U Bosni i Hercegovini i zemljama regiona na sceni je sprega religije i politike, pri čemu religijske zajednice imaju dobro uhodan kurs i u službi su nacije i vlasti. Ovo tvrde neki od istaknutijih disidenata i kritičara aktuelnog stanja društava u zemljama bivše Jugoslavije, uz riječi kako su rijetki oni – posebno u vjerskim zajednicama – koji se tome suprotstavljaju, pa se teško može reći da su države u regionu sekularne, iako se one kao takve zvanično predstavljaju.
Sarajevski advokat i nekadašnji urednik nezavisnog magazina "Dani", Senad Pećanin, tvrdi da nacionalizam, u savezu politike i crkve, nanosi dugotrajne i nepopravljive štete po sve građane.
"Naime, religijske zajednice su, na žalost, su danas postale 'porodilišta' nacionalizma, ksenofobije i nekritičkog prihvatanja mitova o prošlosti vlastite nacije ili religijske grupe", naglasio je Pećanin.
Ovdašnje religije ne interesira pojedinac
Štaviše, profesor Amer Bahtijar iz mostarskog Centra za kritičko mišljenje, tvrdi da religija u Bosni i Hercegovini ima dobro uhodan kurs i u službi je kolektiviteta – države, nacije i vlasti.
"Ovdašnje religije kroz povijest nikada nisu se zainteresovale za pojedinca, njegove potrebe, želje i osjećaje. I nigdje kao tu se ne vidi sva izdaja ideja utemeljitelja religije i upravo na toj izdaji nastala je religija koja je iz svog učenja izbacila Boga", ocjenjuje Bahtijar.
S lijeva na desno: fra Drago Bojić, Amer Bahtijar i Senad Pećanin, Mostar, foto: Mirsad Behram
Malo je onih pripadnika vjerskih zajednica, tvrde kritičari, koji su se simbiozi vjere i politike usprotivili. Jedan od njih je fra Drago Bojić, franjevac na službi u Jajcu, koji je još prije tri godine smijenjen sa mjesta urednika franjevačkog mjesečnika "Svjetlo riječi", a zabranjeno mu je i da predaje na Franjevačkoj teologiji u Sarajevu.
"Sprega politike i religije, odnosno politizacija religije i sakralizacija politike, jasno, u kombinaciji još sa nacionalnim i etničkim elementima da je to ponajveći problem i bio, na žalost, i ostao i u ovoj zemlji i na ovim prostorima", izjavio je fra Drago Bojić za RSE o odnosu vjerskih zajednica i politike.
Zato se, smatra Bojić, teško može govoriti o bilo kojem društvu na ovim prostorima da je sekularno.
"Da bi se neko društvo zvalo sekularnim društvom, onda bi naravno najprije moralo doći do odvajanja političkog i religijskog. Zatim, moralo bi se govoriti onda o pravima manjina, uopće o ljudskim pravima. To nije, naprosto, slučaj na ovim prostorima", objasnio je Bojić.
Kritika i mase
U Mostaru je promovirana i Bojićeva knjiga pod naslovom "Zlato i tamjan – kritički osvrt na politiku i religiju", u kojoj su sakupljeni komentari o političkoj situaciji u BiH, prije svega, o nacionalizmu, ali je i kritika religijskih struktura i institucija.
Poznati hrvatski novinar i pisac, jedan od osnivača nekada čuvenog splitskog satiričnog lista "Feral Tribune", Viktor Ivančić smatra da knjiga fra Drage Bojića takođe upućuje najžešću kritiku oportunizmu.
Viktor Ivančić, Mostar, foto: Mirsad Behram
"Kritiku onoj tupoj masi, koja šutljivo hoda za zastavama i vođama od jedne do druge historijske gadosti", istakao je Ivančić.
Ivančić podsjeća na nekolicinu bosanskih franjevaca, koji su se protivili nacionalizmu i u vrijeme rata i nakon njega, zbog čega su nerijetko optuživani za dvostruku izdaju.
"Optuženi za izdaju od politike koja je taj nacionalizam emitirala i od crkve kojoj pripadaju, koja je te politike uredno sve vrijeme servisirala", naveo je Ivančić.