaže poslanik Partije demokratskog progresa u Narodnoj skupštini Borislav Borenović:
„Od ukupno prijavljenih na konkurse u lokalnoj zajednici, radi se o oko 1400 ljudi, prijavilo se svega oko sedam posto Bošnjaka, a od ukupno primljenih, primljeno je preko deset posto Bošnjaka. Od broja prijavljenih i broja primljenih, najveći broj je Bošnjaka. Ali, imamo situaciju da se ne prijavljuje dovoljno veliki broj Bošnjaka na određena radna mjesta. To je vjerovatno zato što ne ispunjavaju uslove za određena radna mjesta.“
Tomislav Tomljanović:
„Stvar je u tome da se mi kunemo u Dejton, a ne provodimo ga. U Dejtonskom sporazumu, između ostalog piše da su entiteti multietnički i da se to mora osigurati. Neka aktuelne vlasti izvole otići u Norvešku, pa naći dovoljan broj Bošnjaka i Hrvata, da ih vrate na posao. Da su samo vratili radnike u javne institucije, situacija bi bila drugačija.“