Zaštita vitalnog nacionalnog interesa od suštinskog je značaja u Bosni i Hercegovini jer se time omogućava Bošnjacima, Hrvatima i Srbima da u parlamentarnoj procedure pokrenu pitanja zaštite nacionalnih interesa za koja ocjenjuju da krše prava jednog od tri konstitutivna naroda.
Ova zakonska mogućnost uvrštena je u odluku Ustavnog suda BiH o konstitutivnosti svih na cijeloj teritoriji države, donesena 2000. godine.
Jedanaest godina kasnije, Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, najavljuje da će pokrenuti inicijativu za ukidanje Vijeća naroda tog bh. entiteta, tijela sačinjenog od klubova naroda. On smatra da se radi o instituciji koja nije dejtonska ni ustavna kategorija.
„Mi ćemo sigurno u narednim mjesecima izaći sa određenim prijedlogom kako to uraditi. Postoje različite varijante. Jedna od njih je novi ustav u kome bi se isključila bilo kakva uloga Vijeća naroda“, kaže Dodik.
Sporazum o provedbi odluke Ustavnog suda BiH, kojom se omogućava zaštita vitalnog nacionalnog interesa, 2002. je donio visoki predstavnik. Do tog perioda, Bošnjaci i Hrvati u Republici Srpskoj, a Srbi u Federaciji BiH su tretirani kao manjine, što je predstavljalo temeljno ugrožavanje osnovnih ljudskih prava.
Provedbom odluke, osnovani su Vijeće naroda Republike Srpske i Klub delegata iz reda srpskog naroda u Domu naroda Federalnog parlamenta. Tako su tri konstitutivna naroda dobila priliku da svoja prava ostvare putem vitalnog nacionalnog interesa.
No, ta zakonska mogućnost smeta Miloradu Dodiku, koji ocjenjuje da se time blokira rad zakonodavne vlasti u tom bh. entitetu.
Ravnopravnost je ustavna kategorija
Fadil Banjanović, delegat iz reda bošnjačkog naroda u Vijeću naroda Republike Srpske, Dodikove motive ovako komentariše:
„Zar treba klimati glavom i dizati prst da je snijeg crn? Ako su neki zakoni diskriminirajući, ako neki zakoni ugrožavaju interes jednog naroda, pa zar ne treba to reći, pa zar ne treba to pokrenuti, pa zar ne treba to staviti kao ustavnu kategoriju?“
I Slaviša Šućur, poslanik u Parlamentu Federacije, kaže za naš program da bi ukidanje jedne od institucije zaštite vitalnog nacionalnog interesa značilo direktno kršenje Ustava, odnosno najviših zakonodavnih institucija BiH.
„Činjenica da Vijeće naroda u Republici Srpskoj i Dom naroda u Federaciji na neki način predstavljaju instrumente zaštite. Nažalost, još uvijek to nije najbolje rješenje dok god postoji potreba za zaštitom tih interesa,
ali smatram da bi to odvelo cijelu priču o BiH na jednu potpuno drugu i, bojim se, pogrešnu stranu“, ocjenjuje Šućur.
Pravni stručnjak Kasim Trnka ocjenjuje kako Dodikova najava o pokretanju inicijative za ukidanje Vijeća naroda Republike Srpske predstavlja napad na ustavni poredak BiH, jer je njegova suština, između ostalog, osiguranje ravnopravnosti sva tri konstitutivna naroda na cijeloj njenoj teritoriji.
„Oni se mogu odlučiti na takvu avanturu, ali odmah bi uslijedila intervencija Ustavnog suda koji bi utvrdio da takav jedan potez nije u skladu sa Ustavom BiH. I, naravno, to bi značilo dalje kompromitiranje te politike, ali i dalju destabilizaciju u BiH“, smatra Trnka.
OHR prijetnje shvata ozbiljno
Dodikova najava ukidanja Vijeća naroda Republike Srpske nije ostavila ravnodušnim ni Kancelariju visokog predstavnika u BiH.
U toj međunarodnoj instituciji podsjećaju da je Vijeće naroda formirano kako bi se provela važna odluka Ustavnog suda BiH, te da svaku prijetnju koja upućuje na ukidanje tog tijela shvataju vrlo ozbiljno.
„Analiza zakona koje je Narodna skupština RS donijela u proteklih nekoliko godina pokazuje da Vijeće naroda RS ima veoma ograničen djelokrug u pogledu blokiranja zakona u RS, kako to neki navode. Princip zaštite prava konstitutivnih naroda u cijeloj BiH je čvrsto ugrađen u Ustav BiH i u ustave entiteta. Visoki predstavnik će svakako ovo pitanje pratiti sa velikom pažnjom“, prenosi Ljiljana Radetić, portparolka OHR-a.
I dok neki analitičari ocjenjuju kako je najava predsjednika Republike Srpske da ukine Vijeće naroda njegov pokušaj homogenizacije Srba uoči opštinskih izbora u BiH naredne godine, drugi kažu da to što je naumio nije moguće provesti.
Tim prije što je za to potreban pristanak svakog kluba unutar Vijeća, ali i da se Ustav Republike Srpske ne može mijenjati bez volje sva tri naroda.
Ova zakonska mogućnost uvrštena je u odluku Ustavnog suda BiH o konstitutivnosti svih na cijeloj teritoriji države, donesena 2000. godine.
Jedanaest godina kasnije, Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, najavljuje da će pokrenuti inicijativu za ukidanje Vijeća naroda tog bh. entiteta, tijela sačinjenog od klubova naroda. On smatra da se radi o instituciji koja nije dejtonska ni ustavna kategorija.
„Mi ćemo sigurno u narednim mjesecima izaći sa određenim prijedlogom kako to uraditi. Postoje različite varijante. Jedna od njih je novi ustav u kome bi se isključila bilo kakva uloga Vijeća naroda“, kaže Dodik.
Sporazum o provedbi odluke Ustavnog suda BiH, kojom se omogućava zaštita vitalnog nacionalnog interesa, 2002. je donio visoki predstavnik. Do tog perioda, Bošnjaci i Hrvati u Republici Srpskoj, a Srbi u Federaciji BiH su tretirani kao manjine, što je predstavljalo temeljno ugrožavanje osnovnih ljudskih prava.
Provedbom odluke, osnovani su Vijeće naroda Republike Srpske i Klub delegata iz reda srpskog naroda u Domu naroda Federalnog parlamenta. Tako su tri konstitutivna naroda dobila priliku da svoja prava ostvare putem vitalnog nacionalnog interesa.
No, ta zakonska mogućnost smeta Miloradu Dodiku, koji ocjenjuje da se time blokira rad zakonodavne vlasti u tom bh. entitetu.
Ravnopravnost je ustavna kategorija
Fadil Banjanović, delegat iz reda bošnjačkog naroda u Vijeću naroda Republike Srpske, Dodikove motive ovako komentariše:
„Zar treba klimati glavom i dizati prst da je snijeg crn? Ako su neki zakoni diskriminirajući, ako neki zakoni ugrožavaju interes jednog naroda, pa zar ne treba to reći, pa zar ne treba to pokrenuti, pa zar ne treba to staviti kao ustavnu kategoriju?“
I Slaviša Šućur, poslanik u Parlamentu Federacije, kaže za naš program da bi ukidanje jedne od institucije zaštite vitalnog nacionalnog interesa značilo direktno kršenje Ustava, odnosno najviših zakonodavnih institucija BiH.
„Činjenica da Vijeće naroda u Republici Srpskoj i Dom naroda u Federaciji na neki način predstavljaju instrumente zaštite. Nažalost, još uvijek to nije najbolje rješenje dok god postoji potreba za zaštitom tih interesa,
„Oni se mogu odlučiti na takvu avanturu, ali odmah bi uslijedila intervencija Ustavnog suda koji bi utvrdio da takav potez nije u skladu sa Ustavom BiH", kaže pravni stručnjak Kasim Trnka.
ali smatram da bi to odvelo cijelu priču o BiH na jednu potpuno drugu i, bojim se, pogrešnu stranu“, ocjenjuje Šućur.
Pravni stručnjak Kasim Trnka ocjenjuje kako Dodikova najava o pokretanju inicijative za ukidanje Vijeća naroda Republike Srpske predstavlja napad na ustavni poredak BiH, jer je njegova suština, između ostalog, osiguranje ravnopravnosti sva tri konstitutivna naroda na cijeloj njenoj teritoriji.
„Oni se mogu odlučiti na takvu avanturu, ali odmah bi uslijedila intervencija Ustavnog suda koji bi utvrdio da takav jedan potez nije u skladu sa Ustavom BiH. I, naravno, to bi značilo dalje kompromitiranje te politike, ali i dalju destabilizaciju u BiH“, smatra Trnka.
OHR prijetnje shvata ozbiljno
Dodikova najava ukidanja Vijeća naroda Republike Srpske nije ostavila ravnodušnim ni Kancelariju visokog predstavnika u BiH.
U toj međunarodnoj instituciji podsjećaju da je Vijeće naroda formirano kako bi se provela važna odluka Ustavnog suda BiH, te da svaku prijetnju koja upućuje na ukidanje tog tijela shvataju vrlo ozbiljno.
„Analiza zakona koje je Narodna skupština RS donijela u proteklih nekoliko godina pokazuje da Vijeće naroda RS ima veoma ograničen djelokrug u pogledu blokiranja zakona u RS, kako to neki navode. Princip zaštite prava konstitutivnih naroda u cijeloj BiH je čvrsto ugrađen u Ustav BiH i u ustave entiteta. Visoki predstavnik će svakako ovo pitanje pratiti sa velikom pažnjom“, prenosi Ljiljana Radetić, portparolka OHR-a.
I dok neki analitičari ocjenjuju kako je najava predsjednika Republike Srpske da ukine Vijeće naroda njegov pokušaj homogenizacije Srba uoči opštinskih izbora u BiH naredne godine, drugi kažu da to što je naumio nije moguće provesti.
Tim prije što je za to potreban pristanak svakog kluba unutar Vijeća, ali i da se Ustav Republike Srpske ne može mijenjati bez volje sva tri naroda.