Jedna od osnovnih obveza zemalja u regiji je primjena europskih direktiva, čijom se primjenom garantira sigurnost na cestama. Sve zemlje zadale su sebi i cilj da do 2020. godine prepolove broj poginulih u prometnim nesrećama.
U Bosni i Hercegovini u protekloj godini smrtno je stradalo preko 350 osoba u prometnim nesrećama. Ta brojka je manja za 20 posto u odnosu na broj stradalih 2008. godine.
Izet Bajrambašić, pomoćnik ministra prometa i komunikacija BiH, ističe da je teško utvrditi stvarne uzroke smanjenja broja stradalih. Jedan od mogućih uzroka je smanjenje privredne djelatnosti u zemlji, dodaje Bajrambašić.
„Manji je broj teških kamiona na cestama. Moja je lična procjena da bi to mogao biti jedan od razloga. Kad mi implementiramo svoje ciljeve i ono što mi želimo, i ako se poslije toga pokaže da je manji broj saobraćajnih nezgoda, onda je to to. Ali, očigledno je i dalje brzina jedan od najvećih faktora nesreća“, kaže Bajrambašić.
Kada je riječ o primjeni europskih direktiva o sigurnosti prometa u bh. zakonodavstvo, ona nije zadovljavajuća, dodaje Bajrambašić:
„Sad smo napravili nacrt pravilnika koji će operativno pokazati kako se to primjenjuje, kako da obučimo ljude koji će raditi, i inspekciju. Znači, oni moraju biti obrazovani ljudi i sa iskustvom i znanjem, i biti certificirani za vrstu tog posla.“
Republika Hrvatska ima najcrnju statistiku u broju smrtno stradalih u prometnim nesrećama. Taj broj je u posljednje dvije godine također smanjen za 20 posto. Direktive EU još se nisu počele primjenjivati, za što je odgovorna državna vlast, kaže prof. Mladen Gledec, predstavnik Hrvatskog društva za ceste.
„Bojim se da dobrano nisu niti pročitali tu direktivu. Zašto je to tako – nemojte pitati mene. Jedan od koraka u toj direktivi je da se precizno utvrde društveni gubitci iz cestovnih prometnih nesreća. To je jedan od zadataka te direktive. Možda bi to moglo biti nešto što ćemo najprije uraditi. Sve ostale stvari koje zahtjevaju izmjenu normativnih akata, pripremu, osposobljavanje, definiranje nosioca tih aktivnosti, je duži proces. Ja naprosto u tom pogledu nisam optimista da ćemo mi to uraditi u neko blisko vrijeme. Možda čak prije postanemo članica Europske unije nego što ćemo imati pripremljenu primjenu direktive u našim uvjetima“, navodi Gledec.
Slovenija s najviše uspjeha
U Republici Srbiji u protekloj godini također je znatno smanjen broj poginulih u prometnim nesrećama. Rezultat je to primjene novog zakona o sigurnosti prometa na cestama, objašnjava Demir Hadžić, načelnik Odjeljenja za sigurnost prometa Ministarstva infrastrukture Srbije.
„Napravljen je jedan, u statističkom smislu, dobar rezultat, gde je prošle godine 156 lica manje poginulo na putevima Republike Srbije nego u 2009., a negde oko 2.000 lica je manje bilo povređeno. U tom smislu možemo biti zadovoljni, ali smo svesni i kao Ministarstvo za infrastrukturu, odnosno Agencija za bezbednost saobraćaja i novoformirano Ministarstvo unutrašnjih poslova, svi zajednički na jednom zadatku, da je to početni rezultat i da se ne može očekivati da smo mi sada počeli ono što bismo rekli – da upravljamo bezbednošću saobraćaja“, kaže Hadžić.
Republika Slovenija napravila je najveći iskorak u sigurnosti cestovne infrastrukture, što se odrazilo i na broj smrtnih slučajeva, koji je smanjen za 50 posto.
„Ceste – kada govorimo o autoputevima – možemo reći da su veoma dobre, ali osnovna cestovna mreža je lošija. Ne znači da nije prevozna, daleko od toga, ali naša vizija je da možemo na tom aspektu raditi puno, puno više. S tog aspekta možemo još smanjiti broj smrtnih žrtava na cestama“, ocjenjuje Zvonko Zavasnik, direktor Odjela za ceste Ministarstva za promet Slovenije.
„U ovom trenutku je sva energija i sva pozornost usmjerena k implementaciji evropske direktive o poboljšanju cestovne infrastrukture u slovensko zakonodavstvo, znači, u sami zakon o cestama, u pravilnike o auditorima – znači prosuđivačima prometne sigurnosti, i u pisanje smjernica po kojima će se analizirati projekti za nove dionice cesta koje spadaju u te koridore, i projekti koji su već u fazi izrade“, kaže Tomaž Tollazzi, redoviti profesor na Katedri za promet i sigurnost pri Građevinskom fakultetu u Mariboru.
U Crnoj Gori u posljednje četiri godine intenzivno se ulaže u cestovnu infrastrukturu. Smanjen je i broj poginulih - zahvaljujući efikasnom provođenju Nacionale strategije za sigurnost prometa.
„Ima brojnih aktivnosti. Jedna od njih je bila upravo implementacija ove direktive o poboljšanju bezbjednosti putne infrastrukture. Ta obaveza nas je čekala do kraja godine - a mi smo već uspjeli to da završimo na samom početku, i da ostavimo prostora i za druge aktivnosti – donošenje pravilnika za vanredni prevoz“, navodi Dalibor Milošević, savjetnik za državne putove u Ministarstvu prometa Crne Gore.
Najčešći uzrok smrti na cestama je grubo kršenje prometnih pravila i neprilagođena brzina. Svim zemljama u regiji osnovni cilj je da do 2020. godine za 50 posto smanje broj poginulih u prometnim nesrećama..
U Bosni i Hercegovini u protekloj godini smrtno je stradalo preko 350 osoba u prometnim nesrećama. Ta brojka je manja za 20 posto u odnosu na broj stradalih 2008. godine.
Izet Bajrambašić, pomoćnik ministra prometa i komunikacija BiH, ističe da je teško utvrditi stvarne uzroke smanjenja broja stradalih. Jedan od mogućih uzroka je smanjenje privredne djelatnosti u zemlji, dodaje Bajrambašić.
„Manji je broj teških kamiona na cestama. Moja je lična procjena da bi to mogao biti jedan od razloga. Kad mi implementiramo svoje ciljeve i ono što mi želimo, i ako se poslije toga pokaže da je manji broj saobraćajnih nezgoda, onda je to to. Ali, očigledno je i dalje brzina jedan od najvećih faktora
Republika Hrvatska ima najcrnju statistiku u broju smrtno stradalih u prometnim nesrećama.
Kada je riječ o primjeni europskih direktiva o sigurnosti prometa u bh. zakonodavstvo, ona nije zadovljavajuća, dodaje Bajrambašić:
„Sad smo napravili nacrt pravilnika koji će operativno pokazati kako se to primjenjuje, kako da obučimo ljude koji će raditi, i inspekciju. Znači, oni moraju biti obrazovani ljudi i sa iskustvom i znanjem, i biti certificirani za vrstu tog posla.“
Republika Hrvatska ima najcrnju statistiku u broju smrtno stradalih u prometnim nesrećama. Taj broj je u posljednje dvije godine također smanjen za 20 posto. Direktive EU još se nisu počele primjenjivati, za što je odgovorna državna vlast, kaže prof. Mladen Gledec, predstavnik Hrvatskog društva za ceste.
„Bojim se da dobrano nisu niti pročitali tu direktivu. Zašto je to tako – nemojte pitati mene. Jedan od koraka u toj direktivi je da se precizno utvrde društveni gubitci iz cestovnih prometnih nesreća. To je jedan od zadataka te direktive. Možda bi to moglo biti nešto što ćemo najprije uraditi. Sve ostale stvari koje zahtjevaju izmjenu normativnih akata, pripremu, osposobljavanje, definiranje nosioca tih aktivnosti, je duži proces. Ja naprosto u tom pogledu nisam optimista da ćemo mi to uraditi u neko blisko vrijeme. Možda čak prije postanemo članica Europske unije nego što ćemo imati pripremljenu primjenu direktive u našim uvjetima“, navodi Gledec.
Slovenija s najviše uspjeha
U Republici Srbiji u protekloj godini također je znatno smanjen broj poginulih u prometnim nesrećama. Rezultat je to primjene novog zakona o sigurnosti prometa na cestama, objašnjava Demir Hadžić, načelnik Odjeljenja za sigurnost prometa Ministarstva infrastrukture Srbije.
„Napravljen je jedan, u statističkom smislu, dobar rezultat, gde je prošle godine 156 lica manje poginulo na putevima Republike Srbije nego u 2009., a negde oko 2.000 lica je manje bilo povređeno. U tom smislu možemo biti zadovoljni, ali smo svesni i kao Ministarstvo za infrastrukturu, odnosno Agencija za bezbednost saobraćaja i novoformirano Ministarstvo unutrašnjih poslova, svi zajednički na jednom zadatku, da je to početni rezultat i da se ne može očekivati da smo mi sada počeli ono što bismo rekli – da upravljamo bezbednošću saobraćaja“, kaže Hadžić.
Republika Slovenija napravila je najveći iskorak u sigurnosti cestovne infrastrukture, što se odrazilo i na broj smrtnih slučajeva, koji je smanjen za 50 posto.
„Ceste – kada govorimo o autoputevima – možemo reći da su veoma dobre, ali osnovna cestovna mreža je lošija. Ne znači da nije prevozna, daleko od toga, ali naša vizija je da možemo na tom aspektu raditi puno, puno više. S tog aspekta možemo još smanjiti broj smrtnih žrtava na cestama“, ocjenjuje Zvonko Zavasnik, direktor Odjela za ceste Ministarstva za promet Slovenije.
„U ovom trenutku je sva energija i sva pozornost usmjeren
Najčešći uzrok smrti na cestama je grubo kršenje prometnih pravila i neprilagođena brzina.
U Crnoj Gori u posljednje četiri godine intenzivno se ulaže u cestovnu infrastrukturu. Smanjen je i broj poginulih - zahvaljujući efikasnom provođenju Nacionale strategije za sigurnost prometa.
„Ima brojnih aktivnosti. Jedna od njih je bila upravo implementacija ove direktive o poboljšanju bezbjednosti putne infrastrukture. Ta obaveza nas je čekala do kraja godine - a mi smo već uspjeli to da završimo na samom početku, i da ostavimo prostora i za druge aktivnosti – donošenje pravilnika za vanredni prevoz“, navodi Dalibor Milošević, savjetnik za državne putove u Ministarstvu prometa Crne Gore.
Najčešći uzrok smrti na cestama je grubo kršenje prometnih pravila i neprilagođena brzina. Svim zemljama u regiji osnovni cilj je da do 2020. godine za 50 posto smanje broj poginulih u prometnim nesrećama..