BiH zaostaje u procesu vojnih i političkih reformi i dok ne ispuni sve postavljene uslove neće postati članica NATO saveza. BiH, kao i druge zemlje koje teže članstvu, mora dokazati da je riječ o zemlji koju NATO želi u svojim redovima tako što će pokazati da može govoriti jednim glasom u organizacijama koje funkcionišu na principu konsenzusa, poručio je u četvrtak bh. vlastima otpravnik poslova Ambasade SAD-a u BiH Jonathan Moor.
Pitanje nepokretne vojne imovine ostaje ključni uslov za pristupanje MAP programu NATO-a, a to je tek jedan od lakših izazova sa kojim će se BiH suočiti na putu ka punopravnom članstvu, kaže Moor.
„Lideri BiH moraju uraditi svoj dio posla kako bi i svojim djelima,a ne samo riječima, pokazali da koncenzus u pogledu budućnosti BiH u NATO savezu iskren i imponiran pristanak. Prečesto političari pokazuju nerazumijevanje šta proces prijema stvarno podrazumijeva i šta uistinu znači biti država koja doprinosi stabilnosti i sigurnosti Alijanse", naveo je Moor.
NATO ne može ostati samo u euroatlantskim okvirima jer pojava globalne opasnosti od terorizma podrazumijeva djelovanje širom svijeta, napominje zamjenik glavnokomandujućeg NATO štaba u BiH Rohan Maxwel.
Sjevernoatlantska alijansa od prošle godine ima novu strategiju i viziju, kaže Maxwel, a to su kolektivna odbrana i kooperativna sigurnost koja podrazumijeva ne samo upravljanje kriznim situacijama nego i kako nastupiti poslije sukoba, odnosno pomoći procese izgradnje države. Ipak, pristupanje NATO savezu je vojni ali i politički proces i odluku moraju donijeti bh. političari, kaže Maxwel.
„NATO je zainteresovan da BiH bude partner i mi puno i vremena i novca trošimo na to. U BiH smo i fizički prisutni i tu ćemo i ostati, ali kako je pristupanje Alijansi i politički proces, tu odluku ostavljamo na BiH. U Briselu je rečeno - od ove zemlje se očekuju koraci naprijed u ispunjavanju postavljenih uslova. Još uvijek je problem neriješno pitanje nepokretne vojne imovine , a to je jedno od lakših pitanja. A to nama šalje poruku - kako ćete moći rješiti komplikovanije i teže zahtjeve?“, pita Maxwel
Prof. sarajevskog Univerziteta Nerzuk Ćurak mišljenja je da je BiH trenutno u ozbiljnoj političkoj krizi koja može biti i ozbiljnija, te da joj je punopravno članstvo u Sjevernoatlantskoj alijansi neophodno i prije ispunjavanja postavljenih uslova.
„Moj apel je dramatičan – BiH koliko sutra treba ući u NATO. Ne mislim na neko daleko sutra, već na sutra kao sutra, na petak 13. maj. I do sudnjeg dana mogao bih nuditi argumente u prilog ove ideje, čiji ironijski karakter govori o našoj nemoći, ali i želji većine ljudi ove zemlje da razum konačno prevlada u državnim poslovima. Podsjećam da su neke od domaćih politika, a koje su prethodno kroz institut Predsjedništva BiH dale nedvosmislenu podršku ulasku BiH u NATO reducirale svoju podršku, što je loša vijest, koja se fleksibilnijim odnosom prema ispunjavanju relevantnih uvjeta za MAP mogla izbjeći“, smatra profesor Ćurak.
Najkomplikovanije za Srbiju
Jedina u regionu koja je ispunila sve postavljene uslove i sa dvije godine punopravnog članstva u NATO-u je Hrvatska. Upravo ovih dana Hrvatska je podržala novu inicijativu da se BiH omogući pristupanje MAP programu i prije nego se riješi pitanje sa vojnom imovinom, jer je očigledno da su zbog krize vlasti svi procesi u BiH zaustavljeni, kaže Mladen Nakić, iz Ministarstva vanjskih poslova i evropskih integracija Hrvatske.
„Jer ono što se događa u BiH, pa i šire u regiji, sasvim sigurno da se tiče i sigurnosti Hrvatske. Hrvatska daje punu potporu i na bilateralnoj razini i na bilo kojoj drugoj, i Hrvatska će to u svakom slučaju nastojati i dalje. BiH je izuzetno važna, ja bih rekao najvažnija za hrvatsku nacionalnu sigurnost i vanjskopolitičke interese, ne samo zbog toga što su Hrvati ovdje jedan od tri konstitutivna naroda i s obzirom u kojoj je sada fazi ili statusu formiranje vlasti na razini i Federacije, odnosno konzekvence formiranja te vlasti, zaustavljanja procesa te reform itd., već imajući u vidu i prijateljske odnose BiH i Hrvatske“, navodi Nakić.
Stručnjaci ističu da je bezbjednost ali i stabilnost regiona Zapadnog Balkana blisko vezana sa članstvom u NATO-u, čije članice već više od 60 godina veže isti zadatak i cilj prema kojem je odbrana jedne zemlje odbrana cijele Alijanse.
Kada je u pitanju region, sve zemlje imaju isti cilj, ali podrška javnosti punopravnom članstvu NATO-u vrlo često zavisi od unutrašnje, ali i vanjskopolitičke situacije, ističe Aleksandar Dedović, iz Alfa centra u Crnoj Gori.
„U Crnoj Gori u ovome momentu podrška javnosti za članstvo u ovom savezu je veoma niska, iznosi oko 36 posto, i varira. Recimo, sada ova intervencija na Libiju i reakcija NATO snaga u ovom slučaju su napravile izvjesnu nedoumicu među građanima Crne Gore, a vjerovatno i među građanima cijelog svijeta, o korisnosti toga članstva i da li je NATO koristan i da li je NATO u pravu kada napada ciljeve koji su još uvijek nejasni - je li njegova misija da Gadafija likvidira ili da pomogne civilima tamo ili da smijeni režim, tako da podrška javnosti u svim zemljama regiona varira, čak opada, dok možemo naći i druge slučajeve i druge primjere kada ta podrška raste, a to je opet u zavisnosti od toga šta se dešava nama u regionu. Bezbjednost je kao kiseonik. Počnemo o njemu da razmišljamo tek kada nam počne ponestajati“, kaže Dedović.
A kada je riječ o bezbjednosti u regionu, predstavnica Centra za evroatlantske inicijative Srbije Jelena Milić ponovila je upozorenje glavnog haškog tužioca Sergea Brammertza da Srbija može i mora učiniti više na hapšenju Gorana Hadžića i Ratka Mladića ukoliko i zaista želi postati zemlja mirotvorne i dobrosusjedske politike.
I pored deklarativne podrške NATO-u, pristupanje Srbije Alijansi, ocjenjuje Milićeva, ići će teže i komplikovanije nego u drugim zemljama regiona zbog jakog pritiska Rusije i velikog uticaja koji ona ima na Srbiju.
Pitanje nepokretne vojne imovine ostaje ključni uslov za pristupanje MAP programu NATO-a, a to je tek jedan od lakših izazova sa kojim će se BiH suočiti na putu ka punopravnom članstvu, kaže Moor.
„Lideri BiH moraju uraditi svoj dio posla kako bi i svojim djelima,
"Lideri BiH moraju uraditi svoj dio posla kako bi i svojim djelima, a ne samo riječima, pokazali da koncenzus u pogledu budućnosti BiH u NATO", poručio je Johnatan Moor..
NATO ne može ostati samo u euroatlantskim okvirima jer pojava globalne opasnosti od terorizma podrazumijeva djelovanje širom svijeta, napominje zamjenik glavnokomandujućeg NATO štaba u BiH Rohan Maxwel.
Sjevernoatlantska alijansa od prošle godine ima novu strategiju i viziju, kaže Maxwel, a to su kolektivna odbrana i kooperativna sigurnost koja podrazumijeva ne samo upravljanje kriznim situacijama nego i kako nastupiti poslije sukoba, odnosno pomoći procese izgradnje države. Ipak, pristupanje NATO savezu je vojni ali i politički proces i odluku moraju donijeti bh. političari, kaže Maxwel.
„NATO je zainteresovan da BiH bude partner i mi puno i vremena i novca trošimo na to. U BiH smo i fizički prisutni i tu ćemo i ostati, ali kako je pristupanje Alijansi i politički proces, tu odluku ostavljamo na BiH. U Briselu je rečeno - od ove zemlje se očekuju koraci naprijed u ispunjavanju postavljenih uslova. Još uvijek je problem neriješno pitanje nepokretne vojne imovine , a to je jedno od lakših pitanja. A to nama šalje poruku - kako ćete moći rješiti komplikovanije i teže zahtjeve?“, pita Maxwel
Prof. sarajevskog Univerziteta Nerzuk Ćurak mišljenja je da je BiH trenutno u ozbiljnoj političkoj krizi koja može biti i ozbiljnija, te da joj je punopravno članstvo u Sjevernoatlantskoj alijansi neophodno i prije ispunjavanja postavljenih uslova.
„Moj apel je dramatičan – BiH koliko sutra treba ući u NATO. Ne mislim na neko daleko sutra, već na sutra kao sutra, na petak 13. maj. I do sudnjeg dana mogao bih nuditi argumente u prilog ove ideje, čiji ironijski karakter govori o našoj nemoći, ali i želji većine ljudi ove zemlje da razum konačno prevlada u državnim poslovima. Podsjećam da su neke od domaćih politika, a koje su prethodno kroz institut Predsjedništva BiH dale nedvosmislenu podršku ulasku BiH u NATO reducirale svoju podršku, što je loša vijest, koja se fleksibilnijim odnosom prema ispunjavanju relevantnih uvjeta za MAP mogla izbjeći“, smatra profesor Ćurak.
Najkomplikovanije za Srbiju
Jedina u regionu koja je ispunila sve postavljene uslove i sa dvije godine punopravnog članstva u NATO-u je Hrvatska. Upravo ovih dana Hrvatska je podržala novu inicijativu da se BiH omogući pristupanje MAP programu i prije nego se riješi pitanje sa vojnom imovinom, jer je očigledno da su zbog krize vlasti svi procesi u BiH zaustavljeni, kaže Mladen Nakić, iz Ministarstva vanjskih poslova i evropskih integracija Hrvatske.
„Jer ono što se događa u BiH, pa i šire u regiji, sasvim sigurno da se tiče i sigurnosti Hrvatske. Hrvatska daje punu potporu i na bilatera
"BiH je izuzetno važna, ja bih rekao najvažnija za hrvatsku nacionalnu sigurnost i vanjskopolitičke interese", naglašava Mladen Nakić.
Stručnjaci ističu da je bezbjednost ali i stabilnost regiona Zapadnog Balkana blisko vezana sa članstvom u NATO-u, čije članice već više od 60 godina veže isti zadatak i cilj prema kojem je odbrana jedne zemlje odbrana cijele Alijanse.
Kada je u pitanju region, sve zemlje imaju isti cilj, ali podrška javnosti punopravnom članstvu NATO-u vrlo često zavisi od unutrašnje, ali i vanjskopolitičke situacije, ističe Aleksandar Dedović, iz Alfa centra u Crnoj Gori.
„U Crnoj Gori u ovome momentu podrška javnosti za članstvo u ovom savezu je veoma niska, iznosi oko 36 posto, i varira. Recimo, sada ova intervencija na Libiju i reakcija NATO snaga u ovom slučaju su napravile izvjesnu nedoumicu među građanima Crne Gore, a vjerovatno i među građanima cijelog svijeta, o korisnosti toga članstva i da li je NATO koristan i da li je NATO u pravu kada napada ciljeve koji su još uvijek nejasni - je li njegova misija da Gadafija likvidira ili da pomogne civilima tamo ili da smijeni režim, tako da podrška javnosti u svim zemljama regiona varira, čak opada, dok možemo naći i druge slučajeve i druge primjere kada ta podrška raste, a to je opet u zavisnosti od toga šta se dešava nama u regionu. Bezbjednost je kao kiseonik. Počnemo o njemu da razmišljamo tek kada nam počne ponestajati“, kaže Dedović.
A kada je riječ o bezbjednosti u regionu, predstavnica Centra za evroatlantske inicijative Srbije Jelena Milić ponovila je upozorenje glavnog haškog tužioca Sergea Brammertza da Srbija može i mora učiniti više na hapšenju Gorana Hadžića i Ratka Mladića ukoliko i zaista želi postati zemlja mirotvorne i dobrosusjedske politike.
I pored deklarativne podrške NATO-u, pristupanje Srbije Alijansi, ocjenjuje Milićeva, ići će teže i komplikovanije nego u drugim zemljama regiona zbog jakog pritiska Rusije i velikog uticaja koji ona ima na Srbiju.