Prve reakcije analitičara iz Hrvatske kažu kako se radi o velikoj pobjedi Prištine, nakon koje će uslijediti novi val priznanja Kosova.
„Makar se to mišljenje čini vrlo jednoznačnim, moramo biti spremni na različite interpretacije,“ upozorava u izjavi za naš radio dugogodišnji vanjskopolitički savjetnik bivšeg hrvatskog predsjednika Stipe Mesića - Tomislav Jakić.
„Iz činjenice da je Međunarodni sud rekao kako proglašenjem nezavisnosti Kosova nije povrijeđeno međunarodno pravo, službeni Beograd će vjerojatno pročitati rečenicu – sud nije rekao da je to u skladu s međunarodnim pravom! Prema tome, mislim da će i jedna i druga strana koje su involvirane tvrditi da je to pobjeda za njih. Objektivno gledano – to je velika pobjeda za Kosovo i logično je očekivati da će ona povući za sobom jedan novi – neću reći val, ali jedan novi ne baš beznačajan broj novih priznanja. Danas je to 69, a ne bi me čudilo da se to u bliskoj budućnosti popne na 100!“ kaže on.
„Rječnikom pučkih poslovica – sila boga ne moli,“ kazao je za RSE politički analitičar Žarko Puhovski.
„Drugim riječima, pravo ne može s realnošću izići na kraj kada se radi o realnosti ovakvog tipa – a to znači državnoj tvorevini ili političkoj zajednici, ako tako hoćete, koju je već priznalo gotovo 70 država na svijetu. Dakle, pravo protiv realnosti ne može i vjerojatno ne treba ići, i to je nešto što se kao stav sa visokom vjerojatnošću trebalo očekivati," rekao je Puhovski.
Posljedice po stabilnost ovisiće o ponašanju Beograda
Kratkoročnih implikacija ove odluke nema, ali ima - srednjeročno, kaže profesor Puhovski.
„Na srednji rok to će – nadam se – olakšati nekome u Srbiji, nadam se već predsjedniku Tadiću, odluku da pregrize i kaže u javnosti da se realnosti u Srbiji moraju prihvaćati,“ smatra on.
Moguće posljedice ove odluke po stabilnost regije u najvećoj mjeri ovise o ponašanju službenog Beograda, kaže gospodin Jakić.
„Ako službeni Beograd prihvati ono što je predsjednik Mesić u vrijeme svog mandata uporno ponavljao – da su stvoreni novi realiteti i da Beograd u svojem interesu i u interesu Srba na Kosovu mora s neovisnim Kosovom pronaći jedan modus vivendi - onda će stvari ići dalje u pozitivnom smjeru. Ako će Beograd uporno ustrajati na tezi – 'Kosovo je dio Srbije' i odbijati svaki kontakt, pa čak kao što smo vidjeli prigodom inauguracije predsjednika Josipovića, odbijati i nazočnost tamo gdje su predstavnici Kosova, onda možemo računati sa daljnjom neuralgičnom točkom u jugoistočnoj Europi,“ smatra Jakić.
Hrvatska je priznala Kosovo 19.ožujka 2008. godine, a na u raspravi pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu u prosincu prošle godine bila je jedna od 14 država koje su tvrdile kako proglašenjem nezavisnosti Kosova nije povrijeđeno međunarodno pravo.
*****
Mogao bi vas interesovati i ovaj tekst:
Beograd neće preispitivati svoje stavove
Makedonija: Priznanje nezavisnosti Kosova je rešeno pitanje
Kosovo je proglasilo nezavisnost 17. februara 2008. godine. U Prištini su tih dana hiljade građana slavile na ulicama, a mnogi su izjavili da je to najsrećniji trenutak njihovog života, kojeg su čekali predugo. Proglašenje nezavisnosti Kosova u Srbiji je izazvalo žestoke reakcije, vlasti su saopštile da nikada neće priznati takvu odluku Prištine. Nakon velikog mitinga protiv nezavisnosti Kosova, koji je usledio 21. februara 2008., u neredima Beogradu zapaljena je i Ambasada SAD-a . Hronologija događanja koja su prethodila proglašenju nezavisnosti Kosova kreće od dolaska Slobodana Miloševića na vlast u Srbiji 1987. godine i nešto kasnijim ukidanjem autonomije Kosova i Vojvodine.
Rasprava pred Međunarodnim sudom pravde (MSP) u Hagu
Uspostavljen 1945, MSP ima dve glavne dužnosti: da rešava pravne sporove između država i daje savetodavna mišljenja o pravnim pitanjima koja su mu upućena od strane tela UN i specijalizovanih agencija. U prvom slučaju, sud donosi presudu koja je obavezujuća i za koju ne postoji pravo žalbe. U drugom slučaju, savetodavna mišljenja o pitanjima kao što je proglašenje nezavisnosti Kosova nemaju obavezujući efekat. Prema tome, oko 130 zemalja koje do sada nisu priznale Kosovo nisu obavezne da to urade nakon objavljivanja savjetodavne odluke prema kojoj proglašenje nezavisnoti Kosova nije suprotno međunarodnom pravu.
Više tekstova o mišljenju MSP-a, kao i o toku rasprave i očekivanjima uoči izricanja mišljenja možete naći OVDE.
„Makar se to mišljenje čini vrlo jednoznačnim, moramo biti spremni na različite interpretacije,“ upozorava u izjavi za naš radio dugogodišnji vanjskopolitički savjetnik bivšeg hrvatskog predsjednika Stipe Mesića - Tomislav Jakić.
„Iz činjenice da je Međunarodni sud rekao kako proglašenjem nezavisnosti Kosova nije povrijeđeno međunarodno pravo, službeni Beograd će vjerojatno pročitati rečenicu – sud nije rekao da je to u skladu s međunarodnim pravom! Prema tome, mislim da će i jedna i druga strana koje su involvirane tvrditi da je to pobjeda za njih. Objektivno gledano – to je velika pobjeda za Kosovo i logično je očekivati da će ona povući za sobom jedan novi – neću reći val, ali jedan novi ne baš beznačajan broj novih priznanja. Danas je to 69, a ne bi me čudilo da se to u bliskoj budućnosti popne na 100!“ kaže on.
„Rječnikom pučkih poslovica – sila boga ne moli,“ kazao je za RSE politički analitičar Žarko Puhovski.
„Drugim riječima, pravo ne može s realnošću izići na kraj kada se radi o realnosti ovakvog tipa – a to znači državnoj tvorevini ili političkoj zajednici, ako tako hoćete, koju je već priznalo gotovo 70 država na svijetu. Dakle, pravo protiv realnosti ne može i vjerojatno ne treba ići, i to je nešto što se kao stav sa visokom vjerojatnošću trebalo očekivati," rekao je Puhovski.
Posljedice po stabilnost ovisiće o ponašanju Beograda
Kratkoročnih implikacija ove odluke nema, ali ima - srednjeročno, kaže profesor Puhovski.
„Na srednji rok to će – nadam se – olakšati nekome u Srbiji, nadam se već predsjedniku Tadiću, odluku da pregrize i kaže u javnosti da se realnosti u Srbiji moraju prihvaćati,“ smatra on.
Moguće posljedice ove odluke po stabilnost regije u najvećoj mjeri ovise o ponašanju službenog Beograda, kaže gospodin Jakić.
„Ako službeni Beograd prihvati ono što je predsjednik Mesić u vrijeme svog mandata uporno ponavljao – da su stvoreni novi realiteti i da Beograd u svojem interesu i u interesu Srba na Kosovu mora s neovisnim Kosovom pronaći jedan modus vivendi - onda će stvari ići dalje u pozitivnom smjeru. Ako će Beograd uporno ustrajati na tezi – 'Kosovo je dio Srbije' i odbijati svaki kontakt, pa čak kao što smo vidjeli prigodom inauguracije predsjednika Josipovića, odbijati i nazočnost tamo gdje su predstavnici Kosova, onda možemo računati sa daljnjom neuralgičnom točkom u jugoistočnoj Europi,“ smatra Jakić.
Hrvatska je priznala Kosovo 19.ožujka 2008. godine, a na u raspravi pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu u prosincu prošle godine bila je jedna od 14 država koje su tvrdile kako proglašenjem nezavisnosti Kosova nije povrijeđeno međunarodno pravo.
*****
Mogao bi vas interesovati i ovaj tekst:
Beograd neće preispitivati svoje stavove
Makedonija: Priznanje nezavisnosti Kosova je rešeno pitanje
Nezavisnost Kosova
Proglašenje nezavisnostiKosovo je proglasilo nezavisnost 17. februara 2008. godine. U Prištini su tih dana hiljade građana slavile na ulicama, a mnogi su izjavili da je to najsrećniji trenutak njihovog života, kojeg su čekali predugo. Proglašenje nezavisnosti Kosova u Srbiji je izazvalo žestoke reakcije, vlasti su saopštile da nikada neće priznati takvu odluku Prištine. Nakon velikog mitinga protiv nezavisnosti Kosova, koji je usledio 21. februara 2008., u neredima Beogradu zapaljena je i Ambasada SAD-a . Hronologija događanja koja su prethodila proglašenju nezavisnosti Kosova kreće od dolaska Slobodana Miloševića na vlast u Srbiji 1987. godine i nešto kasnijim ukidanjem autonomije Kosova i Vojvodine.
Rasprava pred Međunarodnim sudom pravde (MSP) u Hagu
Uspostavljen 1945, MSP ima dve glavne dužnosti: da rešava pravne sporove između država i daje savetodavna mišljenja o pravnim pitanjima koja su mu upućena od strane tela UN i specijalizovanih agencija. U prvom slučaju, sud donosi presudu koja je obavezujuća i za koju ne postoji pravo žalbe. U drugom slučaju, savetodavna mišljenja o pitanjima kao što je proglašenje nezavisnosti Kosova nemaju obavezujući efekat. Prema tome, oko 130 zemalja koje do sada nisu priznale Kosovo nisu obavezne da to urade nakon objavljivanja savjetodavne odluke prema kojoj proglašenje nezavisnoti Kosova nije suprotno međunarodnom pravu.
Više tekstova o mišljenju MSP-a, kao i o toku rasprave i očekivanjima uoči izricanja mišljenja možete naći OVDE.