Ukupni dug Republike Srpske, prema izvještaju entitetske vlade, na kraju 2016. godine iznosio je 2,720 milijarde evra. Iako Vlada RS tvrdi da sa dugom nema problema i da svoje obaveze izmiruje redovno, opozicija i ekonomisti upozoravaju da stanje nije dobro i da će biti još gore.
Ukupan dug Republike Srpske na kraju prošle godine povećan je za 81 milion i sada iznosi dvije milijarde i 720 miliona evra, što je više od 57 posto bruto društvenog proizvoda (BDP).
„Ukupan dug iz godine u godinu ima, nažalost, tendenciju rasta, i ne možemo reći da su ovi podaci iznenađujući“, kaže izvršni direktor udruženja ekonomista SWOT, Saša Grabovac.
Od ukupnog duga, na spoljni se odnosi 1 milijarda i 584 miliona evra, a na unutrašnji 1,136 milijarde evra.
Opozicija u ovom bh. entitetu već godinama upozorava na opasnost stalnog zaduživanja. Poslanik SDS-a Narodnoj skupštini RS, Nedeljko Glamočak, kaže da aktuelna vlast ništa drugo i ne zna osim da se zadužuje da bi vratila prethodne dugove:
„Ono što je najopasnije, što je opasnost za Republiku Srpsku, jeste ono što ova Vlada i radi – da ćemo sva prirodna bogatstva založiti za dugove. I to je dugoročno najveća ekonomska opasnost za Republiku Srpsku i njene građane.“
Jelena Trivić, iz Programskog savjeta PDP-a za ekonomiju, kaže da će zbog velikih dugova, u narednom periodu biti još gore. Samo iduće godine, po osnovu kredita, Republika Srpska mora da vrati 460 miliona evra, što je pola budžetskih prihoda.
„Čak i ove godine Republika Srpska u tom smislu ima problema s obzirom na to da je servis ovogodišnjeg duga preko 400 miliona eura, direktno iz budžeta se vraća 375 miliona. S obzirom na to da se dug mora vraćati, da je on prvi na redu isplate iz budžeta, pa tek onda dolaze penzioneri i sve ostale budžetske kategorije, imamo stalna kašnjenja u isplatama za sve ostale kategorije“, kaže Trivić.
Vlada vodi intenzivne pregovore oko restrukturiranja javnog duga: Zoran Tegeltija
Entitetski ministar finansija Zoran Tegeltija nedavno je izjavio da Vlada vodi intenzivne pregovore oko restrukturiranja javnog duga. Ovo bi, prema riječima Jelene Trivić, bilo samo odlaganje problema na neko vrijeme:
„To ovoj vlasti zapravo jeste jedini cilj – kako da izdrže do izbora, a da ne dođe do kašnjenja isplata nekim masovnijim, brojnijim kategorijama stanovništva, kao što su penzioneri i budžetski korisnici, u smislu plata. Za sada ova kašnjenja poljoprivredi i socijalnim kategorijama, za borački dodatak, nisu dovoljna da bi napravila neki veći socijalni bunt.“
Ekonomisti vjeruju da će Vlada, da bi namirila nedostajuća sredstva, posegnuti za novim porezima privredi i građanima.
„Mogućnost zaduženja Republike Srpske, odnosno Bosne i Hercegovine, ako gledamo o cjelini, nije na zavidnom nivou tako da u nekom narednom periodu građani i privrednici vjerovatno mogu očekivati povećanje nekih opterećenja“, kaže Saša Grabovac.
Predsjednik Udruženja poslodavaca Republike Srpske Dragutin Škrebić smatra da se treba kroz zajednički rad tražiti rješenje za izlaz iz trenutne situacije.
„Novih nameta sigurno neće biti. Neće moći biti, jer privreda neće moći više podnijeti nove namete. Analiza tog duga se može gledati iz više uglova. Sve zemlje bivše Jugoslavije su zadužene, ali treba vidjeti kako taj dug rješavati. Ja ne mislim da smo mi u nekom beznađu, da ne možemo naći iz ovoga izlaz“, kazao je Škrebić.
S obzirom na trenutni kreditni rejting i otežan pristup međunarodnim finansijskim institucijama, malo je vjerovatno da će aktuelna Vlada RS, koja je obećala privrednicima smanjenje poreza i ukidanje 'parafiskalnih nameta', uspjeti obezbijediti neka veća sredstva. Tako će, po svemu sudeći, građani, kojih je zbog iseljavanja u razvijene zemlje u potrazi za poslom sve manje, morati da vraćaju dug, što bi značilo još dalje osiromašenje stanovništva.