Prosvjetne vlasti Crne Gore prije par dana su pozvale zemlje Zapadnog Balkana na zajedničku, odlučnu akciju za sprečavanje štancovanja diploma sumnjivog kvaliteta. Tamošnje se tržište rada naime suočilo s velikim problemom neobrazovanog i nestručnog, ali, diplomama bogatog kadra, stečenih na različitim, vrlo upitnim visokoškolskim ustanovama.
Ministarstvo prosvjete je kao ključni problem crnogorskog obrazovnog sistema označilo priliv diploma sa strane, čiji je kvalitet sumnjiv i njegovo rješavanje okarakterisalo kao prioritet u radu.
Portparolka Ministarstva prosvjete Marija Jovović objašnjava da je Crna Gora, u cilju rešavanja ovog pitanja, pokrenula izmjenu domaćeg zakonodavstava. Na pitanje, koji su to sumnjivi fakulteti u regionu, sa kojih u Crnu Goru pristižu diplome sumnjivog kvaliteta, Jovović odgovara:
"To su fakulteti kao Visoka škola Istočno Sarajevo Sokolac, potom Univerzitet u Sarajevu, Univerzitet u Novom Pazaru, Univerzitet u Novom Sadu, Nacionalni i evropski univerzitet u Brčkom. To su različita znanja, različitih menadžera. Mi ćemo konačno do kraja ove godine imati propise koji će se na drugačiji način odnositi prema ovom pitanju.“
Podsjetimo, nedavno je i ministar prosvjete Predrag Bošković ovaj problem okarakterisao kao regionalni - kome je na taj način potrebno pristupiti:
„Sve zemlje regiona treba da ponovo utvrde licenciranje tih obrazovnih institucija, jer smo mi, kao država-potpisnica i Bolonjske deklaracije i raznih preporuka, u obavezi da shodno Lisabonskoj deklaraciji i potpisanim međunarodnim ugovorima priznajemo diplome koje se stiču na univerzitetskim jedinicama u regionu i šire, ako te jedinice imaju dozvolu nadležnog organa zemlje iz koje potiču. Tu smo ograničeni. Zato nam je potrebna zajednička akcija svih država u regionu kako bi se izborili upravo sa tim sumnjivim i manje kvalitetnim univerzitetskim jedinicama koje produkuje te i takve kadrove", konstatovao je Bošković.
Stručnjaci su saglasni u ocjeni da hiperprodukcija kadrova u visokom obrazovanju i diplome sumnjivog kvaliteta urušavaju kvalitet visokog obrazovanja ali, kako kaže Ana Maraš iz Unije poslodavaca Crne Gore, to nije problem samo za obrazovni sistem, nego i za tržište rada:
„Slažem se sa izjavom ministra Boškovića da priznanje obrazovnih isprava predstavlja regionalni problem, pogotovo ako imamo u vidu da sve zemlje regiona prolaze kroz neki period tranzicije i prilagođavanja standardima EU, te da se suočavaju sa istim problemima na tom putu. Preporuka bi bila da se revidira proces priznavanja obrazovnih licenci. Mi se rukovodimo Lisabonskom konvencijom, ali je ipak ona preporuka, ne smatra se obavezujućim pravom EU, već ostavlja slobodu svakoj zemlji potpisnici da u skladu sa svojim specifičnostima kreira sopstvenu politiku priznavanja obrazovnih ustanova", komentariše Ana Maraš.
Da se i zemlje u regionu suočavaju sa sličnim problemom, potvrdio je, prilikom nedavne posjete Crnoj Gori, rektor Univerziteta u Novom Sadu Radovan Pejanović, koji je podsjetio da oni ne priznaju diplome koje dolaze sa, kako je kazao, pojedinih fakulteta „bez tradicije i sumnjivog kvaliteta“. Pejanović kaže da države, zajedničkom akcijom, moraju rješavati ovo pitanje.
„Države u našem regionu su uglavnom partokratske države, jer ima tu partija koje su upletene u razne diplome određenih kadrova. Pitanje je koliko će njima da odgovara da se čačka u tu temu. Ali, to će se morati uraditi ako hoćemo da ozdravimo, da izvršimo reforme, da napravimo zdravo društvo. Onda moramo o svim problemima otvoreno da razgovaramo, da se suočimo sa njim i da ih rješavamo. Nema druge", konstatuje Pejanović.
Ministarstvo prosvjete Crne Gore je sa kolegama u regionu već vodilo razgovore o ovoj temi, ali će, kako kaže Marija Jovović, Crna Gora inicirati novu zajedničku regionalnu akciju.
„To bi bila regionalna inicijativa za podizanje standarda pri licenciranju ustanova školstva, kako se ne bi dešavalo da fakulteti obrazuju nekvalitetan kadar. Potrebno je dobra volja svih nas u regionu da se ovo pitanje na jedan brz i efikasan način riješi jer je činjenica da sve zemlje u regionu imaju vrlo slične probleme kada je u pitanju ispravnost obrazovnih isprava. Potrebna je zajednička strategija i strožija kontrola uprava koje se bave visokim obrazovanjem, što bi svakako doprinijelo rješavanju ovog pitanja. Mi ćemo nastojati sa kolegama, pogotovo iz regiona, da postignemo dogovor o ovom pitanju i da napravimo jednu strategiju koja će na bolji način kontrolisati same ustanove i voditi računa prilikom davanja licenci ovim ustanovama", navodi Marija Jović.
Da li se i kako problem stečenih sumnjivih fakultetskih diploma reflektuje na crnogorsko tržište rada i ko ima prednost prilikom zapošljavanja - student sa sumnjivom diplomom i visokom prosječnom ocjenom ili onaj sa diplomom fakulteta sa tradicijom, ali prosječnom ocjenom sedam, objašnjava Predrag Novaković, savjetnik Zavoda za zapošljavanje Crne Gore:
„Iskustva su da poslodavci ne pridaju tome puno značaja. Oni su svjesni da su kriterijumi na nekim fakultetima možda ispod nivoa kriterijuma na nekim drugim fakultetima. To se na tržištu rada odlično zna. Svi znaju koji fakulteti pružaju kvalitetna znanja i vještine, koji fakulteti precjenjuju svoje ocjene. Kada dođete na razgovor za posao, poslodavac traži od vas konkretne odgovore. U svakom slučaju, tržište rada vrlo dobro zna da vrednuju diplome", kaže Novaković.