U Doboju je ponovo aktuelizirana priča o izgradnji regionalne sanitarne deponije na kojoj bi završavalo smeće iz više opština oba entiteta Bosne i Hercegovine - o čemu se govori u posljednjih desetak godina. Za sada je poznata lokacija, ali je i dalje neizvjesno ko bi finansirao izgradnju te deponije.
Buduća regionalna deponija trebalo bi da bude izgrađena na zemljištu koje se nalazi u blizini postojeće deponije u okolini Doboja. Na taj način bilo bi sanirano i ovo odlagalište smeća koje je u katastrofalnom stanju.
"Dobili smo od Vlade Republike Srpske odobrenje za eksproprijaciju zemljišta u trenutno postojećoj lokaciji deponije na prostoru Karabegovca. Obuhvat ove deponije trebao bi biti oko 200 dunuma zemlje. Uradila bi se sanacija postojeće deponije, koja je na neki način i ekološka bomba, da tako kažem, znači, spriječili bismo sve ono što može negativno da utiče na životnu sredinu", kaže zamjenik gradonačelnika Doboja Dragan Vasilić.
Na regionalnoj sanitarnoj deponiji odlagalo bi se smeće iz 15 opština Bosne i Hercegovine. Prethodno su kroz projekat "Razvoj otpadne privrede u opštinama Doboj i Maglaj", koji je finansirala Češka razvojna agencija, urađene studija izvodljivosti i projektna dokumentacija. Naredni korak je formiranje zajedničkog preduzeća koje će biti na području grada Doboja.
On pojašnjava da tom strategijom na nivou Bosne i Hercegovine nije bilo predviđeno da korisnici deponije budu opštine iz drugog bh. entiteta.
"Ovo se pokazalo kao dobar model za buduću reviziju strategije upravljanja čvrstim otpadom na području Bosne i Hercegovine. Predviđeno je 16 deponija – jedanaest u Federaciji BiH, pet u Republici Srpskoj, gdje su one uglavnom bile određene entitetskim granicama. Međutim, jednostavni primjer – opština Doboj Jug pet minuta od Doboja, trebala bi da smeće vozi u Zenicu. To je potpuno ekonomski neisplativo. Znači, treba hitno pristupiti reviziji te strategije, tih regionalnih deponija na području Bosne i Hercegovine", kaže Suljkanović.
"Ja sam već duže vremena tražila da se sa državnim ministrom i entitetskom ministricom ovo revidira i da se naprave regionalne deponije kojih će biti manji broj, a da budu ekonomski održive. To je moguće i to je naša potreba, ne zbog Evropske unije, već zbog nas, zbog pravilnog odlaganja smeća, zbog voda i svega ostalog što ide s tim", ističe ministrica okoliša i turizma Federacije BiH Branka Đurić.
Resorna ministrica u Vladi Republike Srpske Srebrenka Golić nije prisustvovala sastanku u Doboju. A da regionalne deponije smeća teško mogu biti isplative samo u okviru jednog entiteta potvrđuje i primjer deponije Mošćanica u Zenici, o čemu govori nadležni kantonalni ministar u ostavci Edin Terzić:
"Njoj gravitira većina općina Zeničko-dobojskog kantona (ZDK). Sa tog aspekta to je odličan koncept, ali je on limitiran ekonomskim razlozima. U tom smislu ove istočne općine, Tešanj, Usora, Maglaj, Doboj-Jug, koje su sastavni dio ZDK, objektivno nemaju ekonomsku mogućnost da svoj otpad zbrinjavaju na ovoj regionalnoj deponiji."
Ambasador Češke u BiH Tomáš Szunyog (Sunjog) kaže da je i njegova zemlja prilikom pristupanja Evropskoj uniji promijenila zakonodavstvo koje se odnosi na ovu oblast.
Za izgradnju regionalne i saniranje postojeće deponije u Doboju potrebno je više od deset miliona eura.
Buduća regionalna deponija trebalo bi da bude izgrađena na zemljištu koje se nalazi u blizini postojeće deponije u okolini Doboja. Na taj način bilo bi sanirano i ovo odlagalište smeća koje je u katastrofalnom stanju.
"Dobili smo od Vlade Republike Srpske odobrenje za eksproprijaciju zemljišta u trenutno postojećoj lokaciji deponije na prostoru Karabegovca. Obuhvat ove deponije trebao bi biti oko 200 dunuma zemlje. Uradila bi se sanacija postojeće deponije, koja je na neki način i ekološka bomba, da tako kažem, znači, spriječili bismo sve ono što može negativno da utiče na životnu sredinu", kaže zamjenik gradonačelnika Doboja Dragan Vasilić.
Na regionalnoj sanitarnoj deponiji odlagalo bi se smeće iz 15 opština Bosne i Hercegovine. Prethodno su kroz projekat "Razvoj otpadne privrede u opštinama Doboj i Maglaj", koji je finansirala Češka razvojna agencija, urađene studija izvodljivosti i projektna dokumentacija. Naredni korak je formiranje zajedničkog preduzeća koje će biti na području grada Doboja.
Ilustracija
"Cilj je da se formira međuopštinsko vijeće tih 15 opština, te da one na svojim vijećima i skupštinama donesu odluke da bi ušle u osnivanje ovog preduzeća. Nisu sve opštine obavezne da uđu u osnivanje preduzeća, mogu biti i korisnici sanitarne deponije. To novo preduzeće mora tražiti određenu saglasnost sa viših nivoa uz potrebnu dokumentaciju, i čim se formira, ono će ići u realizaciju i kreditna zaduženja. Država se zadužila 2006. godine po ovoj strategiji koju je napravila za 16 deponija, na grejs period od deset godina. Za dvije godine taj grejs period ističe. Šta smo napravili? Ništa! Vjerovatno ova regionalna deponija neće koristiti ta sredstva", riječi su potpredsjednika Republike Srpske Enesa Suljkanovića.On pojašnjava da tom strategijom na nivou Bosne i Hercegovine nije bilo predviđeno da korisnici deponije budu opštine iz drugog bh. entiteta.
"Ovo se pokazalo kao dobar model za buduću reviziju strategije upravljanja čvrstim otpadom na području Bosne i Hercegovine. Predviđeno je 16 deponija – jedanaest u Federaciji BiH, pet u Republici Srpskoj, gdje su one uglavnom bile određene entitetskim granicama. Međutim, jednostavni primjer – opština Doboj Jug pet minuta od Doboja, trebala bi da smeće vozi u Zenicu. To je potpuno ekonomski neisplativo. Znači, treba hitno pristupiti reviziji te strategije, tih regionalnih deponija na području Bosne i Hercegovine", kaže Suljkanović.
"Ja sam već duže vremena tražila da se sa državnim ministrom i entitetskom ministricom ovo revidira i da se naprave regionalne deponije kojih će biti manji broj, a da budu ekonomski održive. To je moguće i to je naša potreba, ne zbog Evropske unije, već zbog nas, zbog pravilnog odlaganja smeća, zbog voda i svega ostalog što ide s tim", ističe ministrica okoliša i turizma Federacije BiH Branka Đurić.
Resorna ministrica u Vladi Republike Srpske Srebrenka Golić nije prisustvovala sastanku u Doboju. A da regionalne deponije smeća teško mogu biti isplative samo u okviru jednog entiteta potvrđuje i primjer deponije Mošćanica u Zenici, o čemu govori nadležni kantonalni ministar u ostavci Edin Terzić:
"Njoj gravitira većina općina Zeničko-dobojskog kantona (ZDK). Sa tog aspekta to je odličan koncept, ali je on limitiran ekonomskim razlozima. U tom smislu ove istočne općine, Tešanj, Usora, Maglaj, Doboj-Jug, koje su sastavni dio ZDK, objektivno nemaju ekonomsku mogućnost da svoj otpad zbrinjavaju na ovoj regionalnoj deponiji."
Ambasador Češke u BiH Tomáš Szunyog (Sunjog) kaže da je i njegova zemlja prilikom pristupanja Evropskoj uniji promijenila zakonodavstvo koje se odnosi na ovu oblast.
Tomáš Szunyog
"Moram reći da se Češka smatra državom kojoj je to uspjelo. Mi smo sada među prvih pet država u EU i po tome kako se reciklira i sortira otpad. Jako puno novca je uloženo, djelimično iz budžeta Republike Češke, ali naravno, i iz evropskih fondova, jer je zaštita okoliša jedan od sektora gdje se u Evropskoj uniji, možda, najviše ulaže. To je mogućnost i za Bosnu i Hercegovinu. Nije moguće sve ostaviti na nivou opština, moraju se uključiti i viši nivoi, te mislim da je moguće koristiti evropske fondove", navodi Szunyog.Za izgradnju regionalne i saniranje postojeće deponije u Doboju potrebno je više od deset miliona eura.